Search is not available for this dataset
Acholi
stringlengths 7
365
| Alur
stringlengths 11
379
| Ateso
stringlengths 12
378
| Ganda
stringlengths 8
341
| Jopadhola
stringlengths 13
328
| Kakwa
stringlengths 17
416
| Kinyarwanda
stringlengths 6
362
| Kumam
stringlengths 11
390
| Lango
stringlengths 14
327
| Masaaba
stringlengths 13
412
| Ng'akarimojong
stringlengths 13
461
| Nyankore
stringlengths 10
358
| Nyole
stringlengths 8
592
| Soga
stringlengths 12
355
| Lugbara
stringlengths 9
362
| Gwere
stringlengths 6
512
| Swahili
stringlengths 7
312
| English
stringlengths 11
351
| Aringa
stringlengths 6
513
| Gungu
stringlengths 8
717
| Keliko
stringlengths 6
459
| Talinga-Bwisi
stringlengths 11
533
|
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Ento an kikoma bene aromo bedo ki gen macalo meno; kadi ka ŋat mo tamo ni etwero bedo ki gen i kom gin ma nen ki woko, an gira aloye. | nwang’u an nini e m’acopo geno cil i kum: tek ng’atu mange ie wacu ya egen kum, nwang’u an e m’asagu: | Eong' elope ajaasi ka atenikina naka amunokiite akwana de. Kejii itwan ni ituti ebe ejaasi nesi ka atenikina naka amunokiite akwana, ajaasi eong' kana edepara: | Ne bwe kwandibadde okwesiga ebikolebwa obukolebwa ku mubiri, nze mbasinga abo. | Ka moro nitie g'atoŋa ma yumirok i del, anigine maloyo: | ’Bo na lepe kodro roromoki pudya mugu ku teriŋito naga na kondra ’beri kuwe muguni kine. Kugbo le’de ŋutu rambu adi nye roromoki pudya mugu ku kulia naga na kondra ’beri kanye muguni kine, laga na arodru. | Niba hari undi wese wibwira ko afite impamvu imutera kwiringira umubiri, jyeweho namurusha. | Akadi da, ada kikoma atie kede tien kop kame mia aketo gen atek i gi me kom. Ka ngatamoro tamo be etie kede tien kop kame mie eketo gen mere atek i gi me kom, ango atie kede kame loe. | Kun kono an ikoma daŋ aromo bedo i gen, ka ŋattoro tamo ni eromo bedo i gen i kom i oko, an aloc gira. | Ikhaba nga ise samweene nandinyalile khuuba ni khukhwiyikina mu mubili, ne umuundu yeesi n'ambaasa khukhwiyikina kumubili, ise imufuurisa. | tari daŋ ŋina ikiyakar ayoŋ ŋakiro ŋuna ekinyomitor ŋuna itiyao kiŋa akuwan. Ani ketami ituŋanan ice atemar eyakar iŋes ŋakiro ŋuna ikinyomitor ŋun, ayakar ayoŋ ŋuna alalak akilo. | Nangwa n'obu byakubaire eby'emigyenzo y'aha mubiri, nyowe tinkaagizire ki ndikutiina. Mbwenu ku kiraabe kiri eky'okwegamira emigyenzo y'aha mubiri, n'oha orikuginkiza? | Ni ŋaba ni ŋaliŋo omuutu owenyumirisa mu bikolwa ohunoŋola omuutu, ese ndi nʼebingi ebyʼohwenyumihirisamo. | Nze mwene ndi n'ensonga entuufu edhandinteesiiza obwesige mu bikolebwa ku mubiri guno. Oba nga eriyo alowooza okuba n'ensonga edhimuteesa obwesige mu bikolebwa ku mubiri guno, edhange n'edhisinga | Te ma’iruni, ma eco te ovuzaru afusi e’yo ruanisi ra. ’Ba azini ka ega i eco te ovuzaru afusi e’yo ruanisi ra ti, te ma aga yi ra: | waire nga nze onyere ndi nʼensonga okwesiga obulombolombo obwo. Era ewabbanga waliwo omuntu aseega ati ali nʼensonga egira ni yeesiga obulombolombo obubakola oku kyalo, nze mba mmukiraku. | Lakini mimi ningeweza kuutumainia mwili. Mtu yeyote akijiona kuwa anayo sababu ya kuutumainia mwili, mimi zaidi. | I could, of course, put my trust in such things. If any of you think you can trust in external ceremonies, I have even more reason to feel that way. | Má icó tá áma ásị́ ꞌbãlé ị́jọ́ ꞌdĩ kí drị̃ gá rá. ꞌBá ãzí drĩ ũrã la ꞌi ásị́ ꞌbã ị́jọ́ ụrụꞌbá drị̂ drị̃ gá yã áni ándẽ ma ꞌi. | Hakabba nihaloho bantu bakuteekereza nti bo bali na nsonga gikubaha kwesiga bikorwa bya mubiri, tihaloho muntu yensei̱ aku̱bi̱nki̱rya. | Ma té kõdô ícó ma íngú tã má ní ꞌoó rĩ pi sĩ rá. ꞌBá rĩ ụ̃sụ̃ dõ kĩnĩ, ꞌi ꞌi íngú tã ꞌí ní ngaá rĩ sĩ rá, ma kpá ma íngú aga rá. | Nanga nguli haabaaghʼo oghu akunihila ati akugubha kwejuna, ni̱i̱si̱ye nangubaaye wʼoku̱du̱bha. Ti̱ nguli haabaaghʼo muntu onji weena oghu akweli̱li̱kana ati ebi akukola byangumujuna, ni̱i̱si̱ye nangubaaye nsaai̱ye boona. |
Omiyo gupako Lubaŋa pira. | e gifoyo Mungu i kuma. | Kosodete kesi akitur Akuju kanu kang'. | Era ne bagulumiza Katonda ku lwange. | Gikenyo jopako Were ro wac ma jowinjo kwoŋan. | Ko druga pupudya Ŋun ku kulia kuwe kine. | nuko ibyo bigatuma bahimbaza Imana ku bwanjye. | Gin kiko mino Rubanga deyo pi ango. | daŋ ote pako Obaŋa pira. | Baryo babuyila Wele khulwase. | Aŋun, apotu ikes kipuro Akuj, aŋuna abu iŋes kitiya neni kaŋ. | Batyo baahimbisa Ruhanga ahabwangye. | Era nga bajumirya Hatonda olwʼebyali ni binjolireho. | Era baasaaka Katonda ku lw'ekyo ekyantuukaku. | Yi fe diza Mungu dri e’yo manisi. | Era ni bawuuja oKibbumba okulwange. | Wakamtukuza Mungu kwa ajili yangu. | And so they praised God because of me. | Ị́jọ́ ꞌdĩ sĩ, fẽ kí ãwãꞌdĩfô ãzíla ịcụ́ kí Ãdróŋá ꞌi ị́jọ́ ru idélépi áma ụrụꞌbá gá ꞌdĩ sĩ. | Mwomwo bensei̱ baahaariiza Ruhanga hab̯wa maani gaamwe ganyakunjuna. | Kộpi íngúkí Múngú ri ãní rá mâ tã sĩ. | Ti̱ baasinda Luhanga haabwa kuleka si̱ye ni̱ni̱hi̱ki̱li̱ja Yesu. |
Jo mapol guye en ki kunnu. | E dhanu dupa giyio ire keca. | Abutu itung'a ipuaka kiyuutu nesi kang'ina. | Bangi abaali eyo ne bamukkiriza | Aka ji kweth joyeyo go kenyo. | Ŋutulu rodri druga rugo lepe yu de. | Benshi bamwizererayo. | Jo atot kame oudo tie kuno oko yei en. | Jo apol oye en i kuno. | Ibweene iyo, babaandu bakali bafukiilila mu Yezu. | Tonupa ŋituŋa ŋulu alalak iŋes aina. | batyo baingi omuribo baamwikiriza. | Era mu hifo ehyo, bangi bafugiirira Yesu. | Era eyo abantu kamaala baamwikiriza. | ’Ba karakarau a’i eri ’daa. | Era omu kifo ekyo bangi ni bamwikiririryamu. | Nao wengi wakamwamini huko. | And many people there believed in him. | Ãzíla ꞌbá ũꞌbí amụ́lépi ĩꞌdi rụ́ ꞌdõlé rĩ ãꞌị̃ kí Yẹ́sụ̃ rá. | Mu ki̱kyo kiikaru bantu banene bei̱ki̱ri̱ri̱i̱ze mu Yesu̱. | ꞌBá tré ẹ̃ꞌyị̃kí Yẹ́sụ̃ ri rá vũrã ꞌdãri gé. | Ti̱ bantu bakani̱ye bʼomu ki̱i̱kalo eki baahi̱ki̱li̱ja Yesu. |
Ento ka ce waŋi tye ki bal mo i kome, ci komi kulu bibedo i colpiny. Doŋ ka leŋo ma i ii-ni odoko col, ci colle doŋ bedo rom mene! | Ento tek nying weng’i bedo rac, kumi ceke bicido ku mudho. Ka kumeno tek der ma ni ii bedo mudho, meca mudho sagre dit apila! | Konye keroko akonyen kon, ijaikin ijo akirionus. Konye kerait acaus na ejii toma kon akirionus, ikokini konye akirionus ng'ini eronaar ai! | Naye eriiso lyo bwe litaba ddamu, omubiri gwo gwonna gujjula ekizikiza. Kale obutangaavu mu ggwe bwe buba ekizikiza, ekizikiza ekyo kiryenkana wa! | to ka waŋin k'olama, delkwoŋin bino bedo i mudho. Am'omiyo ka lero ma kwoŋin olokere mudho, mudho bino asere marom nedi? | Kugbo konye kolu kilo a loro‚ mugu nonuna giri igbo’da a mude. Kugbo parara naga konu katanina gbo a mude‚ mude ŋanina ililingo koru. | ariko niriba ribi, umubiri wawe wose uba ufite umwijima. Nuko umucyo ukurimo nuba umwijima, mbega uwo mwijima uko uba ari mwinshi! | do ka wangi odubere, komi dedede bedo i colo. Ka gikame mi lero odoko colo, colo mere do tin bino bedo rom nadi! | Ento ka waŋi rac, komi luŋ bedo i colpiny. Doŋ ka lero iyii odoko col, collere doŋ rom mene! | Ne tsimoni tsoowo ni tsikhaba tsindayi, kumubili kwoowo kwoosi kwitsula shishiilima. Noola buwaanga bubuuli mwiiwe buli shishiilima, ni shishiilima isho shiba she kamaani! | nai ani kerono akoŋu kon, eyai akuwan kon daadaŋ nakiryonut. Ani nai kerae akica alotooma kon akiryonut, okoe etya akiryonut ŋin ai! | kwonka eriisho ryawe ku riba rirwaire, omubiri gwawe gwona gutimba omwirima. Mbwenu shi, okuhweza okukurimu ku kuraabe kuri omwirima, omwirima ogwo ka ni mwingi! | Aye emoni jenywe jinaba ni jitabona bulaŋi, muba muli mu hiirema. Enjase eyiri mu nywe yinafuuha hiirema, ehiirema ehyo hiba hibitiirifu! | Aye eriiso lyo bweriba eibi, omubiri gwo gwonagwona guba mu nzikiiza. Kale ni oba nga obutangaavu obuli mu iwe bufuuse nzikiiza, memale olwo enzikiiza yeene enaayaga gha? | te mi mile ka ovu onzi, angu bizani nga ga mi ruaa tre. Diza ovupi mi aliari ka ovu iniru, ini nde nga ovu amboru ngopi ya! | Neye amaisogo owegatabba moomi, omubirigwo gwonagwona gwizula ndikiirya. Kale singa ekitangaala mwiwe owekibba ndikiirya, leero endikiirya eyo ebba yenkana eetya!” | Lakini jicho lako likiwa bovu, mwili wako wote utakuwa na giza. Basi ile nuru iliyomo ndani yako ikiwa giza; si giza hilo! | but if your eyes are no good, your body will be in darkness. So if the light in you is darkness, how terribly dark it will be! | Wó ími mịfị́ drĩ kí ãngũ ndre múké ku, ími ụrụꞌbá la adru pírí ãngũ ịnị agá, ị́jọ́ ꞌdĩ sĩ, ãngũ ule ími ụrụꞌbá gá rĩ drĩ dó adru ị́nị́ ru, ị́nị́ ími ụrụꞌbá gá rĩ ꞌbã ãmbõgõ la dó adru íngoní! | bei̱tu̱, muntu b̯wabba na li̱i̱so litakuhweza, b̯u̱b̯wo yogwo muntu abba mu nti̱ti̱. Hati̱ b̯u̱b̯wo nti̱ti̱ gi̱gyo gibba nigikwijana hanya! | Mî mị dõ ũnjí, ĩri sẽ mî rụ́ꞌbá ri céré adri ị́nị́ŋá agá. Mí újá dõ mi rií tã ị́nị́ŋá vé ni ꞌoó, tã mívé rĩ gõ adri ũnjíkãnyãkãnyã. | Bhaatu mitima yaanu niyabaaye ebhi̱i̱hi̱ye kandi mughimaliiye kwonini haa bintu bya munsi muni etali haa Luhanga, mukuba na mululu ghwamaani̱ kandi mukubhiihila kimui! |
En dero me deyo pa Lubaŋa, cal pa Lubaŋa kikome tye i kome, dok en bene ma tiŋo jami ducu ma tye, ki teko me lokke. Ma doŋ en otyeko tic me lwoko bal, en obedo piny i kabedo me deyo tuŋ acuc i ŋet Won Deyo Madwoŋ ma tye malo i polo, | en m’e car m’ucare mi dwong’ pare, man en e ayi mi kit kume, man gin ceke thiere ni kum lembe mi tego pare, kan etimo lwok mi dubo, ejany piny yo ku cing’ ma yor acwic mi Dwong’ ka ma malu; | Itoduuti nesi acaus naka akibusesu ka Akuju bobo erait nesi aputo naka Akuju kelope, idari nesi akwapa kere ka agogong'u ka akiroto keng'. Nakedauna nesi ayaun arimakino naka arokusio ka etung'anan, kosodi nesi akiboikin akan nakoteten ka Akuju kokuju, loka apedor kere. | Mu ye ekitiibwa kya Katonda mwe kirabikira, era mu ye mwe tulabira ddala Katonda nga bw'afaanana. Era ye awanirira ebintu byonna n'amaanyi g'ekigambo kye. Bwe yamala okusobozesa ebibi by'abantu okusonyiyibwa, n'atuula mu ggulu ku ludda olwa ddyo olwa Katonda Nnannyinibuyinza. | Go obedo lero ma nyutho dwoŋ pa Were; aka go obedo cal pa Were won gi kite, kendo go ama kuro polo gi piny gi wac pere ma dimeni. Munyo go otieko kelo lonyo kwoŋ reco je, go obedo piny i polo yu cingi Jadhum Madwoŋ maracuc. | Lepe lo mo’yu ku mo’yu na Ŋun ina, lepe a gbetita naga zozo be na gbiyeri lo Ŋun ilo, lepe lo toliriza kapazi giri lo gbeki kilo ku kulia na ta nye naga ku teriŋi kine. Kugbo lepe laga alalaadru torozi kine kaŋo, lepe druga ku gbi’diki ka i keni lo lutate lo Ŋun laga ku todruma koru ki yulo. | Uwo kuko ari ukurabagirana k'ubwiza bwayo n'ishusho ya kamere yayo, kandi akaba ari we uramiza byose ijambo ry'imbaraga ze, amaze kweza no gukuraho ibyaha byacu yicara iburyo bw'Ikomeye cyane yo mu ijuru. | En kame enyuto deyo ka Rubanga, doko da en kame ebedo cal me kuo ka Rubanga kikokome. Kop mere kame tie kede twer en kame mio gi dedede bedo tie iepone kame nataman kitie kede. Kakame etieko lonyo kede jo ki dub, en eko bedo i bad tetu cam ka Rubanga won Twer Adwong. | En acara me kwogo Obaŋa, cal Obaŋa ikokome tye i kome, dok en daŋ ame tiŋo jami ducu ame tye kede teko me koppere, A doŋ en otyeko tic me lwoko bal, en obedo piny i kabedo me kwogo tuŋ cem i laŋet Won Kwogo Adwoŋ a tye malo i polo, | Mu mwana nimwo mumuuli khumelamela khwe shiriifwa sha Wele, lundi niye shifwananyi sheewe shisheene. Nalundi Umwaana mweene niye uwambiliile shiibala shoosi ni shilomo sheewe she kamaani. Ne n'amala khukhola kumulimo kwe khusiinga bibyonako, aryo ekhala khu mukhono kumulayi kwa Wele umukhulu we mwikulu. | Inwakunit iŋes akica ŋina ka apolou a ŋina ka Akuj, nabo ikwaan iŋes per ka Akuj alope. Isicasit iŋes akwap ka agogoŋu a ŋina ka akirot keŋ. Ani kedau aryamikin ŋituŋa akisyonio ŋina a ŋasecisya kec, abu kiboikin nakuj lowae ŋolo aloteten Akuj. | Niwe kimurinkano ky'ekitiinwa kya Ruhanga, kandi ekyeshusha buzima ky'obwaruhanga bwe, ohigikisa ebintu byona ekigambo kye eky'amaani. Ku yaaherize kukora eky'okwozyaho ebibi, yaashutama aha rubaju rwa buryo orwa Nyakusinga omu iguru. | Mwana wuwe oyo, njomu eŋono nʼehifaananyi hya Hatonda bibonehera era niye njʼaŋengerera ehyalo hyosihyosi nʼatambisa amaani gehibono hihye. Ni gahena ohuhola ehyo ehi Hatonda gemaho ohusoniŋa abaatu ebibi, gatiina geehala mwigulu hu lubega lwʼomuhono omulungi ogwa Hatonda omwene buŋangi. | Mu oyo ekitiisa kya Katonda mwe kibonekera, era mu oyo mwe tubonera irala Katonda nga bw'afaanana. Era oyo n'agemereire ebintu byonabyona n'ekibono kye eky'amaani. Bwe yamala okuwonia abantu ebibi byaibwe, yaatyama mu igulu ku luuyi olw'omukono omusaadha ogw'oyo asinga boonaboona obukumu. | Eri ovu diza alatara Munguni e’dapiri, azini wura eri ma ada ecepiri indi, eri afa dria ta mba e’yo ’yoza erini okpo berisi, Eri ka e’yo onzi ede alaru ’bo, eri ri va Mungu ovupi Ambo Inzizaru angu uru ’buariari ma dri ndiria, | Mwiye niimwo okwasya kwʼekitiisya kya Kibbumba omu kweraga, era mwiye mutubonera enfaanana ya Kibbumba enanyere. Niiye abbesyawo | Yeye kwa kuwa ni mng'ao wa utukufu wa Mungu na chapa kamili ya nafsi yake, akivichukua vyote kwa amri ya uweza wake, akiisha kufanya utakaso wa dhambi, aliketi katika mkono wa kuume wa Ukuu huko juu; | He reflects the brightness of God's glory and is the exact likeness of God's own being, sustaining the universe with his powerful word. After achieving forgiveness for the sins of all human beings, he sat down in heaven at the right side of God, the Supreme Power. | Ãdróŋá Ngọ́pị | Mwana yogwo, yo kubba na ki̱ti̱i̱ni̱sa kinene hoi̱, kyolokya Ruhanga nka kwali na ki̱ti̱i̱ni̱sa kinene hoi̱. Yogwo Mwana, yoolokya ki̱si̱sani̱ kyonyi̱ni̱ kya b̯waruhanga. Kandi de, yooyo eicalyaho nsi neiguru, naakoresya kigambu kyamwe kya b̯u̱sobozi̱. B̯u̱yaamaari̱ kikorwa kya kunaabyaho bibii, yeicaara mu kiikaru kya ki̱ti̱i̱ni̱sa kinene hoi̱ kulema na Ruhanga mwiguru. | Mvá Múngú vé ꞌdĩri, ĩ ímụ́ ĩri íngú, sụ̃ ĩ ní Ẹ́tẹ́pị Múngú ri íngú rĩ tị́nị. Mvá rĩ vé dị̃ngárá, ĩri dị̃ sụ̃ Ẹ́tẹ́pị vé rĩ tị́nị. Ĩri átá ũkpõ be, ĩri ngá rĩ pi sẽ ri ẹ̃zị́ nga mụzú múké nĩ. Mvá rĩ kã ꞌbávé ũnjĩkãnyã ũjĩí gí, nga mụụ́ úrí Múngú ẽ drị́ ẹ̃ndẹ́pị gélésĩla. | Mwana wee oghu niiye akwolekagha kwonini ki̱ti̱i̱ni̱sa kya Luhanga kandi ngoku Luhanga ali. Niiye akulekagha bintu byona bibʼo haabwa maani̱ ghe. Haanu̱ma ya kutukolela mukolo ghwa ku̱tu̱semeli̱ya ewaa Luhanga kutuuyʼo bibhi byatu, aani̱i̱na mu eghulu aasitama haa luhande lwa mukono ghwabuliyo ghwa Luhanga wa ki̱ti̱i̱ni̱sa wʼomu eghulu. |
Pe bibedo kit meno i kinwu; ento ŋat ma mito bedo ladit i kinwu aye myero obed laticwu, | Ebibedo kumeno ngo i kindwu: ento ng’atu ma tek uyenyo ebed dwong’ i kindwu, ebibedo ni jatim iwu; | Mam kerauni kona kama kus. Kekote ipe kama kus apolou, ejii nesi araun nikejaanakinan kaluce, | Naye mu mmwe, si bwe kiteekwa okuba. Wabula mu mmwe, buli ayagala okuba omukulembeze, ateekwa okuba omuweereza wa banne. | To k'obedi i dier win ameno. Kucel ka moro kwoŋ win mito bedo madwoŋ, go ripo bedo ŋeca mewin; | ’Bo kasunina aka gbo’da deni, ’bo ŋutu laga lo nyadru gbo’da a druma kasu dridriŋinilo ti lepe gbo’dini a kalokoni lasu‚ | Ariko muri mwe si ko biri, ahubwo ushaka kuba mukuru muri mwe ajye aba umugaragu wanyu, | Man likame epone kame miero ebed kede i diere wu, do ngat kame mito bedo dano kame pire dwong kikom wu, miero ebed ngatic wu. | Mom bino bedo amannono i akinawu; ŋattoro i akinawu ame mito bedo adwoŋ myero bed aticwu, | Ne mus'iinywe singene shibe shiryo ta. Akhali ndi buli mundu yeesi ukana khuuba umukhulu mwiinywe, akha khuuba umwakaanisi wenywe, | Nai nyitemokino ŋun totakanut aneni kus; ani ŋini ecamit apolou alokidiŋ kus, itemokino toruwor eketiyan kus. | Ekyo omuriimwe tikwo kiriba; kwonka weena orikwenda kuba mukuru omuriimwe, abe omuheereza waanyu; | Aye sihiri nʼohuba hiityo eyiri enywe. Hiisi owenda ohuba omuhulu mu nywe, ali nʼohuba muŋeeresa wʼabahye. | Kityo ti bwekiri mu imwe. Yeenayeena ayenda okuba omukulu mu imwe abe mugheereza waimwe, | Te eri ngani ovu ’dinile emi eselia ku; te ’ba ka le ovu ’ba amboru emi eselia, eri ma ovu ’ba emi ma aza kopiriru, | Neye mwinywe, tiniikyo owekiri nʼokubba. Wazira mwinywe, buli ataka okubba omukulu, ateekwa kubba muweererya wʼabainaye. | Lakini haitakuwa hivyo kwenu; bali mtu yeyote anayetaka kuwa mkubwa kwenu, na awe mtumishi wenu; | This, however, is not the way it shall be among you. If one of you wants to be great, you must be the servant of the rest; | ꞌDĩ adru ị́jọ́ ĩmi sĩ adrujó ala gá rĩ ꞌi ku. ꞌBá ãzí drĩ lẽ adrulé ãmbógó ru ĩmi drĩdríŋĩ gá, lẽ ꞌbã adru ãtíꞌbó ĩmi ãni, | Bei̱tu̱ ti̱ki̱semereeri̱ kubba yatyo muli nywe; yogwo yensei̱ akwendya kubba mu̱handu̱ muli nywe, akusemeera kubba muheereza weenyu̱. | Ĩmi ãsámvú gé ꞌdĩgé, lẽ tã rĩ ã adri sụ̃ ꞌdĩri tị́nị ku. Ĩmi ãsámvú gé ꞌdĩgé, ꞌbá rĩ lẽ dõ adrií ꞌbá ãmbúgú rú, lẽ ã ꞌbã ꞌi adrií ãtíꞌbá ĩmivé ni. | Bhaatu enu̱we mutaba mutiyo. Oghu akubbala kuba mu̱hi̱ki̱li̱ waanu, abe mu̱heeleli̱ya waanu. |
Dano mo acel ma onoŋo ocuŋ ka ŋete ocako woto pala lucwanne, otoŋo ki opii pa ajwaka madit pa Lubaŋa, oŋuno ite woko. | Ento ng’atu acel ma kind ju m’ucungo keca ewodho palamularu pare, egoyo jamiru pa jalam ma dit, man etong’o ithe woko. | Konye koutuni epe kamaka lu agwoete kaneni ekileng' keng' lokaujan ka atubor akit kejoolot ka esaserdotit ka lokapolon. | Naye omu ku baali bayimiridde awo, n'aggyayo ekitala, n'atema omuddu wa Ssaabakabona n'amukutulako okutu. | To ŋat'acel kwoŋ jom'ocungo kenyo yuyo abor pere to toŋo ŋeca pa jadwoŋ pa jocway ri Were i wi migam to codo woko ithe. | ’Bo ŋutu gele i dridriŋi na ŋutulu laga lo lira i nyogani kilo druga ’dutundro wale lonye lo morolo‚ druga deba upiye lo ka’i’ilani laga a leŋgberelo, adepu suweta lo lepelo ka. | Maze umwe mu bahagaze aho akura inkota, ayikubita umugaragu w'umutambyi mukuru amuca ugutwi. | Do ngat acel kikom jo koudo tie cungo kuno oko woto epima mere, en eko tongo yit epasoit me Ngatel Josaseredoti eko ngolo tel. | Ento dano moro acel ame ocuŋ i laŋete owoto pala romo mere, te toŋo kede opii alamdog adwoŋ, te ŋolo yite oko. | Ne mutweela khuubo babaaba bemikhile awo, watsowolayo lurima, wakhalakho khukhuru khw'omwakaanisi w'omusaayi ufuura bukhulu. | Tosodi epei aneni a ŋulu awuasi alodiye, tolemu atum anakuraro, kitel eketiyan ŋolo ke Esacaradoti a ŋolo Apolon nooi, totubo akit. | Mpaho omwe aha baabaire beemereire aho, asyorayo rurara ye, atema omuheereza w'omuhongyerezi omukuru, amucwaho okutu. | Aye mulala hu baali ni bemereeye aŋo, ngʼasoŋolayo epiima yiye, atema omwidu wʼomuhulu wʼabasengi ba Hatonda amuhapulaho ohutwi. | Aye owundi ku baali beemereire agho yaasowolayo empiima yaatema omwiru w'Omukulu wa Bakabona, era yaamukutulaku kutu. | ’Ba alu pa sopi ageiniari nga eli nze, nga kuhani amboru ma ati’bo ma bi ga mgbiri va. | Neye omoiza oku babbaire beemereire aawo, nʼatoolayo empiimaye, nʼatemaku omugalama wa kabona akira obukulu ekitwi nʼamutiicaaku. | Na mmoja wao waliokuwapo akafuta upanga, akampiga mtumwa wa Kuhani Mkuu, akamkata sikio. | But one of those standing there drew his sword and struck at the High Priest's slave, cutting off his ear. | Wó ꞌbá ãzí pá tulépi ãni rú ꞌdãá la anzé ménéŋá ga átáló ãmbógó ãndânĩ rĩ ꞌbã ãtíꞌbó ꞌbã bị́lẹ́ wẹ́ vụ̃rụ́. | Omwei̱ hali bab̯wo beegeseb̯wa banyakubba beemereeri̱ heehi̱ na Yesu̱ yaasi̱ki̱ri̱ nsone yaatema muheereza wa mu̱laami̱ mu̱handu̱, yaamukadulaho ipokopo. | Ãgõ pá tuꞌbá Yẹ́sụ̃ ã gãrã gá ꞌdĩꞌbée vé ãlu | Omui mu bantu abaali baamiliiyʼo hamui na Yesu, aabhulayo kihiyo kiye, aajombʼo mu̱heeleli̱ya wa mukulu wa bahongi̱ boona kutui. |
Kombeddi doŋ ginyuto woko botwa i bino pa Lalarwa Kricito Yecu ma doŋ okwanyo to woko matwal, ci omiyo kwo ma bedo matwal onen woko ka maleŋ pi lok me kwena maber. | ento kawono dong’ edaru nyuthre ni kum kawok ma Jalar mwa ma Yesu Kristu wok ko, m’ekabu tho, m’ekelo kwo, man kwo ma rondo ku rondo i der ni kum lembanyong’a ma juboth ko, | konye kona, abunere ka eyuunan wok Yesu Kristo nes etodia asianut ng'ini kama wok. Adau nesi apedor naka atwanare bobo ayau nesi akijar na emam esial akitoro Akiro Nukalaunak. | Kaakano ekisa ekyo kitegeereddwa mu kulabika kw'Omulokozi waffe Kristo Yesu, eyaggyawo okufa, n'aleeta obulamu obutaggwaawo, ng'ayita mu Mawulire Amalungi. | aka pama onyo onyuthi wan i menyirok pa Jaboth mawan, Kristo Yesu, m'otieko reyo woko meni pa tho, to kelo kwo gi kiyindira makirum i lero munyo oro Wac Manyen Maber. | naga ma lepe kpezi tinade ku puru na Kariteni lika Kristo Yesu ina‚ laga lo lenga tuwana‚ lo topurundro ru seku ŋo laga ani tuwalo ku kulia ti kuu na’buna kine. | ariko none bukaba bwarerekanywe no kuboneka k'Umukiza wacu Kristo Yesu, wahinduye urupfu ubusa akerekanisha ubugingo no kudapfa ubutumwa bwiza. | do nataman eko nyute but wa i bino me Ngalak wa Kirisito Yesu, ngat kotieko kwanyaro twer me to, di eko kelo kuo kame bedo nakanaka pi ejiri. | Aman doŋ onyuto oko baŋwa i bino Alarwa Kricito Yecu ame doŋ oweo to oko, te miyo kwo kede perakino atwal onen oko kannaler pi amut aber. | nalundi khubirira mu Makhuwa Kamalayi warumbula buwaanga bwe bulamu bubukhawawo ta. | nai tokona adau akisileerekin neni yok anabunore a ŋina ke Ekaiunan yok Yesu Kristo. Adau Kristo akiloun atwanare ka adau akisileereun alotooma Ŋakiro ŋuna Ajokak akiyar ŋina nyetwakere. | Mbwenu ezo mbabazi zoorekyeirwe omu kuboneka kw'Omujuni waitu Kristo Yesu, owaacwekyereize rufu, akoorekyera omu Makuru Marungi amagara agatahwaho. | Aye ŋaahani Hatonda ataaye aŋalafu ehisasabirisi ehyo ehi gatutegehera hwahibonera mu Munoŋosi weefe Yesu Kurisito owaŋangula ohufa era nʼabita mu Maŋuliro Amalaŋi gaatuŋa esuubi lyʼobulamu obutaŋwaŋo. | Era buti twakibonera mu kwidha kw'Omulokozi waife Kurisito Yesu eyatoolagho okufa, n'atwoleka obulamu obutawaagho obubita mu Mawulire Amalungi. | te ecele curu’do e’data ’Ba ama Papiri Kristo Yesunisiri’i, te eri fu dra ma okpo ra, fe idri pini i e’dazu e’yo ’bani dri jazu kuri be e’yo barisi. | Atyanu ekisa ekyo nago kyabbutukiire mu kuboneka kwa Mulokoli waiswe oKurisito oYesu, eyatoirewo okufa, nʼaleeta obwomi obutawaawo, ngʼabita omu Mawuliro aMasa. | na sasa inadhihirishwa kwa kufunuliwa kwake Mwokozi wetu Kristo Yesu; aliyebatili mauti, na kuufunua uzima na kutoharibika, kwa ile Injili; | but now it has been revealed to us through the coming of our Savior, Christ Jesus. He has ended the power of death and through the gospel has revealed immortal life. | Wó úꞌdîꞌda, iꞌda dó ãmaní ị́jọ́ ꞌdĩ kí gẹ̃rị̃ ꞌBá ꞌbá Palépi Kúrísĩtõ Yẹ́sụ̃ ꞌbã drã ꞌbã ũkpó ndẽjó rá rĩ sĩ, iꞌda dó sĩ ãmaní gẹ̃rị̃ ídri ukólépi ku rĩ drị́ rĩ ị́jọ́ mgbã ĩꞌdidrị́ gá rĩ sĩ. | Bei̱tu̱ hataati̱, nka ku̱twetegeri̱i̱ze atwolokeerye mbabazi̱ kuraba mu kubyalwa kwa mu̱ju̱ni̱ weetu̱ Yesu̱, Mutongoole wa Ruhanga. Kandi yaamaliraho ki̱mwei̱ maani ga lu̱ku̱u̱, yaakoresya Makuru Garungi, kutumulikira b̯womi b̯wa biro na biro. | Nóni Yẹ́sụ̃ Kúrísítõ ímụ́ ꞌbá ní Múngú vé ẹ́sị́ múké rĩ iꞌdaá gí. Kúrísítõ Yẹ́sụ̃ ꞌbâ Paápi rĩ ndẽ drã vé ũkpõ rá, íjị́ ꞌbá ní ụ́ꞌdụ́kọ́ múké. Ụ́ꞌdụ́kọ́ múké rĩ dị̃ ãngũ ĩmgbẽrẽ ụ̃tụ́ŋá rú, ĩri ídri ꞌdániꞌdáni dẹẹ́pi ku rĩ iꞌda ꞌbá ní. | Luhanga akakola eki kukwama mu kwisa kwa Mu̱ju̱ni̱ waatu Ki̱li̱si̱to Yesu oghu akasi̱ngu̱la lu̱ku̱ kandi atuha bwomi̱i̱li̱, kandi nankabha tu̱ku̱wa tu̱li̱hu̱mbu̱u̱ka ngoku kili mu Makulu Ghasemeeye. |
Agamo ni, ‘Rwot, gin kikomgi giŋeyo ni i kacokke acel acel abedo ka pwodo dano ma guye in, atweyogi bene i mabuc. | Man adwoko lembe kumae, Rwoth, ging’eyo gin ya i kacokri kubang’gi ceke abedafodo ju m’uyio iri acwalugi i odkol de: | Katemari eong', ‘Lokapolon, kesi ikulopek ejenete ebe kang'olo osinagogi ka Iyaudin ekamit eong' ka akibung'a ng'ulu lukemunokiito ijo. | Ne nziramu nti: ‘Mukama wange, bo bennyini bamanyi nti abakukkiriza nabateekanga mu kkomera era nga nabakubiranga mu makuŋŋaaniro. | Adwoko ni, ‘Rwoth, kole joŋeyo maber paka yado akidho i kalamo pa Joyuda m'omore, amako jom'oyeyin, agoyo jo aka atero jo i twec. | Na druga kulia adi‚ ‘Mata‚ ko lepe adeni adi na kazu amomoga ŋutulu laga lo rugo do kilo i kadizi naga a momoreta kine kata yu i zonga na ko i drodrora kata yu i kpinya na ko. | Nanjye nti ‘Mwami, na bo ubwabo bazi yuko nashyiraga abakwizeye mu nzu y'imbohe, nkabakubitira mu masinagogi yose. | Ango ako dwoko ne be, ‘Rwot, gin ikom gi kingeo be ango bin abungo jo koyei in i sinagoga acelacel, doko di arwako gi i otkol. | An ate kobo ni, ‘Rwot, gin oŋeo aber ni an abedo tweyo kede pwodo jo ame oye yin i kacokere acel acel. | Nase nilamo ndi, ‘Umukasya, babaandu bano bamanya nga ni natsyatsaka mu ntsu tsye khukhwisaayilamo, nembowa lundi ne khupa ibo babafukiilila mwiiwe. | Oboŋok ayoŋ otema, ‘Ekapolon, eyenete ikes nooi atemar abu ayoŋ olosenenee losinagogae akikam ka akibuŋa ŋulu ikinupito iyoŋ. | Naamugarukamu nti: Mukama wangye, nibamanya ku naabaire ngyendagyenda omu mateeraniro, ninta omu kihome abarikukwikiriza kandi nimbateera ebyasha. | Ngʼese mugobolamo ti, ‘Musengwa, bamanyire baati natiinanga mu mahumbaaniro gʼAbayudaaya ni pamba abahufugiirira ni mbafaduula efaalu ni kena ni mbandanya nomu komera. | Nairamu nti, ‘Musengwa, beene baidhi nga nakubiranga abakwikiriza mu sinagoga era naabatanga mu ikomera. | Te ma, ’yo, Opi, yi ma ngulupi ni ra kini ma adri ndra ’ba mi a’ipi ’diyi obi ’ba jo arunia yi cozu, jo ’ba Yahudini yi okuzu ’diyi vusi dria. | “Nze ni njiramu nti, ‘Musengwa, abantu banu bakimaite ngʼowenayabanga nga nnyingira mu buli ikumbaaniro okunoonia nkwate era nsibe omu mabbuusu era nga nkubba abo abakwikiririryamu. | Nami nikasema, Bwana, wanajua hao ya kuwa mimi nilikuwa nikiwafunga gerezani wale wanaokuamini na kuwapiga katika kila sinagogi. | ‘Lord,’ I answered, ‘they know very well that I went to the synagogues and arrested and beat those who believe in you. | “Ma umvi, ‘Úpí, ãgọbị ꞌdĩ nị̃ kí ácị́ŋá mâ jõ sĩ acị́jó ãngũ Ãdróŋá ị̃nzị̃jó rĩ kí agá, sĩ ꞌbá ími ãꞌị̃lépi rĩ kí ụrụjó, kí cojó, ãzíla kí tõjó mãbụ́sụ̃ gá rĩ rá. | “Kwandi kwa gya, ‘Mukama wange, bakwi̱za kwikiriza hab̯wakubba nabo bankei bakyegi̱ri̱ nka ku̱nyaagyendengi̱ mu b̯uli i̱rombero ninkwata bantu banyakukwikiririzangamwo, nimbakuuta kandi ni̱mbabbohesya mu nkomo. | “Má ní újázú ĩri ní, ‘Úpí Yẹ́sụ̃, ꞌbá ꞌdĩꞌbée nị̃kí rá ꞌyozú kínĩ, á ri ẹ́cị́ Jó Múngú ri Zịzú rĩ pi agásĩ, á ri ꞌbá Yẹ́sụ̃ ri ẹ̃ꞌyị̃ꞌbá gí rĩ pi urụụ́ ũꞌyĩí jó ãngũ ũꞌyĩzú rĩ agá, á ri kộpi ũgbãá ũnjí ũnjí. | Niibuwo naamu̱ku̱u̱ki̱yemu nti, ‘Mukama wanje baku̱hi̱ki̱li̱ja, nanga nabo boonini bamani̱ye ngoku naaghendagha mu malami̱li̱yo ghaa Bayu̱daaya ninkwata kandi nimpuula bantu abaku̱hi̱ki̱li̱i̱je nimbata mu nkomo. |
Yecu ogamo doggi ni, “Adada awacciwu ni, ma Abraim pud pe, onoŋo doŋ an atye.” | Yesu wacu igi kumae, Andhandha, awacu iwu, Ku kwong’a ma fodi jukunyolo Ibrahim ungo, nwang’u anuti. | Kolimokini Yesu kesi ebe, “Abeite, abeite, kalimokini eong' osi ebe, eroko Aburaam kejaikina, ajii eong' sek.” | Yesu n'abagamba nti: “Mazima ddala mbagamba nti Aburahamu yali tannabaawo, nga Nze wendi. | Yesu odwoko ni, “Adieri awaco riwin, mafodi k'onywol Abraham oyido anitie.” | Yesu druga teyitokindro ko adi, “Na takindra ta a ’diri, ti inga Abaraham aku yuŋe ina, na kata.” | Yesu arababwira ati “Ni ukuri, ni ukuri, ndababwira yuko Aburahamu ataravuka, ndiho.” | Yesu oko waco ne gi be, “Ateteni, ateteni awaco ne wu be, di pwodi Aburaam oudo li, ango oudo atie.” | Yecu ogamo doggi ni, “Ateteni akobbiwu ni, ame Iburaim pwod mom, onwoŋo an doŋ atye.” | Yezu wiloosela ari, “Ilala, ilala imbaboolela ndi, Ibulayimu nga ashiili khusaalikha ta, ise nga indiwo.” | Tolimok Yesu ikes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, tari eriŋa Aburaam nyeuruuna, Arae Ayoŋ ŋolo Arae Ayoŋ!” | Yesu yaabagira ati: Buzimazima nimbagambira nti: Aburahamu atakabaireho, obwo nyowe ndiho. | Nga Yesu abagobolamo ati, “Mbalomera ehituufu ti, Yibbulayimu gaali ahiiri husaaliwa, Ese ni ndiŋo.” | Yesu yaabairamu ati: “Bwenebwene ka mbakobere Aburahamu yali akaali kubaagho, nze nga ndigho.” | Yesu nga ’yo yi tia, Ma ’yo emi tia ndi ndi, de nga Iburahimu osini ku, ma indi. | OYesu nʼabakoba ati, “Mbakobera amazima nti oIbbulaimu babbaire bakaali nʼokumubyala, nga nze ndiwo.” | Yesu akawaambia, Amin, amin, nawaambia, Kabla ya Abrahamu kuwako, mimi niko. | “I am telling you the truth,” Jesus replied. “Before Abraham was born, ‘I Am’.” | Yẹ́sụ̃ umvi ĩꞌbaní, “Ájọ ĩminí ị́jọ́ mgbã, útị drĩ Ịbụrahị́mụ̃ ụ̃nọ́kụ́ drị̃ gá ꞌdâ ku rú, má Ãdróŋá be cí ãzíla má Ãdróŋá ꞌi.” | Yesu̱ yaabei̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Mu mananu nkubaweera nti I̱bbu̱rahi̱mu̱ atakabyali̱i̱rwe, nyaalingiho, kandi ndi gyagya.” | Yẹ́sụ̃ ní újázú kộpi ní kĩnĩ, “Tã má ní ꞌyoó ĩmi ní ꞌdĩri tã áda, ĩ ní drĩ Ãbũrámã ri tịzú kuyé rĩ gé, ị́sụ́ ãkũdẽ ma anigé.” | Yesu aabaghila ati, “Mbaghambiiye majima ghoonini, Ebbulahi̱mu̱ atakabyahuwe, si̱ye nkaba ndi ngoku Ndi |
Luryeko mogo me dul pa Luepikurea ki Lucitoiki | Jurieko moko ma gi Juepikurio ku Justoiki girombo kugi. Man jumoko wacu kumae, Jakemo maeno yenyo yero nik ang’o? jumange wacu kumae, Kuno nyo e jayer pi mungu ma welo: kum eyero pi Yesu ku pi cer bende. | Kosodete ice luketupito efilosofi loka Ipekurian kiton Istoikin akiriamakin ka nesi. King'isete ice ebe, “Inyena etemari ebang'ai lo?” | Awo bakalimagezi abamu, abayitibwa Abeepikuro n'Abasitoyiki ne bawakananga naye. Abamu ne bagamba nti: “Ayagala kwogera ki ono ataliiko ky'amanyi?” Abalala ne bagamba nti: “Afaanana ng'ayigiriza ku balubaale abaggya.” Kyebaava boogera batyo, kubanga yali ayigiriza ku Yesu ne ku kuzuukira. | Joepicura kodi Jostoik moro ma jopiem i wac bende jopiemo gine. Megi jowaco ni, “Jal mamiŋ me onyo bende kwot ni waco aŋo?” Joman jowaco ni, “cale pa go luwo kwoŋ werin moro ma wok loka man.” Jowaco ama rupiri Paulo onwaŋo luwo kwoŋ Yesu kodi cerino pere. | Ku’de ŋutulu ti totore laga a ti Epikurio ku a ti Sitoiki kilo ko druga momora kasi lepe. Ku’de kilo akulia adi, “Ilo ka’duroni de nyadru kulia adinyo ya?” Ku’de kilo adi‚ “Lepe gbo beti katrukoni lo trugo kulia ti muloko ti monyazi kilo,” igbonaga Paulo trugo kulia ti Yesu kine ku ŋiye na lepena itro ina. | Abandi bati “Ubanza ari uwigisha abantu imana z'inzaduka.” (Babivugiye batyo kuko yavugaga ubutumwa bwiza bwa Yesu n'ubwo kuzuka.) | Jo icegun oko waco be, “Ineno bala etie tatamo kop i kom rubangan mogo me kumbor.” Gin kiyamo kamano pien Paulo oudo tie pwonyo kop i kom Yesu kede iyarun. | Jo mogo a gin oryeko me eryoŋet a jo Epikuria kede jo Citoiki daŋ okobo kede, eka jo mogo te kobo ni, “Lon akobo kop miŋomiŋoni ka ŋit akobo ŋo?” Jo ocele akobo ni, “En nen bala arabkop i kom Yecu kede i kom cerrere.” | Kila babaandi baloma bari, “Afwana nga ukanikha khu ba wele banaambo beesi ifwe khukhamanya ta.” Baloma shino lwekhuba Paulo aba akanikha khu Yezu, ni khu khulamukha khwe baafu. | Kimocoto daŋ iŋes ka ŋikaosok ŋulu anyaritae Ŋipikuriyae ka Ŋisitoikae. Temasi ŋice, “Inyoni ecamit ekile ŋolo irworo car lo alimun?” Temasi ŋice, “Esibit elimonokini iŋes ŋakiro ŋuna a ŋakujo a ŋuna egelaaka.” Alimunete ikes ŋun, anerae alimonokini Paulo ŋakiro ŋuna a Yesu ka ŋuna ka ayarun alokatwak. | Nangwa n'abanyabwengye bamwe, abarikwetwa Abeepikuro n'Abasitoiki baahakana nawe. Abamwe baagira bati: Beitu egi ngambi ya maingi, ebyo neemanya ebi erikugamba? Reero ahabw'okwegyesa ahari Yesu n'eby'okuzooka, abandi bati: Nooshusha oti n'omuntu orikubuzya orukuru rw'ebya baaruhanga abu kunu tutarikumanya. | Nga ŋabaŋo abasomesa aba balanganga baati Abeepikuro ko nʼAbasitoyiki abaŋahanianga ebya Pawulo. Nga mubaamo abaaloma ni bamujerega baati, “Ko ono yeesi adafaaya hi?” Abandi nga baloma baati, “Hinaabe ti emisambwa emigeni njʼejimulomereraho.” Abaatu abo baaloma batyo olwohuba Pawulo gaali abuulira Amaŋuliro Amalaŋi agaŋamba hu Yesu ngʼolu gafa gaahena gaalamuha. | Abandi ku bakabwidhibwidhi abeetebwa Abepikuro n'Abasitoiki boona baatakana naye. Abandi baakoba bati: “Ono alabankana naki?” Abandi baakoba bati: “Ali oti ayegeresa ku bakatonda ba maghanga gandi.” Kuba yali ayegeresa ku Yesu n'okuzuukira. | ’Ba azini ondua imbapi ’diyi, ’ba Epikurioni azini Sitoikini, yi fu dri eri be. ’Ba azini yi eselia ’yo ra kini, Agu e’imania be ’diri le e’yo ngoni ’yo ya? ’Ba azini kini, Eri ekile eri adrou o’diru ma e’yo olu ’ile-erini e’yo Yesuni olule engata erini berisi. | Ekyazwiremu, abamo oku beegesi abakagezimuunyu abʼomu bibbula ebibiri, ekimo ekibeetanga bati Beepikuulo nʼekindi bati Basitoiki, ni batanula okumwakanisya. Era ni bakobanga bati, “Tete onu alabankana niki abula nʼekyamaite?” Kaisi abandi ibo ni bakobanga bati, “Kiboneka atumuulirira ku magasani agetutamaite.” Ekyagirire ni batumula batyo, oPawulo yabbaire alaabba bikwata ku Yesu nʼoku kuzuukira. | Na baadhi ya Waepikureo na Wastoiko, wenye ujuzi, wakakutana naye. Wengine wakasema, Mpuzi huyu anataka kusema nini? Wengine walisema, Anaonekana kuwa mtangaza habari za miungu migeni, kwa maana alikuwa akihubiri habari za Yesu na ufufuo. | Others answered, “He seems to be talking about foreign gods.” They said this because Paul was preaching about Jesus and the resurrection. | Imbaꞌba ãzí ũndũwã rú Ị̃pị̃kọ́rị̃yã rú ãzíla Sị̃tọ́kị̃ rú | Bandi bei̱ri̱ri̱mwo yati, “Yaakubba naakubaza ku baruhanga ba mahanga gandi.” Beegesa bab̯wo baabazi̱ri̱ yatyo hab̯wakubba Pau̱lo yaali naaku̱tebyanga ku Yesu̱ na kuhimbooka kwa Yesu̱. | Ụrụkọꞌbée kínĩ, “Índrézú ĩri ri tã Múngú túngú ꞌbá ụrụkọꞌbée vé ni ã tã átá.” Kộpi átákí ꞌdíni, ãꞌdiãtãsĩyã Páũlũ ri ụ́ꞌdụ́kọ́ múké Yẹ́sụ̃ vé rĩ ũlũú, ãzini ri Yẹ́sụ̃ vé íngángárá gõó ídri rú rĩ vé tã ũlũú. | Niibuwo banamagheji abaalu̱ghi̱ye mu ki̱bbu̱la kya Mu̱gi̱li̱ki̱ baaghilaghamu Epu̱ku̱li̱yo na baa ki̱bbu̱la ekyegheesi̱yagha bantu kugumila mu eki baacuuyemu, baasa kuhakangana na Paulo. Obu baaghu̱u̱ye naatebeja Makulu Ghasemeeye haa Yesu kandi ngoku aahu̱mbu̱u̱ki̱ye, bamui mu bantu aba baaghila bati, “Ebi musaasa oghu akwete kutaataliikuwa nabiyo mbiki?” Banji baaghila bati, “Kikujooka niibuwo aabu̱ghʼo bihongano ebi bantu bakulami̱yagha hambali tutamani̱ye.” |
Wel askari me mony ma onoŋo giŋweco ki aguragura onoŋo romo milion miya aryo; onoŋo awinyo ka giwaco welgi. | Man wel mi njuru weg riuni en e rubanga apar bang’ rubanga apar wang’ ario: awinjo welgi. | Kolimokinete eong' etyae ka ajore: Kerait imilionin akwatai aare. | Ne mpulira omuwendo ogw'eggye ery'abeebagadde embalaasi: baali omutwalo gumu emirundi ebiri, emirundi omutwalo gumu. | Owaci ran welo pa lwak jolweny ma joŋweco gi kayina, obedo kiti miya ario (milion miya ario). | ’Bo na atrukoki kenesi ti kamoro laga lo wowoki ku drongiyo kilo kine‚ ko ayenga a milioni kamazi mure. | Umubare w'ingabo z'abarwanira ku mafarashi wari uduhumbagiza magana abiri, umubare wabo narawumvise. | Ango ako winyo wel me isirikalen kame oudo wanano asigiran oudo tie milion tol are. | Wel cirikalegi ame riŋo aguragura oromo milion mia aryo; rik awinyo ka okobo welgi. | Nio nawulila bukali bwe basilikhale nga ni bwaba. Basilikhale babaaba nga bakyeendela khu falaasi abe mu bukali boola tsifuuma bitoondo bibili (200,000,000). | Aponi okolimokin ayoŋ ekimar ŋolo a ŋituŋa a ŋulu etemokinitoe aŋuna ke ejiye: arae ikes ŋamilyonin ŋamiae ŋaarei. | Omubaro gw'engabo z'abarikurwanira aha mbaraasi gukaba guri kakumi emirundi ebiri emirundi kakumi; ogwo mubaro gwabo nkaguhurira. | Nga pulira ni baloma omuŋendo gwʼabo abaatiina ohuhola omulimo guno. Baali obuhayire ebihumi bibiri obwʼabasooli abehaaye hu mbalaasi esooli. | Abalwani ab'oku mbalaasi baali obukaire ebikumi bibiri (200,000,000), ogwo n'omughendo gwe nawulira. | Kalafe ’ba ombani nzupi akanya dria ’diyini ovu alifu kali iri pale alifu mudri; ma eri kalafe yini ra. | Ni wabbaawo eyankobeire obungi obwʼamaje agʼabo abatyaime oku mbalaasi ati: Babbaire 200,000,000. | Na hesabu ya majeshi ya wapanda farasi ilikuwa milioni mia mbili; nilisikia hesabu yao. | I was told the number of the mounted troops: it was two hundred million. | Kãlãfe ãsĩkárĩ ãni mâ arelé itúlé rá rĩ 200,000,000 | Bamalayika bab̯wo babaateseerye, bei̱zi̱ri̱ beebembeeri̱ muhendu gukooto, gwa baamahe, banyakulwananga batembi̱ri̱ mbaraasi. Muhendu gu̱gwo, bambwereeri̱ gwalingi gwa baamahe banene hoi̱, batakusobora kubalwa. | Á yị ãngáráwá njuꞌbá hũsánĩ sĩ ẹ̃ꞌdị́ gé rĩ pi vé kãlãfe ca mị́lị̃yọ̃nị̃ mụ̃dụ̃rụ̃lụ̃ ị̃rị̃ (200,000,000). | Muhendo ghwa baasilikale abaalwanagha bani̱i̱ni̱ye haa nkai̱na obu baaghungambiiye ghukaba ghuli mi̱li̱yooni̱ bi̱ku̱mi̱ bibili. |
Pe itam pi gin ma konyi keken, ento tam pi gin ma konyo jo mukene bene. | ma wun kubeng’wu kubeng’wu ng’atuman ie ku pido kum piny pare kende ngo, ento ng’atuman ie pid kum piny mi juwadi bende. | Mam ng'ini ipe kama kus akitere nu ekote nesi bon, konye nu ekotosi luce de. | Temufanga ku byammwe byokka, naye mufenga ne ku by'abalala. | Aka kisi dhano kwoŋ win wopar kwoŋ gima jowote joyenyo, makiweno gima go ama yenyo. | Ta giri gele gele ka’bi ta ku rarami kulia kasu lepe kine ka’delo‚ ’bo rameta kulia ti ku’de ŋutulu kine itro. | Umuntu wese muri mwe areke kwizirikana ubwe gusa, ahubwo azirikane n'abandi. | Wek kur ngat acelacel kibutu par pi mit mere kenekene, do epoore paro pi mit me jo apat da. | Kur itam pi gin ame konyo ka yin keken, cite tam pi gin a konyo jo ocele. | Buli mundu akhenaanayo khubyeewe yenyene ta, ne ni enaaneyo khu bye babaandi. | Nyitemokino idio alokidiŋ kus etamuna bon, nai itemokino totamunite ŋuluce daŋ. | Omuntu weena arekye kuhugira aha bye wenka, kureka ayete n'aha by'abandi. | Simufanga hu byenywe byoŋene aye mufenga nohu byʼabandi boosi. | Omuntu tagwaine kukola ku byetaago bibye byonka, aye agwaine akole ni ku by'abandi. | Emi alu alu ma ega e’yo emi ngulupini a’dule ku, te emi dria alu alu ma ega e’yo ’ba azinini indi. | Mutyo buli moiza kwinywe tiyaafangayo ku byetaago bibye byonkani, neye afenge nʼoku byʼabandi. | Kila mtu asiangalie mambo yake mwenyewe, bali kila mtu aangalie mambo ya wengine. | And look out for one another's interests, not just for your own. | Ĩmi ãlu-ãlu ꞌbã ũrã ị́jọ́ ĩmi drị̃ gá áꞌdụ̂sĩ ku, wó ꞌbá ãzí kí drị̃ gá ĩndĩ. | Mu̱leke kubba bantu beeteekerezaho bo bankei, bei̱tu̱ bei̱ra beenyu̱ nabo mu̱bateekerezengeho de. | Lẽ ꞌbá ãlu ãlu ã ri ꞌî tã ụ̃sụ̃ụ́ áyu ku, lẽ ã ụ̃sụ̃ ꞌbá ụrụkọꞌbée ã tã ĩndĩ. | Bu̱li̱ omui mu enu̱we tabhonganuuwe kubbala ebi̱mu̱dheedhi̱ye enkaha, bhaatu dhee ebi̱dheedhi̱ye baanakiye. |
Man omedde otyeko mwaka aryo, mumiyo jo ma gibedo i Acia guwinyo lok pa Rwot, Lujudaya ki Lugrik ducu. | Gin maeni timbre nindo mi rundi ario: ketho dhanu ceke m’ubedo i Asia giwinjo lembe pa Rwoth, Juyahudi ku Juyunani bende. | Kitolototo nu kokaru ka iare, akitodol na kiirarata itung'a kere, Iyaudin ka Igirikin, lu kiboete ko Asia akirot ka Lokapolon. | N'akolanga bw'atyo okumala emyaka ebiri. Abantu bonna ab'omu Asiya, Abayudaaya n'Abayonaani, ne bawulira ekigambo kya Mukama. | Gime obedo ameno cowo hongo ma oro ario, m'omiyo ji je ma jobedo iy'adec ma Asia, Joyuda kodi Jogris, jowinjo Wac pa Rwoth. | Lepe druga kondra de kiŋazi mure‚ kuwade ŋutulu giri laga Asia yu kilo ayinga kulia ti Matalo kine‚ Yahudi kilo ku Giriki kilo itro. | Agumya kugira atyo amara imyaka ibiri. Nuko abatuye muri Asiya bose bumva ijambo ry'Umwami Yesu, Abayuda n'Abagiriki. | Man oko meede timere pi mwakini are, oko mino jo dedede kame bedo Esia, Iyudayan karacel kede Jogurik, oko winyo kop ka Rwot. | Mano otimere pi runi aryo twal, omio jo a bedo i Acia luŋ, Ojudaya anaka jo Grik daŋ, te winyo kop a Rwot. | Shino sheloosela khumala kimiiko kibili, khukhwoolesa boosi mu Asiya ni bawulila shilomo sh'Omukasya: Bayudaaya ni Bayonaani beene. | Kitiya iŋes ŋun ŋikaru ŋiarei, kisiira Ŋiyudayan ka Ŋigirik daŋ alo Asia ŋakiro ŋuna ke Ekapolon. | Yaagumizamu naakora atyo kumara emyaka ebiri; ekyarugiremu, abantu b'omuri Asiya boona Abayudaaya n'Abaguriiki, baahurira ekigambo kya Mukama. | Hino hyamuŋirira emyaha ebiri era ngʼAbayudaaya nʼAbatali Bayudaaya bosibosi abaali ni bamenyire mu Asiya baŋulira ehibono hya Musengwa. | Yaakolanga atyo okumala emyaka ebiri, era abantu boonaboona ab'omu Asia, Abayudaaya n'Abagureki, baawulira ekibono kya Musengwa. | Eri ’ye ’dini eli iri ma alia dria, ’dini ’ba dria ovupi Asiaa ’diyi yi eri e’yo Opini, ’ba Yahudini ’diyi ’ba Girikini ’diyi be. | OPawulo atyo nʼasomeseryanga muumwo abantu okumala emyanka mibiri, nʼomu ngeri eyo kumpi ooti abantu bonabona abʼomwAsiya, aBayudaaya aamo nʼaBatali Bayudaaya, ni bawulira obukwenda bwʼekibono kya Musengwa. | Mambo haya yakaendelea kwa muda wa miaka miwili, hata wote waliokaa Asia wakalisikia neno la Bwana, Wayahudi kwa Wagiriki. | This went on for two years, so that all the people who lived in the province of Asia, both Jews and Gentiles, heard the word of the Lord. | ꞌDĩ mụ íni ílí ị̃rị̃ ꞌdĩpí íni la ꞌbá Yãhụ́dị̃ rú ãzíla ꞌbá Gị̃rị́kị̃ rú pírí uꞌálépi ãngũ Ásĩyã drị̂ agá ꞌdãá rĩ are kî sĩ ị́jọ́ Ãdróŋá drị̂ rá. | Mu myaka mibiri minyakuhonderaho, bintu kwokwo byei̱ceeri̱ yatyo, nahab̯waki̱kyo Bayudaaya na Bayonaani benseenya banyakwicalanga mwisaza lyʼAsi̱ya, beegwi̱ri̱ kigambu kya Ruhanga. | Páũlũ ímbá ꞌbá rĩ pi caá ꞌdãlé ílí ị̃rị̃, Yãhụ́dị̃ rĩ pi, ãzini Gị̃rị́kị̃ adriꞌbá ãngũ Ẹ́zị̃yã vé rĩ agá rĩ pi yịkí ụ́ꞌdụ́kọ́ múké Úpí Yẹ́sụ̃ vé ĩ ní ũlũú ꞌdĩri rá. | Paulo aamala myaka ebili mu tau̱ni̱ ya Efeeso eghi naaneegheesi̱ya bantu kighambo kya Mukama. Nahabweki bantu abaabaagha baakaaye mu kyalo kya Asi̱ya eki kyona Bayu̱daaya na Bagi̱li̱ki̱ |
Doŋ ka Rwot aye ma ŋolo kop i komwa, en pwodowa me pwonyowa, wek pe giŋol kop olowa kacel ki jo me lobo. | Ento ka jupoko lembe mwa, e Rwoth ponjowa, kara ku jubin jupok lembe mwa rac karacelo ku ng’om; | Konye kitubonokini oni Lokapolon ka akisican oni, tetere emam oni kitubokino nenipe ka akwap. | Naye Mukama bw'atusalira omusango, atukangavvula, tuleme okusingibwa omusango awamu n'ensi. | Ka Rwoth thumo riwan banja meno miyo wan gir'acula ma tiro wan, ŋey wokiri wothum riwan banja kanyacel gi ji ma piny. | ’Bo kugbo Matalo laga aŋedya kulia kaya kine, lepe ringa yi‚ ŋera na kuliana ka’bi ku tiga yi ku ŋutulu ti ka kilo kugele. | Nyamara iyo duciriwe urubanza n'Umwami wacu, duhanirwa na we kugira ngo tutazacirirwa ho iteka hamwe n'ab'isi. | Do kame Rwot ongolo ne wa kop, udo epwonyo wa tetekeny kur bin ngol kop loi wa karacel kede piny. | Doŋ ka Rwot tye aŋolliwa kop, en nwoŋo apwodowa me pwonyowa, me kur ŋol kop loowa karacel i jo me lobo. | Ne ni khukhalilwa kumusaango n'Umukasya, aba akhuwa shitaambiso nio khulekhe khukhwikiitsiwila atweela ni shiibala ta. | Nai ani ikisicani Ekapolon iwon, ikitatami erae akitatam, ikotere nyikitubokin iwon kaapei ka ŋituŋa ŋuluce ŋulu ka akwap. | Kwonka ku turucwerwa Mukama, atuhana ngu turekye kusingwa orubanja hamwe n'ab'ensi. | Aye Musengwa anatuŋamo endabusi, aŋo aba atuluŋamya ko batatusalira musango nʼabaatu abahosi bʼebibi hu ludaalo olwʼekomerero. | Aye Musengwa bw'atusalira omusango n'atukangaivula, atwegeresa tulobe kusalirwa musango kutusinga aghalala n'ensi. | Te ka e’yo amani li ra de Opini ama co imbataruni, kazu e’yo amani lizu onzi wudrikuru be ku. | Neye oMusengwa oKibbumba owatusalira omusango atugolola, kaisi oku nkomerero omusango tigwatusingira aamo nʼekyalo. | Ila tuhukumiwapo, twarudiwa na Bwana, isije ikatupasa adhabu pamoja na dunia. | But we are judged and punished by the Lord, so that we shall not be condemned together with the world. | Ãdróŋá drĩ ị́jọ́ lị ãma drị̃ gá ꞌdĩ ꞌbã áni, ĩꞌdi ꞌdĩ ãma co ímbátáŋá ru ụ̃nọ́kụ́ icó dó sĩ ị́jọ́ lịlé ãma drị̃ gá ku. | Bei̱tu̱, Mukama b̯wabba naakutusalira musangu, abba naakutuhab̯ura, aleke b̯walibba naaku̱zi̱kya nsi, natwe banyakumwikiririzamwo, tutaligyenderanamwona. | Úpí ĩrĩŋã dõ ꞌbâ, ĩri ꞌdĩri ꞌbâ útú adri pịrị, sẽ ã lịkí rí tã ꞌbá drị̃gé sụ̃ ĩ ní lịị́ ꞌbá vũ drị̃gé rĩ pi drị̃gé rĩ tị́nị ku. | Bhaatu Mukama naatu̱twi̱li̱i̱ye ghuwo, akuba naatuhana niikuwo tutatwi̱lu̱wa musango na bantu baa nsi. |
Ka ce tyeni aye omiyo ipoto i bal, ci toŋ woko, twara idonyo i kwo ma tyeni lakucel peke, ber makato ma kono giboli ki tyeni aryo i Geena, [ | Man tek tiendi ketho ikier, thume woko: cika imond i kwo kud abala sagu ma tek ibedo ku tiendi ario ma jubibei ko i gehena, | Kidupo akeju kon ijo isomae aronus, kotubo! Ejokuna ijo akilomo toma akijar ing'walit ijo akilanya ajaus ka akejen kaare konye kocakakinete ijo toma akimi. | Oba singa okugulu kwo kukukozesa ekibi, kutemeko. Kirungi ofune obulamu obutaggwaawo ng'oli mulema, okusinga lw'osigaza amagulu gombi, naye n'osuulibwa mu kifo eky'okuzikirira, [ | Aka ka tiendin acel rwakin i gimarac, ŋondi woko; kole ber rin donjo i kwo makirum, m'iŋol loyo bolin i mac makitho gi tiendin ario je, | Kugbo moko lolu lo tikindra do i bayi‚ ’duŋoro lepe. Troru lubo nonu i yeŋo kata yu ku moko laga a trutru alangu naga mo do biriŋozini ku mukuzi mure i kima naga a noketana kata yu [ | N'ikirenge cyawe, nikigucumuza, ugice: ibyiza ni uko wakwinjira mu bugingo usigaranye ikirenge kimwe, biruta ko wajugunywa muri Gehinomu ufite ibirenge byombi, [ | Doko ka tieni en kame mi idubo, ngole tenge, pien eber ne in donyo i kuo kame bedo nakanaka abongo tieni acel, akaka bedo kede tieni are dedede di oko uci i mac kalikame to. | Ce ka tyeni en a mii ipoto, toŋ oko; twara ame idony i kwo ame tyeni tuŋ cel mom tye, kato a kono oboli kede tyeni ryoryo i Geena. [ | Noola shikyele shoowo shikila iwe wakhola bibyonako, shikhalekho ushituume. Khulwekhuba shiba shilayi iwe khukhwinjila mu bulamu nga uli ni shikyele shitweela, khuminyisa n'uba ni bikyele bibili, ne watuumibwa mu kumulilo kukukhasima ta. | Ani kikitesec iyoŋ akonikeju, totubo; ejok iyoŋ alomar nakiyar emam apeikeju, akilo iyoŋ acakakino nakim ŋina nyeduŋe eya ŋakejen ŋaarei; [ | Ekigyere kyawe ku kiraabe nikikureetera kukora ekibi, kitemeho; haakiri iwe okutaaha omu magara agatahwaho ori ekirema, okukira okugira ebigyere byombi okanagwa nabyo okuzimu omu muriro. [ | “Era hanye hugulu huhwo njʼohuhuleetera ohuhola ehibi hutemeeho. Hiraŋi osune obulamu obutaŋwaŋo nʼoli muleme, ohuhira olu osigasa amagulu gombi, aye bahudanya mu hifo omu oja husihiiriha, | “Era oba nga ekigere kyo kikusendasenda okwona, kitemeku kasinga ofune obulamu ng'oli mulema, okusinga okuba n'ebigere byombi waasuulibwa mu geyeena. [ | Mi pa ka fe mi aba aba, mi li eri va; mini fizu idri ma alia acozaruri onyiru aga yini mi ’bezu pa iri be jehanumaari ra; | Ooba singa ekigerekyo kikuzweraku okukola ekikole ekibbikibbi, okitemeku. Kisa osune obwomi obutawaawo ngʼoli muleme, okukiraku okusigalya ebigere ebibiri, neye ni bakumuma omu geyeena, [ | Na mguu wako ukikukosesha, ukate; ni afadhali kuingia katika uzima, ukiwa kiguru, kuliko kuwa na miguu miwili, na kutupwa katika Jehanamu; [ | And if your foot makes you lose your faith, cut it off! It is better for you to enter life without a foot than to keep both feet and be thrown into hell. | Ími pá drĩ fẽ la míní ị́jọ́ ũnzí idélé nĩ, ílị ĩꞌdi rá. Míní fijó ídri ukólépi ku rĩ agá ãcá trũ rĩ ndẽ ími ꞌbejó ãcí ukólépi ku rĩ agá pá trũ ị̃rị̃ trá rĩ rá, [ | Kandi na kigulu kyamu kyakabba nikikukuha kukora kibii, okitemeho. Kili kirungi kugyenda mu b̯womi b̯utamalikaho nooli na kigulu ki̱mwei̱ kukira kubba na magulu gabiri, okagyenda mu Geehena, [ | Mî pá jị dõ mi fií ũnjĩkãnyã ꞌoó, lẽ mî ga ĩri ꞌdĩísĩ rá, ĩri múké mí ní fizú ꞌbụ̃ gé ꞌdãlé pá be ãlu, ndẽ mí ní fizú ãcí vezú ãní ụ̃dụ̃ ãkó rĩ agá ꞌdãá pá be ị̃rị̃ rĩ. | Kughulu kwawe nikwakuhaaghi̱li̱li̱i̱ye ku̱si̱i̱sa, okujombʼo! Nkilungi kughenda mu eghulu olamaaye kusaali̱ya kukukuba mu Gehena oli na maghulu abili. [ |
Ka gumedde ka penye, en oille malo, owaccigi ni, “Ŋat ma i kinwu ma pe ki bal okwoŋ cele ki got.” | Ento ka gipenje asu, etingre malu, ewacu igi kumae, Ng’atu ma dubo mbe kude i kindwu ci, dong’ ekwong’ canye ku kidi. | Itolosito kesi aking'iting'it nesi, kogwoi Yesu kosodi alimokin kesi ebe, “Kogee ng'in kere kama kus ni emam kejaasi ka aronus akibir nesi kamoru” | Bwe beeyongera okumubuuza, n'akutaamulukuka, n'agamba nti: “Mu mmwe atayonoonangako, ye aba asooka okumukuba ejjinja.” | Munyo jocungo kenyo aka oyido fodi jomedere gi penji pajo, Yesu oay malo to waco rijo ni, “Ere nyatoro moro je kwoŋ win ma fodi k'otimo gimarac ama wopen bolo tele kwoŋe.” | Kugbo ko laga apipiza lepe ’duu, lepe druga ’bi’yu mugu ki, druga takindra ko adi‚ “Ku le’de ŋutu kasu dridriŋini laga ’ba torolo ti biriŋe lepe a nze.” | Bakomeje kumubaza arunamuka arababwira ati “Muri mwe udafite icyaha, abe ari we ubanza kumutera ibuye.” | Kakame gin kimeede kede pepenyo Yesu, en eko kiar di eko waco ne gi be, “Wek ngatamoro kikom wu kalikame tie kede dub moro bed dano me agege me uco kidi i kom dako no.” | Ka gin omedde penye, en otirre te kobbigi ni, “Ŋattoro i akinawu ame mom i bai en amyero ge nape kede gweŋ.” | Ne ni beloosela khumutsuntsumilisa, wakangamukha wabaloma ari, “Khayo uyo yeesi khus'inywe ukhaakholatsakakho shishonako ta, abe niye umukiboole khumukhupa libaale.” | Aŋuna etoropiunioto ikes ŋakiŋiseta neni a Yesu, abu Yesu tonyou, tolimok ikes tema, “Ani keyai alokidiŋ kus ŋini emam asecit, kisyau akimas aberu na ka amoru.” | Ku baagumiizemu nibamubuuza, yaajuumuuka, yaabagira ati: Omuriimwe ku haraabe hariho otakashiishaga, abe niwe yaabanza kumuteera eibaare. | Ni beyongera ohumusooseha ebibuuso, Yesu gagangamusa omutwe, gabaloma ati, “Hu enywe, atabbengangaho abe njʼoweheerera ohumuhubba ebaale.” | Bwe beeyongera okumubuuza, yaakotaamulukuka, yaabakoba ati: “Ku imwe azira kibi n'abe asooke okumukuba eibaale.” | Te yi ka zi eri tia ’dani, eri edre i uru, nga ’yo yi tia, ’Ba emi eselia azi onzi kokoruri ma ’be eri onisi okoni. | Era abavunaana omukali nago owebeeyongeire okubuulya oYesu ebibuulyo, nʼagangamuka kaisi nʼabakoba ati, “Owewabbaawo mwinywe atakolangaku ekikole ekibbikibbi niiye abbe asooke okukubba omukali oyo eibbaale.” | Nao walipozidi kumhoji, aliinuka, akawaambia, Yeye asiye na dhambi miongoni mwenu na awe wa kwanza wa kumtupia jiwe. | As they stood there asking him questions, he straightened up and said to them, “Whichever one of you has committed no sin may throw the first stone at her.” | ꞌBá ꞌdĩ ri kí Yẹ́sụ̃ ụzịlé zịtáŋá sĩ ũkú ꞌdã ꞌbã ị́jọ́ sĩ. Ị́jọ́ ꞌdĩ fẽ Yẹ́sụ̃ tu pá ụrụgá jọ ĩꞌbaní, “ꞌBá ĩmi drĩdríŋĩ gá ꞌdâ iꞌdójó ãnzị̃rị̃ŋã sĩ ị́jọ́ ũnzí idélépi ku rĩ, ꞌbã aꞌdụ́ írãmváŋá ĩꞌdi vujó drị̃drị̃ rĩ gá nĩ.” | B̯ubaali ni̱bacakamu̱b̯u̱u̱lya yeemereeri̱ yaabaweera, “Haakabba nihaloho muntu yensei̱ muli nywe atakakoranga kibii, yogwo muntu yooyo abanze kulasa yogwo mu̱kali̱ i̱hi̱ga.” | Kộpi kâ rií Yẹ́sụ̃ ri uzịị́ mụzú drị̃gélé, Yẹ́sụ̃ ní kúru ngazú ụrụ sĩ, ꞌyozú kộpi ní kĩnĩ, “Ĩmi ãsámvú gé ꞌdĩgé, ꞌbá rĩ dõ ũnjĩkãnyã ãkó, ã íꞌdó ũkú rĩ vịị́.” | Obu beeyongeeye kuukala mbanamu̱bu̱u̱li̱ya, aamilila kandi aabaghila ati, “Mu enu̱we boona oghu atali na kibhi aaniiye aadu̱bha kuhuula mukali̱ oghu ebaale.” |
En obedo ka winyo ka Paulo loko, ci Paulo ociko waŋe onene, ci oniaŋ ni en tye ki niye ma romo miye caŋ maber. | Ng’atuno winjo ka Paolo beyero: ma, kan etono wang’e i bang’e, eng’eyo de nia yioyic pare nuti ma tito kume, | Kopup nesi Paulo inera; kosodi Paulo ang'olekini nesi kojokan kanyuni ebe ejaasi nesi ka akiyuun naka akitang'aleuno, | n'awulira Pawulo by'ayogera. Pawulo bwe yamutunuulira n'alaba ng'akkiriza ng'ayinza okuwonyezebwa. | Go onwaŋo obedo piny ciko ithe winjo wac pa Paulo. Gikenyo Paulo oneno go tirtir aka munyo oneno nike ŋato nigi yeyo aka nyalo limo both, | Ŋutu ŋanilo kuwa ayinga kulia na ta Paulo kine‚ Paulo druga gbuluzu lepe‚ druga medra adi lepe gbo ku rugo na toruweni lepe. | Uwo yumvise Pawulo avuga na we amuhanze amaso, abona ko afite kwizera kwamuhesha gukizwa. | En eko winyo Paulo di tie yamo; Paulo oko ngine kitek, di eko neno be oudo etie kede yei kame romo mine ecango. | En onwoŋo rik tye awinyo kop ame Paulo tye arabo. Paulo te nene atek ateka; ka oneno ni en tye kede iyee me caŋ, | Umusaani yuno wekhala asi warekeeresa Paulo byeesi aba akanikha. Paulo wamwomiisilakho tsimoni wamubona nga ali ni khufukiilila khukhunyala khumuwonesa. | Apupi iŋes Paulo irworo. Kitek Paulo iŋes, ani keanyuwa atemar eyakar anupit akitaŋaleuno, | Ogwo muntu akahurira Paulo naagamba. Paulo ku yaamureebire naayesiga ngu naabaasa kukizibwa, | Lulala Pawulo ni gaali nʼabuulira, omusinde oyo omuteŋe yeesi gaali aŋo nʼaŋulirisa ebi gaali nʼaloma. Pawulo ni gasimba omusinde oyo emoni ngʼahifaania ati gaali nʼohufugiirira ati Yesu aŋanga ohumuŋonia. | Yaawulirisa Paulo bye yayogera. Paulo bwe yamwekalirisa, yaabona ng'aikiriza era nga asobola okuwonezebwa, | Agu nderi eri Pauloni e’yo oluria; Paulo su mile ruania okposi, erini neria eri ovu a’ita i pazuri be, | Lumo, oPawulo oweyabbaire alaabba, omusaiza oyo nʼaiza awo nʼatyama, ni yeetega okuwulisisya oPawulo ebyakoba. OPawulo oweyamuboine, nʼamukaliryaku amaiso, nʼamubona nga muntu aali nʼokwikirirya ati oYesu ayezya okumulamya. | Mtu huyo alimsikia Paulo alipokuwa akinena; naye Paulo akamkazia macho na kuona ya kuwa ana imani ya kuponywa, | He sat there and listened to Paul's words. Paul saw that he believed and could be healed, so he looked straight at him | Ri ị́jọ́ Páwụ̃lọ̃ ní jọlé rĩ kí arelé, ꞌdãá Páwụ̃lọ̃ ndre ágọ́bị́ ꞌdã ꞌbã ãꞌị̃táŋá ca rá, wó icó tá vâ adrílé rá. Páwụ̃lọ̃ ndre ãngũ kpị ĩꞌdi rụ́ ꞌdã gâlé. | Kiro ki̱mwei̱, yogwo mudulu yeegwi̱ri̱ Pau̱lo naakwegesya kigambu kya Ruhanga. Pau̱lo b̯u̱yaamu̱weeni̱, yaakenga nti yogwo mudulu yaali nali na kwikiriza kukusobora ku̱mu̱honi̱a. Nahab̯waki̱kyo Pau̱lo yaali̱ngi̱ri̱i̱ri̱ yogwo mudulu mu mei̱so. | Páũlũ kã rií tị Múngú vé rĩ ũlũú, ágó rĩ ꞌbã bị́ rizú tã Páũlũ ní ũlũú rĩ yịzú. Páũlũ ndre ãngũ mụzú ágó rĩ vúgá ꞌdãá, Páũlũ nị̃ rá ꞌyozú kínĩ ágó rĩ ẹ̃ꞌyị̃ Yẹ́sụ̃ rĩ gí, Páũlũ kĩnĩ, Múngú ri ícó ĩri ídri rá. | Aakala ategheleei̱ye bhyani ngoku Paulo akwete kutebeja bantu ebikwetʼo Mukama Yesu. Niibuwo Paulo aakaaye amuloleleeye tonono, aamanya ngoku musaasa oghu ali na ku̱hi̱ki̱li̱ja okukugubha ku̱mu̱ki̱li̱ya. |
Moses yam owacci, ‘Wor woru ki meni’; dok ni, ‘Ka ŋatti mo oceno wonne nyo minne, gibineke woko’; | Kum Musa wacu kumae, Yung wuru ku meru; man, ng’atu m’uyero rac kum won kadi min, wek etho athoa: | Naarai abu Musa kicoraki, ‘Koyong'ite papa kon kiton toto kon. Etwani ng'in kere ni erasi papa keng' kere toto keng'.’ | Musa yalagira nti: ‘Kitaawo ne nnyoko obassangamu ekitiibwa.’ Era nti: ‘Anaavumanga kitaawe oba nnyina, ateekwa kuttibwa.’ | Kole Musa cango owodho cik ni, ‘Lwor benin gi yokin.’ Gi man ni, | ’Bo Mose akulia adi‚ ‘Sope so ku munyi seku ŋuti‚’ ’bo‚ ‘Ŋutu laga lo ’dadru monye kugbo ŋotelo ti lepe tuwani kaŋo.’ | kuko Mose yavuze ati ‘Wubahe so na nyoko’, kandi ati ‘Uzatuka se cyangwa nyina bamwice.’ | Pien Musa bin owaco be, ‘Wor papa ni kede toto ni’; kede be, ‘Miero nek dano kame waco kop arac i kom papa mere arabo toto mere.’ | Pien Muca nwaŋ okobo ni, ‘Wor pappi kede totti,’ dok ni, ‘Dano a yeto pappere onyo tottere myero nek oko’. | Khulwekhuba Musa aloma ari, ‘Yiisatsakamo paapa woowo ni maayi woowo lukoosi’; nalundi ari, ‘Uyo yeesi ukanikha buubi khu paapa weewe namwe maayi weewe, akha khukhwiribwa.’ | Anerae abu Moses tema, ‘Kitopoloorite papa kon ka toto kon; abu nabo iŋes tema, iŋes ŋini iceni papa keŋ kori toto keŋ, itemokino totwan jik.’ | Ahabw'okuba Musa akagira ati: Otiine shoimwe na nyoko; kandi ati: Weena orijuma ishe nari nyina, aitwe. | Ale Musa gaaloma ati, ‘Oŋanga lataawo ni maawo eŋono.’ Era ati, ‘Anaduhenga semwana oba nyina, bali nʼohumwita.’ | Kuba Musa yakoba ati, ‘Lata wo ni inhoko obatangamu ekitiisa’, era ati, ‘Oyo avuma ise oba inhina aitibwenga bwitibwe.’ | Musa ’yo ndra kini, Mi inzi mi ati pi mi andri be; azini kini, ’Ba i ati pi o’dapi andri beri, eri ma dra ada; | OMusa yalagiire ati, ‘Oiteewo nʼomaawo obawenge ekitiisya.’ Era ati, ‘Eyazumanga oiteeye ooba omaaye, bamwitenge-bwiti.’ | Maana Musa alisema, Waheshimu baba yako na mama yako, na, Amtukanaye babaye au mamaye kufa na afe. | For Moses commanded, ‘Respect your father and your mother,’ and, ‘If you curse your father or your mother, you are to be put to death.’ | Ícétáŋá sĩ Mụ́sã ꞌbã ãzị́táŋá angálépi Ãdróŋá drị́ rĩ azịlé ĩminí rĩ áni: ‘Mí ị̃nzị̃ mí átẹ́pị kí mí ãndrẽ be,’ | Kubba Mu̱sa yaakobi̱ri̱, ‘Oti̱i̱nenge bbaawu na maawu,’ | Mósẽ sẽ tãị́mbị́ ꞌdíni kĩnĩ, ‘Lẽ mî ị̃njị̃ mí ẹ́tẹ́pị pi mí ẹ́ndrẹ́pị be ị̃njị̃njị̃,’ | Nanga Musa akaghila ati, ‘Ohu̱ti̱yaghe so waawe na njoko waawe’ |
kun doŋ en odoko ladit mada makato lumalaika ducu, ma rom aroma ki kit ma nyiŋ ma gimiye ber matek makato megi woko. | m’edaru doko ber hai ma sagu malaika calu enwang’u nying’ ma cu ni kum camupacu ma sagu joca. | Apon kitopolore Okoku akilanya imalaikan, kwape epolore ekirori lo abu Akuju koinak nesi akilanya lu kes. | Omwana yaweebwa ekitiibwa ekisinga ekya bamalayika, nga bwe yaweebwa erinnya erisinga agaabwe. | Riameno go olokere madwoŋ loyo jomalaika, paka nyinge ma Were omiyo go loyo apajo. | Lepe ayeŋundra a druma arodru malaika kilo, be naga kari naga atiki lepe kine arodru kari kasiko kine ina. | Amaze kurusha abamarayika icyubahiro, nk'uko n'izina yarazwe riruta ayabo. | Aso, Wod oko doko dwong kalamo imalaikan dedede, bala kite kame nying kame en eudo kalamo kede mergi kede bero. | kun en doŋ odoko adit meicel akato omalaika luŋ, a rom aroma i kite ame nyiŋ ame omie ber atek akato megi oko. | Umwaana ekyela umukhulu khufuura bamalayika, nga ni lisiina lyeewe lyeesi aweebwa ni lili likhulu naabi khufuura lilyaabwe. | Aponi kitopolooroe Lokoku ka Akuj akilo ŋimalaikan, ikwapei itoodiunitor tari ekiro keŋ atemar epol iŋes akilo ŋimalaikan. | Mwana yaakiza atyo baamaraika obukuru, nk'oku eiziina eri yaatungire ririkukiriza kimwe agaabo ekitiinwa. | Hatonda gaŋa Omwana wuwe eŋono erihira eryʼabamalayika ko nʼesiina erihira agaawe. | Mwana yagheebwa ekitiisa ekisinga ekya bamalaika, era nga bwe yagheebwa eriina erisinga agaibwe ekitiisa | aga malaika onyisi ra, ekile erini ru yi agapi onyisi rari isulerile. | OMwana oyo ekitegeeza, oKibbumba yamusuucirye owʼamaani eino okukiraku abamalaika omu ngeri nti, ekitiisya ekiyamuwaire ekyʼokubba oMwanawe kikira ekyabwe. | amefanyika bora kupita malaika, kwa kadiri jina alilolirithi lilivyo tukufu kuliko lao. | The Son was made greater than the angels, just as the name that God gave him is greater than theirs. | Ị́jọ́ ꞌdĩ sĩ, acá dó ãmbógó ru ãndânĩ ndẽ | Nahab̯waki̱kyo, yogwo Mwana, akiira ki̱mwei̱ bamalayika mu ki̱ti̱i̱ni̱sa, nkeibara li̱baamweti̱ri̱ kulikira mabara ga bamalayika ki̱ti̱i̱ni̱sa. | Múngú ꞌbã ívé Mvá adrií mãlãyíkã rĩ pi drị̃gé ꞌbá ãmbúgú rú. Rụ́ Múngú ní ꞌdaá ĩri ní rĩ, ndẽ rụ́ Múngú ní ꞌdaá mãlãyíkã rĩ pi ní rĩ rá. | Nahabweki aafooka wa bu̱toki̱ kusaali̱ya baamalai̱ka boona, nanga Luhanga akamuluka li̱i̱na elisaai̱ye mali̱i̱na ghaa baamalai̱ka aba. |
ka ce wumito ye lokke en aye Elia ma myero obin-ni. | Man tek wuyio wujol maeni, maeni en e Elia, ma bibino. | Kilokokina osi akiyuun nesi. Erait Yoan Eliya lo ebuut. | Era oba nga mwagala okumanya, Yowanne ye Eliya ateekwa okujja. | aka ka wiyeyo gim'awaco, go ama obino paka Elia m'onwaŋo ripo bino.” | ’Bo kugbo ta nyadru rugo kine kulia de‚ Yoane ŋanilo a Eliya lo ipopondralo. | kandi niba mushaka kubyemera, ni we Eliya wahanuwe ko azaza. | aso ka itwerunu yei, Yokana inonono kame enabi bin owaco kop i kome i kare kame ewaco kede be Elia oyaro bino. | cite ka itwero wunu ye, Elia a myero bin ennono, | Ne muba nga mumukana khufukiilila, Yohana uyo niye Eliya abe isi mwaliindilila. | ka ani kicamito akinup ŋakiro ŋuna adwarito ikes, Yoana iŋes Eliya ŋolo itemokino bu. | kandi ku muraabe nimwenda kukiikiriza, Yohaana ogwo niwe Eliya owaabaire ari ow'okwija. | Era ni muba ni mufugiirira obuhwenda obwo, Yowaane oyo njʼEriya oyu baalomaho baati aja huuja.” | Era oba nga mwenda okukimanha oyo ni Eliya ow'okwidha. | te emi ka le e’yo ’diri a’i ra ’ba ’diri eri Eliya ngapi emupiri’i. | Era owoobbanga otaka okwikirirya ekyo, oYokaana niiye onaabbi oguyatumwireku oweyakobere ati, ‘Eyaliiza ali ooti Eriya.’ | Na ikiwa mnataka kukubali, yeye ndiye Eliya atakayekuja. | and if you are willing to believe their message, John is Elijah, whose coming was predicted. | ãzíla ĩdrĩ lẽ ị́jọ́ ꞌdĩ ãꞌị̃lé vị́ sĩ rá, ꞌdĩ bãsĩ Ĩlíyã ngalépi amụ́lépi rĩ ꞌi. | Kandi mwakabba nimukwikiriza bi̱byo bi̱baaragwi̱ri̱, mu̱kwi̱za kukyega nti Yohaana yogwo, yooyo wa Ruhanga gi̱yaakobi̱ri̱ alituma, kandi de, yooyo gi̱yeeti̱ri̱ Eri̱ya. | Ĩmi ãꞌyĩkí dõ tã má ní átá ꞌdĩri rá, Ẽlíyã | Kandi mulakaba ni̱mu̱si̱i̱ma ebi nkubaghambila, mu̱hi̱ki̱li̱je ngu Yohaana oghu niiye Ebyahandi̱i̱ku̱u̱we byaghambagha obu mulangi̱ aalangililiiye ati, Eli̱ya aku̱du̱bha kwisa. |
Dok ni gimare ki cwiny ducu, ki ryeko ducu, ki tek ducu, ki maro lawoti macalo imarre keni, cik magi aye pigi tek makato gitum ma giwaŋo ducu ki berre ki gitum mukene ducu.” | man mare kud adunde ceke, ku ng’eyong’ec ceke de, man ku tego ceke, man maru wadijo calu jogijo, esagu giramia m’awang’a ma bo ceke ku lam bende. | bobo amina Akuju ketau kon kere, ka adama kon kere, ka agogong' kon kere, ka amina ipaduko kon kwape iminare ijo akwana kon kilope ilanyit idutan lukicwaa kere nepepe ka isuban.” | era nti okumwagala n'omutima gwonna, n'amagezi gonna, n'amaanyi gonna, n'okwagala bantu bannaffe nga bwe tweyagala ffe ffennyini, kusinga ensolo zonna eziweebwayo okwokebwa nga nnamba, era n'ebirala byonna ebiweebwayo eri Katonda.” | aka dhano ripo maro go g'adundo pere je, gi paro pere je, gi meni pere je, gi maro nyawote paka won omare. Winjo Or ario me loyo tero ri Were cowirok awaŋa ma le kodi giman je.” | Ku do nyadru lepe ku teili giri‚ ku dendrana giri‚ ku teriŋina giri‚ ’bo ku do nyadru ŋutulu laga konu gurubeni kilo be na nyadrini do muguna‚ kine kulia de arodru kapazi giri laga ma ŋutulu ’udri ku ’i’izi kilo.” | Kandi no kuyikundisha umutima wawe wose, n'ubugingo bwawe bwose, n'imbaraga zawe zose, kandi no gukunda mugenzi wawe nk'uko wikunda, biruta ibitambo byose byokeje n'ibitokeje.” | kede doko be, mar Rwot Rubanga ni kede cunyi dedede, kede tam ni dedede kede teko ni dedede, di iko maro ngakio ni bala kite kame imaro kede komi keni, man en kame kalamo giamia kame kowango alutu kede giayala.” | Dok mare i cuny luŋ, i ryeko luŋ, kede maro dano wadwu acalo imarre keni, pire dit kato leyi ducu ame oŋolo, ame owaŋo alutu, kede kwon gin ame oŋolo ducu.” | Nalundi khuli ni khukanatsaka Wele ni kumwoyo kwoosi, ni kamakyesi koosi, ni kamaani koosi, ni khukana umwesanwa woowo nga wamwene ni wikana. Kamakaambila kano kafuura tsisaayilo tsoosi ni biwaanwa byoosi byeesi umuundu awaanayo.” | ka aminakin iŋes a etau a daadaŋ ka a ŋatameta a daadaŋ, ta a agogoŋu a daadaŋ; nabo ka aminakin ekidunyet ikwaŋina eminar ituŋanan akeekuwan, iloit ŋipeyosinei ka ŋamuronisya daadaŋ.” | kandi ngu, okumukunda n'omutima gwona, n'obwengye bwona, n'amaani goona, kandi n'okukunda mutaahi we nk'oku ayekunda. Ekyo nikikirira hare ekihongwa ekicwekize kyona, nari ekindi kitambo. | Era hiroma hiiti “Yendanga Hatonda nʼomwoyo gugwo gwosigwosi, nʼamagesi gago gosigosi, nʼamaani gago gosigosi, era yendanga muliranwawo ngʼolu weyenda wamwene. Era ngʼohugondera egambi lino hisinga ebisolo byosibyosi ebi baatu baŋaayo ngʼeŋongo babyohye ni biri bihwiye, ko nʼebindi byosi ebi baatu baŋaayo eyiri Hatonda.” | era nti okumugonza n'omwoyo gwonagwona, n'okutegeera kwonakwona, n'amaani goonagoona, era n'okugonza mwino nga iwe bwe weegonza, kisinga ebigheebwayo byonabyona ebyokebwa ni biweekereragho, n'emisengo gyonagyona egigheebwayo ye Katonda.” | eri lezu asi driasi, e’yo vaza driasi, okpo driasi, azini aguni i agyi lezu i ngulupile, ’diri aga afa dria vele pi Mungu dri ’diyi pi edeta be ra. | Era oti okumutaka nʼomwoyogwo gwonagwona, nʼebiseegobyo byonabyona, nʼamaanigo gonagona, nʼokutaka abantu abanaiswe ngʼowetwetaka iswe abanyere, kikira byonabyona ebibawonga nga babyoca biramba, nʼebindi ebituwaayo ngʼesadaaka eeri oKibbumba.” | na kumpenda yeye kwa moyo wote, na kwa ufahamu wote, na kwa nguvu zote, na kumpenda jirani kama nafsi yako, kwafaa kuliko sadaka nzima za kuteketezwa na dhabihu zote pia. | And you must love God with all your heart and with all your mind and with all your strength; and you must love your neighbor as you love yourself. It is more important to obey these two commandments than to offer on the altar animals and other sacrifices to God.” | Ị́jọ́ vâ míní jọlé ílẽ Úpí Ãdróŋá mídrị̂ ími ásị́ pírí sĩ, ími ídri pírí sĩ, ími ásị́sị́ŋá pírí sĩ ãzíla ími ũkpó pírí sĩ ãzíla ílẽ mî jĩránĩ cécé míní ími lẽlé rĩ áni ꞌdĩ kí ãndá. Ãzị́táŋá ꞌdĩ kí ãmbógó ru ãndânĩ, ndẽ kí ãnãkpá ꞌbá ꞌbã kí fẽlé Ãdróŋá ní ídétáŋá ivélé ivê rĩ rú, ãzíla ídétáŋá ãzí ĩꞌbã kí fẽlé rĩ kí rá.” | Kwendya Ruhanga na mutima gwamu gwensei̱, na magezi̱ gaamu gensei̱ na maani gaamu gensei̱, nakwendyanga mwi̱ra waamu nka ku̱weezendya wankei kili ki̱handu̱ kukira kuhonga bihongwa byokebeerwe na kuhayo bisembu byensei̱ bi̱tu̱hayo.” | Ádarú lẽ mî lẽ ĩri ẹ́sị́ be céré, yị̃kị̂ mívé rĩ be céré, ũkpõ mívé rĩ be céré, ãzini ꞌí lẽ dõ ꞌbá mî gãrã gá rĩ sụ̃ mí ní mî rụ́ꞌbá lẽé rĩ tị́nị, ndẽ ngá mí ní sẽé rĩ pi rá, ãzini ndẽ rọ̃bọ̃ŋọ̃ mí ní zãá rĩ rá.” | kandi kumukunda na mutima ghwawe ghwona, magheji ghaawe ghoona, na maani̱ ghaawe ghoona; kandi okundaghe muunakyawe ngoku weeku̱ndi̱ye weenini, kisaai̱ye kuhongela Luhanga bihonguwa byokeei̱ye na bisembo byona ebi twanguhayo.’ ” |
Ento an awaco botwu ni, Pe myero wukwoŋ kwoŋ mo kadi ki acel, kadi ki nyiŋ polo, pien meno komker pa Lubaŋa, | ento awacu iwu kumae, Kud ikwong’ kwong’ ki; kadi ku polo, kum en e komker pa Mungu; | Konye alimokini eong' osi, mam cut eyapo kokiror ka kuju naarai ng'ina nes ekicolong' ka Akuju, | Naye nze mbagamba mmwe obutalayiranga n'akatono: newaakubadde okulayira eggulu, kubanga ye ntebe ya Katonda, | To pama awaco riwin ni: Ikir'ikwoŋere kada mathin k'itimo cikirok, ikir'ikwoŋere gi polo, rupiri meno kom pa Were, | ’Bo na takindra ta‚ Ku nyonyota milio gele tro. Ku kokonguta ku kari ti ’diko kine‚ igbonaga ina de a si’de na Ŋun ina‚ | Ariko jyeweho ndababwira kutarahira rwose, naho ryaba ijuru kuko ari ryo ntebe y'Imana, | Do ango awaco ne wu be, kur ilairo atwal di iwaco nying malo, piento en ebedo kakame Rubanga pugo kiye, | Ento an akobbiwu ni, kur ikwoŋ kwoŋoro, kede polo, pien en kom me loc Obaŋa, | Ne ise imbaloma ndi, ukhetsuba na khafwiiti khoosi ta. Ukhetsubila likulu ta, lwekhuba nilyo shitsoloŋo sha Wele; | Nai akalimokini ayoŋ iyes atemar, nyikoŋ jik; nyikoŋ nakuj, anerae erae neni ipukator Akuj. | Kwonka nyowe nimbagambira nti: Otarirahira n'akakye, nobu ryakuba eiguru, ahabw'okuba n'ekitebe kya Ruhanga eky'obugabe, | Aye mbaloma ti mutalayiranga wayire lulala oba ohulayira mbo muuti, ‘Mu mazima aga Hatonda ali mwigulu,’ olwohuba njʼetebe ya Hatonda, | Aye nze mbakoba nti: Mutalayiranga naire, waire okulayira eigulu, kuba n'ekityamo kya Katonda; | Te ma’i, ma ’yo emi tia, Mi so oyo aluni ku; kani ’bu rusi, eri oguna Munguni; | Neye nze mbakoba nti, tolayiranga kadi katyayi kati, waire okulayira ngʼoijuluza eigulu, olwakubba niiyo entebe ya Kibbumba. | lakini mimi nawaambia, Usiape kabisa; hata kwa mbingu, kwa maana ndicho kiti cha enzi cha Mungu; | But now I tell you: do not use any vow when you make a promise. Do not swear by heaven, for it is God's throne; | Wó ị́jọ́ mání jọlé ĩminí rĩ, lẽ ĩsõ ũyõ ꞌbụ̃ sĩ ku, ãꞌdusĩku ĩꞌdi | Bei̱tu̱ nkubaweera: Mutarahiranga kadi kadooli̱, rundi kurahira iguru, hab̯wakubba lyolyo ntebe gya b̯ukama b̯wa Ruhanga; | ꞌBo á ꞌyo ĩmi ní ꞌdíni, lẽ ĩmi sõkí ũyõ ku. Lẽ ĩmi rikí ꞌbụ̃ ã rụ́ ẹ́dị́ ũyõ sõzú ãní ku, ãꞌdiãtãsĩyã ꞌbụ̃ rĩ lúpá Múngú vé ni, | Bhaatu si̱ye mbaghambiiye nti, otalilahila na kati̱i̱, nankabha ku̱ku̱mi̱ya eghulu nanga niiliyo ntebe ya bukama ya Luhanga, |
Gukuro kun gitamo ni bade bikwot woko nyo bipoto piny ci to woko cut; ento ka doŋ gukuro pi kare malac ci guneno ni gin mo marac pe otimme i kome, guloko tamgi, gucako waco ni ebedo lubaŋa mo. | Ento giwacu nyo ebikwode, kadi ebipodho bir m’etho: ere ka gikuro hai gineno gin moko ma rac umbe m’utime, giloko pidoigi, man giwacu nia en e mungu. | Kidaraunete anyun nesi ebuye kere de etwaani atipet. Konye kedautu kesi akidara apak na epolo bobo mam anyun nukarokok isomakinosi nama keng', kibelokinete kesi awomowomosia kes, kotemarete ebe, “Erait nesi akuju!” | Bannansi ne balinda, nga balowooza nti anaazimba oba nti ajja kugwa awo afiirewo. Bwe baalwawo ennyo nga bamutunuulira, ne batalaba kabi kamubaddeko, ne beefukulula, ne bagamba nti: “Ono lubaale.” | Onwaŋo jokuro neno go ka kwoŋe yenyo gi kwir kosa gore piny abwap gi tho. To munyo jotieko kuro cowo hongo malac ma jok'oneno gimoro je ka timere kwoŋe, jowiro paro pajo to jowaco ni, “Go were moro!” | Ko druga mondru wela ŋanina kuwa ŋona lepe i’du’duki ka i tuwa ki wuleŋa gele‚ ’bo kugbo ko laga amondru baŋe a nazo‚ ko aku medra le’de ŋo lo kondra lepe a loro‚ ko druga lopugo ’beri druga kulia adi lepe a mulete. | Ba bandi bategereza yuko ari bubyimbe cyangwa ari bupfe akindutse, ariko bamaze umwanya munini bakibitegereje, babona nta cyo abaye barahindura bati “Ni imana.” | Gin kiko donyo daro neno di kigeno be kom Paulo oyaro amumurun, arabo oudo eyaro poto piny di eko to. Do kakame kikuro kede kwe, di likame kineno gimoro arac kotimere ne, kiko loko tam gi, di kiko waco be Paulo obedo rubanga. | Gin obedo kuro kun otamo ni bino kwot, onyo ŋit bino rette piny te to oko oyotoyot; ka gin doŋ obedo kuro pi kare alalac, ginnoro arac mom otimere i kome, gin dok te loko tamgi oko, ote kobo ni, lonnono gire obaŋa moro. | Babaandu baliinda nga bambaasa bari kane abiimbe namwe ekhupe busa asi afwe. Ne ni bayilawo imbuka nga mbaawo shiibi shishimukholikhilekho ta, barakikha khukhwambaasa ni khuloma bari Paulo niye ali mutweela khu ba wele. | Kidara ikes Paulo erae kebuuni akuwan kori kepokor totwan. Nai ani idarete ikes apaki ŋina aoyan nyiŋolikis idiobore ŋini gela itiyakin neni keŋ, kiloconokis ŋatameta kec temasi, “Erae iŋes akuj!” | nobu abantu baateekateekire ngu naija kuzimba juba, nari shi agwe aho afeereho. Ku baaherize kutegyereza omwanya muhango, baareeba ataabaho kabi, baatandika kuteekateeka okundi, nibagira bati: Ogu ni ruhanga? | Nga bala basuubira baati Pawulo anasimbasimbane omubiri oba ti anafunguhe ehigo gafiiraŋo. Aye ni bahuumaho ŋaabita ehiseera ehyene ehireeŋi ndibabona ehi baali ni basuubira, nga bacuusa ebiŋeego batandiha ohumulanga gasani. | Baali badhuuba nga anaazimba oba ng'aidha kugwa agho afiiregho. Aye bwe baalinda ekiseera ni batabona kabi koonakoona kamubaireku, baakyusa baakoba bati: “Guno musambwa.” | Yi te eri ruani piria, kani erini e’dezu va drazu mbele; ka te izu ti, ka ne e’yo ’yeni eri onzi ku, yi oja yi asisile, ’yo ra eri ovu Mungu azini yani. | Abo ababbairewo ni bakuumirira nga basuubira bati esaawa yonayona oPawulo yabbimbisana ooba yaagwa eedi lumo nafa. Neye owebakuumiriire okumala eibbanga nga tibabonaku kabbikabbi akamugwaku, ni bacuuka ebiseego, ni batandiika kuseeganga bati oPawulo kiboneka yabbaire nkuni. | Wao wakadhani ya kuwa atavimba au kuanguka chini kwa kufa ghafla; na wakiisha kumwangalia sana, na kuona kwamba halimpati dhara lolote, wakageuka, wakasema kwamba yeye ni mungu. | They were waiting for him to swell up or suddenly fall down dead. But after waiting for a long time and not seeing anything unusual happening to him, they changed their minds and said, “He is a god!” | ꞌBá ꞌdĩ iꞌdó kí Páwụ̃lọ̃ ũtẽlé ndrelé drị́ la nõ ꞌbã rĩ iꞌdó ãvõlé ꞌdĩ, jõku ĩꞌdi nõ aꞌdé vụ̃rụ́ drãlé ꞌdĩ. Wó kí mụ tẽlé la sáwã ãzo rú tí, ãzíla ãko ãzí ũnzí la la mụ ru idélé ĩꞌdi ụrụꞌbá gá ku ꞌbo, uja kí vâ ru úŋmĩ jọjó la, “Ágọ́bị́ ꞌdĩ ĩꞌdi ãdróŋá ãzí.” | Bantu bei̱ceeri̱ bali̱ndi̱ri̱i̱ri̱ kuwona Pau̱lo naazi̱mba mubiri, rundi naati̱ndu̱ka ku̱gwa hansi akwi̱ri̱. Kyonkei b̯u̱baakali̱ndi̱ri̱i̱ri̱ hoi̱ batakuwona kintu kyensei̱ kikuhindukaho ha b̯womi b̯wamwe, beehindula baakoba, “Yogo mudulu ali kilubbanga.” | ꞌBá rĩ pi ụ̃sụ̃kí déna Páũlũ ẽ drị́ ri pị̃ rá, dõku ĩri koro nga íꞌdé, ĩri drã rá, kộpi tẽkí ndreé sâ be ãco, kộpi kâ ndreé ị̃nị̃ rĩ ꞌo ĩri ũnjí kuyé, kộpi gõkí ụ̃sụ̃ụ́ kínĩ, ágó ꞌdĩri múngú. | Bataka aba baamanya bati mukono ghu̱ku̱mu̱bhi̱mba kedha aku̱we. Bhaatu obu baalindiliiye mbaamala bwile bukani̱ye kantu katamubaayʼo, baaghila bati, “Bbaa, musaasa oni taali muntu kwonkaha. Ni kihongano.” |
Mumiyo in icwal dano i Jopa gupeny pi Cimon ma gilwoŋo Petero; en tye otiro i ot pa Cimon lanyoŋ pyen i dog nam.’ | Ka kumeno or juci i Yopa, julwong’ Simon, ma julwong’o Petro bin i beng’i; ebedo i ot pa Simon ma jabodho mir adila, dhu nam. | Kanuka ng'unu kijukia kipokona ikiliok Yopa koyautu Simon lo enyarite Petero; iboye kotogo ka Simon loketenan imukulei lo ejii etogo keng' ariri ka akare.’ | Kale tuma e Yoppa, oyite omuntu ayitibwa Simooni Peetero, asula mu nnyumba ya Simooni omuwazi w'amaliba aliraanye ku nnyanja.’ | Or dhano moro Yopa wolwoŋi jal m'ilwoŋo ni Simon Petero ma obedo wendo peco pa Simon jajwayi piendere, ma bedo dho thengi wakawaka!’ | Kuwade sonyoro ŋutu Yopa yu‚ luŋe Simona lo luŋa a Peterolo. Lepe lu saka a komoni ku Simona laga a kaŋinyani lo lo’bualo kadi yu‚ ’bo kadi na lepena nu suburi i kutu yu.’ | Nuko tuma i Yopa, utumireyo Simoni wahimbwe Petero, acumbitse kwa Simoni w'umuhazi hafi y'inyanja.’ | Pi mano, cwai jo mogo Jopa, kioti kilwong Simoni kame kolwongo be Petero. En etie ebedo i ot me icuo moro kame nyinge Simoni nganyong launi, kame ture tie i dog nam.’ | Amanni doŋcwajo i Yoppa, me wot cwan Cimon ame olwoŋo daŋ ni Petero; en bedo i ot a Cimon anyoŋ-lao ame ode tye i dog nam.’ | Nashiryo rumanisa i Yopa, bakhulaangile Simoni ulaangiwa Petero etse. Amenya mu ntsu ya Simoni uli ambi ni nyaantsa, nga ali uwala kamahaafu.’ | Aŋun, kiyakiya ŋikilyok Yoppa toryamut Simoni ŋolo erae Petero. Iboi iŋes alore a Simoni a ŋolo emanyimanyan ŋilowi a ŋityaŋ. Eyai ere keŋ diyete anam.’ | Mbwenu tuma Yopa, oyeteyo Simooni Petero, orikuraara omwa Simooni omuhazi w'empu, aha rubaju rw'enyanja. | Olwʼehyo tumisa bahulangire omuutu oyu balanga baati Simooni Peetero ali e Yoopa. Omuutu oyo ali ewa Simooni omubambi wʼebyanjo amenyire ohuupi nʼenyanja.’ | Kale tuma e Yoppa oyetese Simoni ayetebwa Petero asula mu nhumba ya Simoni omughazi ow'amawu eri ku nhandha.’ | E’yo ’disi mi pe ’ba ti Yopaa, mi omve Simoni yini omvele Petero’iri; eri la omuru Simoni enyi edepiri vile jo ovupi ogogo miri tiaria. | Aale otumisye e Yoopa, bakwetere omusaiza ogubeeta oSimooni Peetero abba omu kisito kya Simooni omuwaali wʼamadiba, ekiri oku mbale mbale kwʼenyanza.’ | Basi, tuma watu kwenda Yafa, ukamwite Simoni aitwaye Petro, anakaa katika nyumba ya Simoni, mtengenezaji wa ngozi, karibu na pwani; naye akija atasema nawe. | Send someone to Joppa for a man whose full name is Simon Peter. He is a guest in the home of Simon the tanner of leather, who lives by the sea.’ | Jọ vâ mání, ‘Ípẽ ꞌbá ãzí tị mụlé Yópã gá ágọ́bị́ umvelé Sị̃mọ́nị̃ Pétẽrõ ꞌi rĩ rụ́, ĩꞌdi ãmụ́ ágọ́bị́ gọ́bẹ́rẹ́ idélépi umvelé Sị̃mọ́nị̃ ꞌi rĩ drị́ko gá mĩrĩ tị gá ꞌdã.’ | Tuma bantu bagyende mu rub̯uga lwetwa Yopa, bakuleetere mudulu gibeeta Si̱mooni̱ Peeteru. Yogwo mudulu yaab̯u̱ngi̱ri̱ wu Si̱mooni̱ mu̱hali̱ wa bikuta; kandi, eicala na nnyu̱mba ku mutanda.’ | Lẽ mî pẽ ãgõ ụrụkọ mụụ́ Yópã gá ágó ĩ ní zịị́ Sị̃mọ́nã Pétẽró rĩ bĩí. Ĩri ri adri ágó ãzi ĩ ní zịị́ Sị̃mọ́nã riípi lãꞌbú nyiípi rĩ vé ãngá. Sị̃mọ́nã vé jó ĩnyiŋáŋá yị̃ị́ tafu rĩ ã gãrã gá.’ | Nahabweki obwalo otume bantu baghende mu tau̱ni̱ ya Yopa, bendeleyo musaasa mali̱i̱na ghe Si̱mooni̱ Peetelo. Aghooneeye mwa Si̱mooni̱ oghu akwomeleli̱yagha mpu. Si̱mooni̱ oghu aakaaye haai-haai na nanja.’ |
ma ceŋ guneko Rwot Yecu ki lunebi, ka guryemowa woko bene. Pe guyomo cwiny Lubaŋa, ento gupyem apyema ki jo ducu, | ma ginego Rwoth Yesu ku jubila, giriemo wan de woko, ginyayu mutoro ngo i Mungu, man gi tung’ ku dhanu ceke; | lu abutu kwarata Lokapolon Yesu kiton ikadwarak, ka akisican siong'. Ikote kesi mam kitalakarito Akuju ai! Ikote kesi ededeng' ai kamaka ng'in itwan! | abatta Mukama waffe Yesu era n'abalanzi, ate naffe ne batuyigganya. Tebasanyusa Katonda, era balabe b'abantu bonna. | ma joneko Rwoth Yesu kodi jotuci wac pajo wegi, aka jolwenyo gi wan. Jokisangala Were be! Jolwenyo gi ji je! | Yahudi ŋani kilo arembu Mata laga Yesu ku kakeyo kilo itro, adruŋundro yi kaŋo. Ko ani tikindra Ŋun nyola‚ ’bo ko a mero ti ŋutulu giri. | Bishe Umwami Yesu n'abahanuzi kandi natwe baratwirukanye ntibanezeza Imana, baba abanzi b'abantu bose. | jo kame bin oneko Rwot Yesu karacel kede inabin, di kiko riamo wada. Gin kiwango cuny Rubanga, doko kidingere kede jo dedede, | ame nwaŋ gin oneko Rwot Yecu kede odwarpiny, ote ryemowa daŋ oko. Gin mom oyomoro cuny Obaŋa, cite opyem i jo luŋ, | babeera Umukasya Yezu ni baŋoosi lundi bakhutaambisa ni nafwe. Nibo sibekhoyesa Wele ta, lundi bali basiku isi babaandu boosi. | Ikes apotu toara Ekapolon Yesu ka ŋikadwarak daŋ; nabo apotu ikisican isua. Nyitalakarito ikes Akuj, itidiŋito ikes ŋituŋa daadaŋ nooi. | Manya bo nibo baitsire Mukama Yesu n'abarangi, bakatubinga, bakagwisa kubi Ruhanga, bakataho n'okurwanisa abantu boona. | Abayudaaya abahola ebiri hyʼebyo njʼabeeta Musengwa weefe Yesu nʼabanaabbi, era hwesi njʼabatugudya. Abaatu abo sibasangaasa Hatonda, era ogwawe gwahunyiza hiisi muutu. | Abayudaaya abo n'abaita Musengwa Yesu n'abalanzi, era n'ife baatubingira ku luya. Baleetera Katonda okudhuunia era bazigu ba buli muntu, | ’Ba Yahudini ’diyi ofu ndra Opi Yesu pi nabi pie, inza ndra ama ama drozu ra, te yi feni ayiko Mungu dri ku, yi ’ba i dria be ari’baro, | Aate abamo oku Bayudaaya abo baitire oMusengwa waiswe oYesu era nʼabanaabbi, tete swena ni batubbingirira. Abo oKibbumba tabasiima, era balabe bʼabantu bonabona. | ambao walimwua Bwana Yesu, na hao manabii, na kutuudhi sisi; wala hawampendezi Mungu, wala hawapatani na watu wowote; | who killed the Lord Jesus and the prophets, and persecuted us. How displeasing they are to God! How hostile they are to everyone! | ꞌBá Yãhụ́dị̃ rú ꞌdĩ kí ándrá bãsĩ Úpí Yẹ́sụ̃ ãzíla Ãdróŋá ꞌbã nãbịya ãzí kí ụꞌdị́lépi rĩ kî. Ĩꞌdi ándrá vâ ꞌbá Yãhụ́dị̃ rú ꞌdĩ kí vúŋá ándrá ãma adrolépi ãngũ pírí ãmaní sĩ ị́jọ́ ũlũjó rĩ kí agâ sĩ rá rĩ kî. Ị́jọ́ ꞌbá Yãhụ́dị̃ rú ꞌdĩ ꞌbã idélé ꞌbá Yẹ́sụ̃ ãꞌị̃lépi rá ꞌdĩ ꞌba rụ́ rĩ kí sĩ Ãdróŋá ꞌa ve ĩꞌbaní rá. ꞌBá ꞌdĩ ãꞌị̃ kí ị́jọ́ ꞌbá ãzí ãni la ku, | Kandi boobo, banyakwi̱ta Mukama weetu̱ Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to na baragu̱ri̱ ba Ruhanga, baataho na kutubinga tu̱baru̱geho. Bab̯wo bantu bajooga Ruhanga, kandi, beicala banyanzigwa ba bantu bensei̱. | Yãhụ́dị̃ rĩ pi ꞌdịkí Úpí Yẹ́sụ̃ ri, kộpi úꞌdị́kí kpá nẹ́bị̃ rĩ pi, ãzini kộpi údrókí ꞌbâ ãngũ rĩ agásĩ rá. Tã kộpi ní ꞌoó rĩ sẽ Múngú ní ãyĩkõ kuyé, ãzini kộpi ẽ ẹ́sị́ ũká ũká ꞌbá rĩ pi ní céré. | Bayu̱daaya aba niibo baati̱ye Mukama waatu Yesu na balangi̱ baa hambele. Baatubhinga e Yelusaalemu, bakusaali̱jagha Luhanga kandi bahakani̱ya bantu boona. |
Wan waye ni Yecu oto, ci ocer woko. Jo muto ma kun yam giye Yecu bene gitye kit meno; Lubaŋa bikelogi kacel ki Yecu. | Kum tek wayio nia Yesu tho man ecer kendo, kumeno ju ma ginindo i Yesu bende Mungu bikelogi gikugi. | Iyuuto oni ebe abu Yesu kotwana kojaruni bobo, kanuka ng'unu iyuuto oni ebe ebuni Akuju akinyakar Yesu nepepe ka ng'ulu lu adautu atwakare iyuuto nesi. | Tukkiriza nti Yesu yafa n'azuukira, era bwe kiriba ne ku abo abaafa nga bakkiriza Yesu: Katonda alibakomyawo wamu ne Yesu. | Ato paka wayeyo ni Yesu otho aka ocerino kendo, meno wayeyo ni Were bende bino dwoko joma jotieko nindo i Yesu kanyacel gine. | ’Bo kugbo yi laga arugo adi Yesu atuwa‚ adi lepe aŋiye ’do‚ gbode ’do yi arugo adi Ŋun izozondra ŋutulu laga a’balazi i rugo na Kristona kilo‚ kasi Yesu kugele. | Ubwo twemeye yuko Yesu yapfuye akazuka, abe ari ko twizera yuko Imana izazanana na Yesu abasinziririye muri we. | Pien bala kame wan oyei kede be Yesu oto di doko eko yaruno, kamanono da pi Yesu, Rubanga bino kelo karacel kede en jo kame onino. | Wan oye Yecu oto, eka te cer. Jo ame oto kun oye Yecu daŋ amannono, Obaŋa bino kelogi karacel i Yecu. | Ifwe khufukiilila khuri Yezu afwa, lundi walamukha. Nalundi khufukiilila khuri ni naabo babaafwa nga bafukiilila mu Yezu, Wele alibakobosa mu bulamu atweela ni Yezu. | Ikinupit iwon atemar abu Yesu totwan ka abu toyaru, ikwaŋinapei, iteyaruni Akuj ŋikatwak ŋulu sek anupito Yesu, ido ya ikes kaapei ka Kristo neni keŋ. | Manya nk'oku twikiriza ngu Yesu akafa kandi akazooka, n'abaagwejegyereire omuri Yesu nikwo Ruhanga aribareeta hamwe nawe. | Efe hufugiirira huuti Yesu gafa era galamuha, ni naabo abafa oluvanyuma lwʼohumufugiirira, Hatonda alibalamusa bagobolera ŋalala ni Yesu. | Nga bwe twikiriza nga Yesu yafa memale yaazuukira, era tutyo bwe twikiriza nga Katonda aliiza ghalala ni Yesu abo abaafa nga bamwikiriza. | A’disiku ama ka a’i kini Yesu dra ra, enga vini ra, ’dinile indi Yesusi, Munguni nga ’ba o’dua ’diyi eji eri ibe indi. | Iswe twikirirya tuti oYesu yafiire nʼazuukira, era kityo wekyalibba nʼokwabo abafiire nga baikiririrya omu Yesu. Era oKibbumba yalibairirya aamo nʼoYesu. | Maana, ikiwa tunaamini ya kwamba Yesu alikufa akafufuka, vivyo hivyo na hao waliolala katika Yesu, Mungu atawaleta pamoja naye. | We believe that Jesus died and rose again, and so we believe that God will take back with Jesus those who have died believing in him. | Ãma ãꞌị̃ kí rá Yẹ́sụ̃ drã ándrá rá, angá vâ ándrá ídri rú ị̃dị́ rá. Ị́jọ́ ꞌdĩ sĩ, ãnị̃ rá ụ́ꞌdụ́ drụ́zị́ Yẹ́sụ̃ ꞌbã ãgõjó ụ̃nọ́kụ́ drị̃ gá ị̃dị́ rĩ sĩ, Ãdróŋá la drụ́zị́ ꞌbá pírí ándrá ũdrãlépi Yẹ́sụ̃ agá, ꞌdĩ kí fẽ angálé amụ́lé adrulé Yẹ́sụ̃ trũ ãngũ ãlu gá. | Twe, beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, tu̱kyegi̱ri̱ nti, Yesu̱ baamwi̱ti̱ri̱, kandi yaahi̱mbooki̱ri̱ kuruga mu baku̱u̱. Nahab̯waki̱kyo tu̱kyegeeri̱ ki̱mwei̱ nti, Ruhanga akwi̱za kutwala Yesu̱, hamwenya na beikiriza baamwe banyaku̱kwa, mwiguru. | ꞌBá ẹ̃ꞌyị̃kí rá ꞌyozú kínĩ, Yẹ́sụ̃ drã rá, ꞌbo íngá gõó ídri rú drãngárá gálésĩla rá, ꞌbá ẹ̃ꞌyị̃kí kpá rá ꞌyozú kínĩ, ꞌbá ũdrãꞌbá, Yẹ́sụ̃ ri ẹ̃ꞌyị̃ꞌbá gí rĩ pi, Múngú ri ímụ́ kộpi inga gõ ídri rú Yẹ́sụ̃ be trụ́. | Ngoku twahi̱ki̱li̱i̱je ngu Yesu akaku̱wa kandi aahu̱mbu̱u̱ka, niikiyo kimui dhee, kukwama mu Yesu, Luhanga alileeta hamui na Yesu abaaku̱u̱ye bali bahi̱ki̱li̱ja. |
Wan wabedo ginaketa pa Lubaŋa; en oketowa i Kricito Yecu ni wek wabed jo ma tiyo tic mabeco ma yam en oyubo ni myero wati. | Kum wan wa bodho pare, ma jucwiowa i Kristu Yesu pi tic ma ber, ma Mungu lar uyiko kara wawoth i igi. | Ijaasi oni kon kanu keng'. Kanuka ajaus wok toma ka Yesu Kristo, kesub Akuju oni ajaus akijar naka asoma asomisio nukajokak, nu kedau nesi atyakun kesomata oni. | Katonda ye yatutonda ne tuba nga bwe tuli, twatonderwa mu Kristo Yesu, tukolenga ebikolwa ebirungi, Katonda bye yatuteekerateekera okukolanga. | Wabedo cwec pa Were, aka ocweyo wan i Kristo Yesu, ni wabedi gi tim mabeyo, ma cango go oyiko con ni wabedi gine. | ’Bo yi a kone lo Ŋun‚ lepe agbekindra yi ku Kristo katani i kondra na konesi naga a na’bu naga ma lepe kukundri ’bero ma yi ku kondrini ko kine. | kuko turi abo yaremye ituremeye imirimo myiza muri Kristo Yesu, iyo Imana yiteguriye kera kugira ngo tuyigenderemo. | Kite kame nataman wan otienu iye noni obedo tic me cing Rubanga. En ecweo wa kamanoni i Kirisito Yesu pi timo tice kabeco kame en oudo egeo iiko sek pi wan timo. | Wan obedo gin ame Obaŋa otio; en ocweowa i Kricito Yecu me obed jo a tio tic abeco ame en rik oyiko ni wan oti. | Ifwe khuli buraambi bwa Kristu, khukhwabuumbiwa mu Kristu Yezu khuraamba buraambi bulayi, bweesi Wele umweene amala khaale khukhuŋoonaŋoonela ari ifwe khukholatsake. | Akuj iŋes ikiteyakau iwon lopite ŋolo ikiyakar tokona anakimorikina yok ka Yesu Kristo. Adau iŋes asubun iwon nabo alotooma Yesu Kristo, ikotere nai iwon ikitiyae ŋiticisyo ŋulu ajokak, ŋulu aris iŋes kedau akitemonokin kitiyae iwon. | Twena turi ebintu ebi Ruhanga yaakoreise emikono ye. Mbwenu omuri Kristo Yesu, Ruhanga akatuhanga ngu tukore ebirungi ebi yaatuteekateekyeire ira kuguma nitubikora. | Hatonda gatutonda nʼabita mu Yesu Kurisito ohuholanga ebiraŋi ebi gatutegehera. | Kuba ife tuli bitonde bya Katonda, twatondebwa mu Kurisito Yesu tukole ebikolwa ebikalamu Katonda bye yatutegekera okuva eira. | Te ama ovu eri ma dripamvu, ’bazaru Kristo Yesu ma alia, amani ani ’yeta onyiro Munguni edele kule ama dri ngonde drio amani acizu yi ma alia ’diyi ’yezu beni. | OKibbumba niiye onyere eyatukolere atyo, ati tubbe ekintu ekimo nʼoKurisito Yesu, kaisi twezye okukolanga ebikole ebisa ebyo eira oKibbumba ebiyatutegekeire okukolanga. | Maana tu kazi yake, tuliumbwa katika Kristo Yesu, tutende matendo mema, ambayo tokea awali Mungu aliyatengeneza ili tuenende nayo. | God has made us what we are, and in our union with Christ Jesus he has created us for a life of good deeds, which he has already prepared for us to do. | Ãꞌdusĩku ãma drị́mvụ́ ĩꞌdi ꞌbã ꞌbãlé Kúrísĩtõ Yẹ́sụ̃ agâ sĩ ị́jọ́ mgbã rĩ ngajó ándrá Ãdróŋá ꞌbã idélé ãmaní ídu drị̃drị̃ rĩ ngajó rĩ ꞌi. | Ruhanga yooyo atu̱foori̱ ki̱kyo kituli hataati̱. B̯u̱yaatu̱teerani̱i̱ze na Yesu̱, Mutongoole wa Ruhanga, yaatuha b̯womi b̯uhyaka aleke tu̱korenge bikorwa birungi bya Ruhanga bi̱yaatu̱tegekeeri̱ kadei, twicalenge nitukora. | ꞌBávé adringárá Kúrísítõ Yẹ́sụ̃ agá nõri, Múngú sẽ ꞌbâ ícá nóni nĩ, Múngú sẽ ꞌbá ní ídrí úꞌdí tã múké ꞌozú, útú tã múké ꞌdĩri vé tã kú ị́nọ́gọ́sị́, ꞌbâ rikí ngaá mụzú. | Nanga etu̱we Luhanga niiye akatuhanga, aatuhanga ati tulungane na Ki̱li̱si̱to Yesu niikuwo tugubhe kukola bikoluwa bilungi, ebi Luhanga aasangu̱u̱we ategheki̱ye hambele ati tukole. |
Yecu odokkigi iye ni, “Atyeko tittiwu, wun pe wuye. Tic ma atiyo i nyiŋ Wora gin cadenna. | Yesu loko lembe igi kumae, Ayero iwu, man wuyio ngo: tic m’atimo i nying’ Vwa ginyutho pira. | Kinyakakini Yesu kesi ebe, “Abu eong' kalimoki osi, konye mam osi kiyuuto. Asomisio nu esomae eong' kokiror ka Papa kang' kesi ketejenaarito eong'. | Yesu n'abaddamu nti: “Nababuulira dda, naye temukkiriza. Ebyo bye nkola mu buyinza bwa Kitange, bye binjogerera. | Yesu odwoko ni, “Atieko waco riwin, to wikimiti yeyo. Tic ma atimo i nyingi Baba ama luwo ran; | Yesu druga teyitokindro ko adi‚ “Na atrukokindro ta azo‚ ’bo ta aku rugo. Konesi naga ma na kondri ku kari ti Monye liolo kine se na ’dodru bo nio na kuliana. | Yesu arabasubiza ati “Narababwiye ariko ntimwizera, kandi n'imirimo nkora mu izina rya Data na yo irampamya. | Yesu oko dwoko ne gi be, “Ango atieko waco ne wu, do wun ikounu dagi yei. Tice kame ango atimo i nying Papa na jura, | Yecu odokkigi iye ni, “Atye ko tittiwu, wun mom iye wunu. Tic ame atio i nyiŋ Pappa gin caden mera. | Yezu wabelamo ari, “Ise nababoolela, ne inywe simufukiilila ta. Buuraambi bwase bweesi inaamba mu lisiina lya Paapa, nibwo bubunganikhakho. | Toboŋok Yesu ikes tema, “Abu ayoŋ okolimok iyes, nai nyinupito. Ŋiticisyo ŋulu etiyae ayoŋ alokiro a Papa kaŋ, ikes eketeyenunito ayoŋ. | Yesu nikwo kubagarukamu ati: Naaheza kubagambira, kwonka timurikwikiriza. Ebi ndikukora omu iziina rya Tata, nibyo birikumpamya; | Ngʼaŋo Yesu abagobolamo ati, “Nabalomera hale, aye simufugiirira. Ebyamaliholiho ebi kola mu buŋangi wa Bbaabba biraga ehyo ehi ndi. | Yesu yaabairamu ati: “Bye nkola mu liina lya Lata wange bikakasa ekyo. Nabakobera aye timwaikiriza. | Yesu nga e’yo omvi yi tia kini, Ma-olu emi tia ra, te emi a’ini ku. ’Yeta mani ’yele ma Ati ma rusi ’diyi yi nze e’yo eti masini; | OYesu nʼabairamu ati, “Nabakobeire eira, neye timwaikiriirye. Obukakafu bwʼekyo ekyendi niibyo ebyewunyo ebyenkola omu bwezye bwa Bbaabba. | Yesu akawajibu, Niliwaambia, lakini ninyi hamsadiki. Kazi hizi ninazozifanya kwa jina la Baba yangu ndizo zinazonishuhudia. | Jesus answered, “I have already told you, but you would not believe me. The deeds I do by my Father's authority speak on my behalf; | Yẹ́sụ̃ umvi kí, “Álũ ĩminí ma ãꞌdi ꞌi yã rĩ gá ꞌbo, wó ĩmi ãꞌị̃ ma ku. Tálí mání ngalé ũkpõ má Átẹ́pị drị́ gá rĩ sĩ rĩ kí ĩminí iꞌda la ma ãꞌdi ꞌi yã rĩ gá nĩ. | Yesu̱ yaabei̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Nyaabaweereeri̱, bei̱tu̱ mwasuula kwikiriza. Byamahanu byensei̱ binkakora mwibara lya Bbaabba, byo byankei bikumpeera b̯u̱kei̱so. | Yẹ́sụ̃ ní újázú kộpi ní kĩnĩ, “Á lũ tã rĩ ĩmi ní rá, ꞌbo ĩmi gãkí ẹ̃ꞌyị̃gá sĩ. Tã ãyãzú ãyãyã má ní ꞌoó má Ẹ́tẹ́pị vé ũkpõ sĩ ꞌdĩꞌbée, kộpi lũ ꞌyozú kínĩ, ꞌbá rĩ ma ꞌi, Kúrísítõ ꞌi. | Yesu aabakuukamu ati, “Naasangu̱u̱we mbaghambiiye bhaatu mwabhenga ku̱hi̱ki̱li̱ja. Byakuswekani̱ya ebi nkwete kukola haabwa bu̱toki̱ obu Tita ampaaye bwoleki̱ye ngoku ndi. |
Ka guwinyo lokke oyomo cwinygi, gucako cikke me miye lim; ki en bene ocako yenyo kare maber ma eromo miyo ki Yecu i ciŋgi. | E ka giwinjo maeni, anyong’a negogi, man ging’olo ya gibimio ire sente. Man eyenyo maram ecopo cibe ko igi lwe. | Kolakarosi kesi akiirar nu kelimokini Eskariot kesi. Kisumunikinete ainakin nesi ikabel. Kanuka ng'un kogeuni Yuda akote ekipone loka akigwakin Yesu akanin kes. | Bakabona bwe baawulira ky'ayagala okubakolera, ne basanyuka, era ne basuubiza okumuwa ensimbi. Okuva olwo Yuda n'anoonya akaseera ak'okuwaayo Yesu. | Jotel no josangala swa munyo jowinjo gim'okelo go, to jociko miyo go pesa. Gikenyo Yuda ocako rango hongo maber ma miyo jo Yesu. | Kugbo ko laga ayinga kulia ŋani kine‚ ko druga gbo ku nyola‚ druga sara i tikindra na lepe riye. Kuwade lepe druga ga’yu kiko lo nyokini lepe mundrara. | Babyumvise baranezerwa, basezerana kumuha ifeza. Ashaka uburyo yamubagenzereza. | Kakame kiwinyo kede kop ni, cuny gi oko bedo yom twatwal, di do kiko cikere pi mine sente. Di do Yuda oko cako mono kare aber me mino Yesu i cing gi. | Gin ka owinyo, oyomoro yigi, ote cikere me miye lim; en daŋ te yenyo kare aber me miye baŋgi. | Ni bawulila byeesi Yuda abaloma, bekhoya, bamulomela khumuwa tsinusu. Ni khukhwamila abweene awo, Yuda wananikha khuweentsa kumukhoosi kwe khulyamo Yezu luwomelo. | Tolakaros ikes nooi iirarete ŋakiro keŋ temasi, “Ikiinakinio iyoŋ ŋisiliŋa”. Kiwar nai Yuda apaki ŋina etemokino torikorere ŋisacaradotin neni a Yesu. | Ku baakihuriire, baashemererwa munonga, baamuraganisa kumuha empiiha; nawe yaasherura oburyo bw'okumurebya. | Abasengi ni baŋulira ehi genda ohubaholera, nga basangaala, era nga basuubisa ohumuŋa ebbeesa. Ohuŋwa hulwo nga Yuda atandiha ohwendula ahamanga ahohuŋayo Yesu eyi bali. | Bwe baakiwulira, baasangaala era baamusuubiza okumugha empiiya. Era Yuda yaanoonia bwa mukisa gwa kumubagemya. | Yi’i, yi ka e’yo eri ’bo, yi ovu ayikosi, yi azi silingi fezu eri dri ra. Eri nga o’du onyiru eri ma o’di nyazuri ndru ra. | Abakabona owebawuliire ekyataka okubakolera, ni basangaala, era ni basuubiza okumuwa empiiya. Okuzwa oolwo oYuda nʼanoonia akaseera akasa akʼokubabbeera bakwate oYesu. | Nao waliposikia walifurahi, wakaahidi kumpa fedha. Akatafuta njia ya kumsaliti wakati wa kufaa. | They were pleased to hear what he had to say, and promised to give him money. So Judas started looking for a good chance to hand Jesus over to them. | Ãtalo ãmbogo ꞌdĩ uꞌá kí ãyĩkõ sĩ ị́jọ́ ĩꞌdi ꞌbã jọlé rĩ sĩ, azị kí dó ĩꞌdiní sĩlíngĩ fẽjó rá. ꞌDãá Yụ́dãsị̃ iꞌdó dó sáwã múké sĩ ĩꞌdi rụjó rĩ kí ndrụ̃lé ãngũ la abe sĩ ĩꞌdi fẽjó ꞌbá Yãhụ́dị̃ rú ꞌdĩ ꞌbadrị́. | Bab̯wo bahandu̱ ba balaami̱ baasemereerwe hoi̱ kwegwa bi̱byo bigambu, baaragani̱sya kuha Yu̱da sente. Mwomwo Yu̱da yaatandika ku̱toolereerya muhanda gurungi gwa ku̱hayo Yesu̱ mu ngalu za banyanzigwa. | Atala atala rĩ pi drị̃gé ꞌdĩꞌbée kâ tã ꞌdĩri yịị́, kộpi adrikí ãní ãyĩkõ sĩ, kộpi ꞌyokí ĩ tị sĩ kínĩ, ĩ Yụ́dã ní mũfẽngã sẽ rá. Kúru Yụ́dã ní lẹ́tị ndãzú Yẹ́sụ̃ ã ũli ꞌbezú ãní. | Obu baaghu̱u̱ye ebi Yu̱da oghu aabu̱ghi̱ye baadheedhuwa, kandi baamulaghiisani̱ya kumusasula sente. Niibuwo aatandi̱ki̱ye kubbala kahanda kaa kuhaayo Yesu mu bantu aba. |
ento pi geŋo tim me abor, myero laco acel acel obed ki dakone, ki dako acel acel bene myero obed ki cware. | Ento, kum tarwang’, wek co kubang’gi kubang’gi ng’atuman ubed ku cege gire, man ke mon de kubang’gi kubang’gi wek ng’atuman ubed ku cware gire. | Konye kanuka atamisio asoma iponosio lukarokok, ng'olo etwan ejii ajaus ka aberu keng' kosodi ng'in aberu kalo keng' ekiliokit. | Kyokka olw'okwewala obwenzi, kisaana buli musajja afune omukazi owuwe, era na buli mukazi afune bba. | to paka timo giwickwot oasere, jacwo je ripo bedo gi cege; aka dhako je ripo bedo gi cwore. | ’Bo ku kulia ti konye lopi kine‚ ŋutulu giri gele gele ti gbo’dini ku wate kase kine‚ wate giri gele gele ti gbo’dini ku lalia kase kilo. | Ariko ku bwo kwirinda gusambana, umugabo wese agire uwe mugore, n'umugore wese agire uwe mugabo. | Do pi gengo atama me caro, poore icuo acelacel bed tie kede dako mere kame make, bobo dako acelacel da poore bed tie kede cware kame make. | cite pi geŋo tim me coco, myero ico acel acel bed i cege, kede dako acel acel bed i cware. | Ne lwekhuba ndi iliwo khukhonjelesebwa khukhukila umuundu wakwa mu buyeyani, shakhila buli musaani khuuba n'umukhasi weewe, n'umukhasi naye abe n'umuseetsa weewe. | Nai aŋuna elalaata ŋakitemyeta ŋuna ka adoteu, itemokino ŋolokile toryamu aberu keŋ a elope ka ŋinaberu ekile keŋ ka alope. | Kwonka ahabw'okwerinda obushambani, buri mushaija agire omukazi we, na buri mukazi agire omushaija we. | Aye olwʼohweŋalama obuhwedi, hiraŋi hiisi muutu ohuleeta omuhasi era hiisi muhasi ohufumbirwa. | Aye olw'okweghala obwenzi, buli musaadha abenga n'omukazi we, ate buli mukazi abenga n'iba. | Te agupi dria alu alu ma ovu oku ini be, azini oku dria alu alu ma ovu agupi ini be, ’dini yi kazu ovuzu awuru ku. | Neye olwʼokwewala ebikole byʼobulendi ebibitiriri, nabuli musaiza ali nʼokusuna omukali owuwe, era nabuli mukali ali nʼokusuna oibaaye. | Lakini kwa sababu ya zinaa kila mwanamume na awe na mke wake mwenyewe, na kila mwanamke na awe na mume wake mwenyewe. | But because there is so much immorality, every man should have his own wife, and every woman should have her own husband. | Wó ãwụ̃ ꞌbã adrujó ambamba rĩ sĩ, ágọ́bị́ ãlu-ãlu ꞌbã adru ũkú trũ ãzíla ũkú ãlu-ãlu ꞌbã adru ágó trũ. | Bei̱tu̱ kandi, mu kiikaru kya bantu kwicala nibakora kibii kya b̯wenzi̱, haakiri, b̯uli mudulu atunge mu̱kali̱ waamwe wa kuswere na b̯uli mu̱kali̱ atunge mudulu waamwe yaamuswera. | ꞌBo ꞌbá rĩ pi ní adrií ọ̃wụ̃ be ambamba rĩ sĩ, lẽ ágó ã adri ũkú ívé ni be, ũkú ã adri ágó ívé ni be. | Bhaatu ngoku bu̱syani̱ buhingulaane munsi, bu̱li̱ musaasa abhonganuuwe aabe na mukali̱ wee, kandi na bu̱li̱ mukali̱ abe na eba wee. |
Jon onoŋo mito kwero woko, owaco bot Yecu ni, “Amito in aye ibatija an, ento in dok ibino bota ni an aye abatija in?” | Ento Yohana yenyo ecere, ewacu kumae, An e ma can baputisi m’amak i beng’i nega, e idong’ ibino i bang’a? | Kotamak Yoana akibelokin awomowomosia keng' ebala, “Itemokina ijo akibatisa eong', ikoni ijo ibuni nama kang' ai?” | Kyokka Yowanne n'agezaako okumuziyiza ng'agamba nti: “Nze nanditeekeddwa okubatizibwa ggwe, naye ate ggwe ojja gye ndi?” | To Yohana otemo juko go ka waco rigo ni, “Iŋat'iripo kibatisa an, odoko ibino bongan ayino!” | ’Bo Yoane kodro aku nyari‚ ’bo akulia adi‚ “Na kedri kodro lo ’deba baputizi ilo konuni, ’bo do pondra kuweni adidinyo ya?” | Na we ashaka kumuhakanira ati “Ko ari jye wari ukwiriye kubatizwa nawe, none ni wowe unsanze?” | Yokana oudo mito genge di ewaco be, “In en kame miero ibatiso ango, do benyo bobo komio in ibino buta?” | Lakana omito kwero oko, te kobo ni, “Yin a myero ibatija an, yin dok ibino baŋa?” | Ne Yohana Umubatisa wakana ekaane nga aloma ari, “Ise ingana iwe umbatise ise, n'endi iwe wiitsa isi ise?” | Adikino Yoana ewouni aŋuna abaakar, “Arae ayoŋ etemokino kibatisa iyoŋ, nai ibu iyoŋ neni kaŋ!” | Kwonka Yohaana yaayenda kumwangira naamugira ati: Manya niinye naakwetengire ngu ombatize, kandi mbwenu niinye waijaho! | Aye Yowaane gagesyaho ohugaana ohubatiza Yesu nʼaloma ati, “Ndiiwe owʼohumbatiza, lwahiina wuuja eyi ndi?” | Yoanne yaagezaaku okumulobera ng'akoba ati: “Ninze ngwaine iwe ombatize kabiri niiwe oidha ye ndi?” | Te Yohana le oga eri dri si, kini, Si te mani baputizi bizu mi vu, mi vini emu ma vu ya? | Neye oYokaana nʼagezyaku okuloberya oYesu ngʼamukoba ati, “Nze neetaaga niiwe okumbatiza, tete iwe wena oiza giri ninze nkubatize?” | Lakini Yohana alitaka kumzuia, akisema, Mimi nahitaji kubatizwa na wewe, nawe waja kwangu? | But John tried to make him change his mind. “I ought to be baptized by you,” John said, “and yet you have come to me!” | Wó Yõhánã lẽ tí ĩꞌdiní gãlé úmgbé, jọ ĩꞌdiní, “Mi tá bãsĩ mání bãbụ̃tị́zị̃ fẽ agá mi ꞌi, wó mi bãsĩ vâ amụ́ má rụ́ yã?” | Bei̱tu̱ Yohaana yendeerye kumusuulukiira, yaaweera Yesu̱, “Weewe okusemeera kumbatiza; hati̱ kandi, oi̱zi̱ri̱ hali gya?” | ꞌBo Yũwánĩ lẽ kõdô gãá ĩri ní bãtízĩmũ sẽgá sĩ. Yũwánĩ kĩnĩ, “Mi té ícó má ní bãtízĩmũ sẽ nĩ, ngá mí ní ímụ́zú má vúgá ꞌyozú kínĩ mâ sẽ mí ní bãtízĩmũ rĩ ãꞌdi?” | Bhaatu Yohaana aabbala kubhenga, aaghila Yesu ati, “Ni̱i̱si̱ye nkwetaaghisibuwa uwe kumbati̱ja, ti̱ uwe waasa oti si̱ye nkubati̱je?” |
Ka kare me nywal pa Elicabet doŋ oromo, ci onywalo latin laco. | Nie nindo ma Elisabeti binyol i ie utimbre kakare: e enyolo nyathin ma nico. | Kodol apak naka Elisabet akidoun, kidouni nesi ikoku ni isapat. | Awo ennaku za Elisaabeeti ez'okuzaala ne zituuka, n'azaala omwana wa bulenzi. | Ndelo pa Elizabeth otundo ma nywol, to nywolo nyathi ma jacwo. | Kuwade kugbo luŋa lo Elisabeta lo ta’dulo laga aromoki, lepe druga ta’duundra ŋiro lalale. | Nuko iminsi yo kubyara kwa Elizabeti irasohora, abyara umuhungu. | Kare do oko romo ne Alisabeti me nywal, en eko nywalo atin awobi. | Ka kare me nywal a Elicabet oromo, onywalo atin awobi. | Imbuka iya Elisabeti ni yoola iye khusaala, wasaala umwaana weewe umusiinde. | Todol ŋirwa ŋulu edounio Elisabet, kidou iŋes ikoku ŋini sapat. | Ebiro bya Elisaabeeti ku byahikire, yaazaara omwana omwojo. | Endaalo ejʼohusaala ni joola, ngʼElizabbeesi asaala omwana omuseere. | Agho, ebiseera bya Elisabethi eby'okuzaala byatuuka, yaazaala omwana wa bulenzi. | Etu Elizabetini mva osizuri eca ra, eri osi agimvani, | Awo enaku gyʼErizabbeesi egyʼokubyala ni gituuka, era nʼabyala omwana mwisuka. | Ikawa, siku za kuzaa kwake Elisabeti zilipotimia, alizaa mtoto mwanamume. | The time came for Elizabeth to have her baby, and she gave birth to a son. | Ị̃tụ́ acá dó Ị̃lị̃zãbẹ́tị̃ ní ĩꞌdi ꞌbã ngọ́tị̂ tĩjó, tĩ dó sĩ ngọ́tị́ ágọ́bị́. | B̯wi̱re b̯wʼEri̱zaabeeti̱ kubyala b̯u̱b̯wadoori̱, yaabyeri̱ mwana wa b̯udulu. | Sâ Ẽlĩsãbétã ní mváŋá rĩ tĩzú rĩ kã ícó, tĩ mváŋá rĩ ágóŋá. | Obu bwile bwa Eli̱jaabbeeti̱ bwa ku̱byala bwahi̱ki̱ye, aabyala mwana wabusaasa. |
Yecu owinyo ci ogamo ni, “Jo ma komgi yot pe gimito daktar, pe abino ka lwoŋo jo ma kitgi atir, ento lubalo.” | Ka Yesu winjo maeni, ewacu igi kumae, Ju ma kumgi leng’ can jakeikum negogi ngo, ento ju ma kumgi lith re: abino Lwong’o weg bedopwe ngo, ento judubo re. | Nakiirara Yesu kesi, kolimokini nesi kesi ebe, “Ng'ulu lu eng'aleete mam kekotosi lokemadan, konye ng'ulu bon lu edekasi. Mam eong' kabuuti anyarauni lu edolito, konye lukarokusio.” | Yesu bwe yawulira kye babuuza, ye yennyini n'abaddamu nti: “Abalamu tebeetaaga musawo, wabula abalwadde. Abalungi si be najja okuyita, wabula aboonoonyi.” | Munyo Yesu owinjo gino, odwoko jo ni, “Jom'olama ama jokiyeny jamilerwa, to joma two ayino: Kole akibino lwoŋo jomabeyo, t'abino lwoŋo joreco ayino.” | Kugbo Yesu laga ayinga kulia ŋani kine‚ lepe druga takindra ko adi‚ “Ŋutulu laga ku ’beri a lo’bu kilo ani miyundro ’buni tro‚ ’bo ŋutulu laga ku ’beri na mimiye kilo se lo miyundro. Na agbo’da pondra ku lungu ŋutulu laga mŋgba kiloni, ’bo ŋutulu loro kilo.” | Yesu abyumvise arababwira ati “Abazima si bo bifuza umuvuzi, keretse abarwayi. Sinazanywe no guhamagara abakiranuka, keretse abanyabyaha.” | Kakame Yesu owinyo kede kop kame kiwaco, en eko waco ne gi be, “Jo kame kom gi yot likame mo emuron, do jo kame tuwo en kame moe. Ango likame abino pi lwongo jo kopoore do pi lwongo jodubo.” | Ka Yecu owinyo, te kobbigi ni, “lo a komgi yot mom mito dakatal, kono ka jo a komgi lit. An mom abino me cwano jo a kitegi atira, ento obalo.” | Yezu n'awulila shino kila abalomela ari, “Babaandu babaali balamu sibekoomba khuutsya isi umukaangi ta; ne abo babaali balwaale nibo babaatsya isi umukaangi. Ise shineetsa khulaanga babaandu babaali bakhosefu khuuba baloondeleli baase ta, ne akhali ndi neetsa khulaanga abo babaali baboonaki.” | Ani iirari Yesu akiŋiset ŋin, tema, “Nyiitanito ŋituŋa ŋulu eŋaleete emuron, nai ŋulu edyakasi. Nyabunit ayoŋ anyarare ŋulu iyookino, nai ŋikasecak”. | Yesu, ku yaakihuriire, yaabagarukamu ati: Abahuriire tibo beetenga omufumu, kureka abarwaire. Manya tindaizire kweta bahikiriire, kureka abasiisi. | Yesu ni gaŋulira ehi babuusa, nga niye abaloma ati, “Abaatu abalamu sibetaaga musaŋu, ohutusaho abalwaye. Sinaaja hwendula aberanga abalaŋi, ohutusaho abahosi bʼebibi.” | Yesu olwawulira ebyo, yaabakoba ati: “Abalamu ti n'abenda omuyigha, aye abalwaire kuba abatuufu ti be naidha okweta, aye aboonooni.” | Yesu ka eri ra, eri ’yo yi tia kini, ’Ba rua alaru be ’diyi leni ojou ku, te ’ba rua onzi ’diyi; ma emuni ’ba kililiru omve ku, te ’ba onzi ’diyi’i. | OYesu oweyawuliire ekibabuulya, iye onyere nʼabairamu ati, “Aboomi tibeetaaga omusawo, wazira abalwaire. Abatuukirirye tiniibo abenaizire okweta beenenye, wazira abakola ebibbibibbi.” | Yesu aliposikia aliwaambia, Wenye afya hawahitaji tabibu, bali walio wagonjwa; sikuja kuwaita wenye haki, bali wenye dhambi. | Jesus heard them and answered, “People who are well do not need a doctor, but only those who are sick. I have not come to call respectable people, but outcasts.” | Yẹ́sụ̃ la mụ ị́jọ́ ĩꞌbã kí zịlé ꞌdĩ arelé ꞌbo, umvi ĩꞌbaní, “ꞌBá ãyánĩ kóru rĩ mụ kí ꞌbá írúwá fẽlépi rĩ rụ́ ku, bela ꞌbá ãyánĩ trũ rĩ kí mụ ĩꞌdi rụ́ nĩ. Má amụ́ ꞌbá ũnzí idélépi rĩ ꞌba rụ́ adru ꞌbá jọlépi la kí ãlá ru rĩ ꞌba rụ́ ku.” | Yesu̱ b̯u̱yeegwi̱ri̱ bi̱byo bigambu, yaabei̱ri̱ri̱mwo naabaweera, “Boomi tibeetaaga dakitaali; bei̱tu̱ baseeri̱ boobo bamwetaaga. Ntakei̱ze kweta bab̯wo bakwetwala kubba ni̱baku̱si̱i̱mwa mu mei̱so ga Ruhanga, bei̱tu̱ nyei̱zi̱ri̱ kweta nkori̱ za bibii.” | Yẹ́sụ̃ kã tã ꞌdĩri yịị́, ĩri ní ꞌyozú kộpi ní kĩnĩ, “ꞌBá drã ãkó rĩ ndã ꞌbá ũjó sẽépi ni ku, ꞌbá drã be rĩ, ĩri ꞌbá ũjó sẽépi ni ndã nĩ. Má ímụ́ ꞌbá tã be pịrị rĩ pi zịị́ kuyé, má ímụ́ ꞌbá ũnjĩkãnyã ꞌoꞌbá rĩ pi zịị́ ẹ́sị́ újá.” | Obu Yesu aaki̱i̱ghu̱u̱ye, aabaghila ati, “Bantu abatalwaye tabakubbalagha mutambi̱li̱ bbaa, kuuyʼo abalwaye. Tanaasi̱ye haabwa bahi̱ki̱li̱i̱ye, bhaatu haabwa basi̱i̱si̱.” |
En aye mumiyo lwak ocito ka jole, pien guwinyo ni en otiyo lanyut man. | Kum lembe nini udul dhanu bende gicidho nirombo kude, kum giwinjo nia etimo giranyutha maeni. | Atenikina na alosia akwap ka itung'a akisiriama nesi arait kanu kiiraritetere kesi ebe kebu nesi kisoma aumosit na. | Abantu bangi kyebaava bajja okumusisinkana, kubanga baali bawulidde nga yakola ekyewuunyo ekyo. | Ji kweth jokidho romo gine rupiri jowinjo nike go otimo gir'aura no. | Ku kine kulia de mongoyo na ŋutuluna druga utu i momorani na lepe igbonaga ko ayinga adi lepe akondra ilo kpiye dena. | Kandi ni cyo cyatumye abantu benshi bajya kumusanganira, kuko bumvise ko yakoze icyo kimenyetso. | Gikomio ekodet oko ot pi riamo kede Yesu en ine be, gin oudo kiwinyo be en kame bin etimo gianena nogi. | En gin omio lwak owoto ka jole, pien gin onwoŋo owinyo ni en otio anyut man. | Babaandu bakali khulwekhuba baaba bawuliile bari Yezu wakholile she kamakaanga shino, baryo baatsya khumwakaanila. | Arae ŋakiro ŋun ikes aponiata ŋituŋa toloto akisiryam Yesu, anerae aris kiirasi atemar etiya iŋes akujuwuanut. | Ekyo kyareetera abantu baingi kwija kumubugana, ahabw'okuba bakahurira ku akozire ako kamanyiso. | Olwa Yesu ohuhola ahabonero aho aheŋunjisa, bangi batiina ohumusangaalira. | Kale eikuukuubira ery'abantu lyaidha okumusangaaza, kuba baawulira nga yakola akamanhiso ako. | E’yo ’disi ’ba ongulumuru yi fu mu dri fu eri be, yini erile kini eri ’ye eceta ’diri ’borisi. | Nʼolwekyo abantu bangi, olwakubba babbaire bawuliire bati yabbaire akolere akamanyiciryo kʼekyewunyo kanu, ni baabayo okumusangaana | Na kwa sababu hiyo mkutano walikwenda kumlaki, kwa kuwa wamesikia ya kwamba ameifanya ishara hiyo. | That was why the crowd met him—because they heard that he had performed this miracle. | Ị́jọ́ ꞌdĩ sĩ, ꞌbá ị́jọ́ tálí ru Yẹ́sụ̃ ꞌbã idélé rĩ kí arelépi rá ꞌdĩ, fũ kí mụlé Yẹ́sụ̃ aꞌị́lé nĩ. | Bantu banene baagyendi̱ri̱ kutangiira Yesu̱ mu muhanda, hab̯wakubba baali beegwi̱ri̱ b̯uwoneru b̯wa Yesu̱ b̯uyaalingi akoori̱. | Tã sẽépi ꞌbá bị́trị́ká rĩ pi ní mụụ́ Yẹ́sụ̃ vúgá ꞌdãá rĩ, kộpi yịkí tã Yẹ́sụ̃ ní ꞌoó ãyãzú ãyãyã ꞌdĩri. | Kighendeleluwa ekyaleki̱ye ki̱bbu̱la kya bantu eki baaghenda hambali Yesu ali, ni nanga bakaaghu̱wa kyakuswekani̱ya eki aakoli̱ye. |
Pien dano mo pe ki i kinwa ma kwo pire kene, dok bene dano mo pe ma to pire kene. | Kum ng’atu moko mbe i kindwa ma bedo ire gire, ng’atu moko mbe de ma tho ire gire. | Emam ipede kama wok ejari kanu keng' bon, emam ipede kama wok etwani kanu keng' bon. | Tewali muntu mu ffe abeera mulamu ku bubwe yekka, era tewali afa ku bubwe yekka. | Ongoye moro kwoŋ wan ma won kwo ri wac pere kende; odoko ongoye ma tho rigo won kende. | ’Bo le’de ŋutu ’bayi lo gbo’da zoru ku kulia kanye lepe. Le’de ŋutu ’bayi lo tuwa ku kulia kanye lepe. | Nta muntu muri twe uriho ku bwe cyangwa upfa ku bwe. | Likame tie ngatamoro kame kuo pire kene, doko likame tie ngatamoro kame to pire kene. | Pien mom tye dano moro i akinawa ame kwo pire kene, daŋ dano a to pire kene mom tye. | Imbaawo na mutweela khusi ifwe uba umulamu khulweewe yenyene ta, namwe ufwa khulweewe yenyene ta. | Emam iwon ŋini eyari aŋuna keŋ bon, emam iwon ŋini etwani aŋuna keŋ bon. | Manya omuriitwe tihariho obaho ahabwe wenka, kandi tihariho ofa ahabwe. | Eŋume muutu hu efe aliŋo ohwesangaasa omwene. Era ni huba ni hufuuye oba ni huhiiriŋo balamu, eŋuma eweŋuga omwene. | Ghazira ku ife asobola kuba mulamu ku bubwe yenka, era ghazira afa ku bubwe yenka. | Te ’ba aluni ama eseliari ovuni idriru i ngulupisi ku, te ’ba aluni drani i ngulupisi ku indi. | Mpaawo muntu mwiswe abba omwomi okululwe yenkani, era mpaawo afa okululwe yenkani. | Kwa sababu hakuna mtu miongoni mwetu aishiye kwa nafsi yake, wala hakuna afaye kwa nafsi yake. | We do not live for ourselves only, and we do not die for ourselves only. | Ãma uꞌá ídri sĩ rụ́kụma fẽjó Ãdróŋá nî ãzíla ãma ãzí drĩ drã rá, drã ĩꞌdi vúŋá sĩ ku. | Tihaloho muntu yensei̱ muli twe yoomeera hab̯wamwe yankei, kandi tihaloho muntu yensei̱ muli twe, akwa hab̯wamwe yankei. | ꞌBávé adringárá ídri rú rĩ, ũkpõ ni adri ꞌbá drị́gé kuyé, ãzini ꞌbávé drãngárá, ũkpõ ni adri ꞌbá drị́gé kuyé. | Taaliyo muntu nʼomui oghu aakaayʼo haabuwe enkaha bbaa, kandi taaliyo nʼomu oghu aku̱ku̱waagha Luhanga atasi̱i̱mi̱ye. |
Tek pa Lubaŋa tiyo i yo mapatpat, ento Lubaŋa acel-lu aye ma tiyo i yo ducu ki pi jo ducu. | Man tic m’ubetimbre gi tung’ tung’, endre Mungu en e acel, m’ubetimo gin ceke i ceke. | egelegela asoma, konye Akuju yapeya nesi einakit kesi kere kang'in itwan. | Waliwo okukola kwa ngeri nnyingi, kyokka Katonda ye omu asobozesa bonna mu buli kye bakola. | Mic ma timo tic bedo m'opokere opokere, to Were acel won ama poko dhano je mic no. | Teriŋi na konani kitana gbo ka’de ka’de‚ ’bo Ŋun lo tikindra ŋutulu giri gele gele teriŋi i kondra na kitalo ilo gele. | Hariho n'uburyo bwinshi bwo gukora, ariko Imana ikorera byose muri bose ni imwe, | kede gikame jo timo tie papat, do Rubanga acel nono en kame mio teko but ngat acelacel me timo gi. | Teko Obaŋa tio i yo apapat, cite en Obaŋa acellono en ame tio i yore luŋ i jo luŋ aluŋa. | Iliwo tsisaambo ngali tse khuraamba, ne Wele niye mutweela, uraamba byoosi mu baandu boosi. | Egelegelya ŋirotin ŋulu itiyaere ŋiticisyo, nai Akuj apei ekorakinit ŋinituŋanan apedor ŋinakitiyaet etic. | Hariho n'okukora kw'emiringo etari emwe, kwonka Ruhanga n'omwe okoresa byona omuri boona. | Ŋaliŋo engeri nyingi ejʼohutambamo emirimo, aye Hatonda ali mulala atuŋa amaani ohuhola emirimo ejo. | Ghaligho ensambo kamaala edh'okukoleramu emirimo, aye era Katonda n'asobozesa buli muntu okugikola. | te okpo azi ngazu ’diyi ma suruti yi ndu ndu indi, te Mungu afa dria ’yepi okposi e’yo dria ma aliari alu ’da’i. | Era waliwo okukola kwʼengeri nyingi omu bantu, neye oKibbumba oyo iye moiza abeezyesya bonabona mu buli kibakola. | Kisha kuna uwezo tofauti wa kutenda kazi, bali Mungu ni yeye yule azitendaye kazi zote katika wote. | There are different abilities to perform service, but the same God gives ability to all for their particular service. | Ãzị́ ngaŋá ꞌbã ũví kí ndú-ndú, wó Ãdróŋá ãlu ꞌdĩ la ãzị́ nga ꞌbá pírí kí agâ sĩ nĩ. | Kandi de, mu kukoora Ruhanga, bantu baahukana mbe mu maani gaab̯u ga kumukoora; bei̱tu̱ kandi, yogwo asoboresya b̯uli muntu kukora mulimo gu̱yahebeerwe, eicala Ruhanga yoogwo omwei̱. | Ẹ̃zị́ ꞌbá ní rií ngaá rĩ pi céré ãndíãndí, ꞌbo Múngú ãlu ꞌdĩri, ĩri úmĩ sẽ ꞌbá céré pi ní ẹ̃zị́ ngazú nĩ. | Haliyo milingo yambaghani̱ja ya bu̱heeleli̱ya, bhaatu Luhanga niiye akuhaagha bu̱li̱ muntu maani̱ haa bu̱heeleli̱ya buwe. |
mi pyergi ogom woko matwal.” | Man igung’ ng’eigi piny thiri thiri. | kokudokinosi igurai kes ikaru kere.” | ogikutamye ennaku zonna.” | miy jowogwomere i candirok pajo ndir je.” | Ti konye kasiko kilo ’dizi ’diza, ka’bi ko ku medra‚ ’bo ti ki’dinino kasiko kine trogudyi trogudya ’duu.” | Kandi ugumye kubaheta umugongo iminsi yose.” | di oko mino ngei gi gomi atwal.” | mi pyergi kudde atwal.” | nalundi khali balemaale befuumba kimikoongo kyabwe bulamu bwaabwe bwoosi.” | ikotere nyiŋolikis ka tokudos ŋigurae kec jik anakiwokit ŋiboro aŋuna ka apitoonut kec.” | n'emigongo yaabo ogiinikye ebiro byona. | jigodame emirembe nʼemirembe.” | n'emigongo gyaibwe gifunhibwe enaku dhoonadhoona.” | te mi fe nguku yini ma avuva ’dani. | era babbenge ooti muntu akotaakota olwʼobuzito bwabyo.” | Ukawainamishe mgongo wao siku zote. | and make them bend under their troubles at all times.” | Ụ̃gụ la ꞌbã lị kí ũcõgõ ĩꞌbadrị̂ kí sĩ jã ꞌdâ.” | kandi na migongo myab̯u myegode biro na biro.” | lẽ kộpi ã úgóró ã ọ́trụ́ áwí kú nyonyo.” | Obagombi̱ye mighongo bilo nʼebilo.” |
Pien lok man giciko piwu ki pi litinowu ki pi jo ducu ma gitye ka mabor, ma Rwot Lubaŋawa bilwoŋogi bote.” | Kum lembang’olane en e iwu, man ni nyithindho mu, man ni dhanu ceke ma gibedo bor cen, cil ku ju ma Rwoth Mungu mwa bilwong’o i bang’e. | Naarai akitumunet ka Akuju kitenio kanu kus kiton idwe kus kiton ng'ulu kere lu ejaasi nama elwana, ng'ulu kere lu enyarauni Lokapolon Akuju wok nama keng'.” | kubanga kino Katonda yakibasuubiza mmwe, n'abaana bammwe, era n'abo bonna abali ewala, bonna Mukama Katonda waffe b'aliyita.” | Kole cikirok me obedo riwin kodi nyithindho mewin kodi ji je ma jonitie bor, ji je ma Were lwoŋo bonge.” | ’Bo sare ilo a lasuŋa‚ ku ŋazi kasu kilo ku ŋutulu giri gele gele lo luŋu Mata Ŋun lika kanyeni kilo.” | kuko isezerano ari iryanyu n'abana banyu n'abari kure bose, abazahamagarwa n'Umwami Imana yacu.” | Pien cikere noni tie piru kede pi idwe wu, kede pi jo dedede kame tie kakame boco da, jo dedede kame Rwot Rubanga wa lwongo bute.” | Pien rik ociko pirwu, kede pi itinowu kede pi jo ducu ame tye kananbor ame Obaŋa bino lwoŋogi baŋe.” | Lwekhuba khusuubisa khuno khuli khukhweenywe n'isi babaana beenywe, n'isi ibo boosi babaali aleeyi, ni naabo boosi beesi Umukasya Wele alaanga khukhwiitsa is'ali.” | Anerae arae akiikinet ka Akuj ŋina kus ka ŋikusidwe ta neni a ŋituŋa a daadaŋ a ŋulu elwaka a ŋulu enyaraunit Ekapolon yok Akuj neni keŋ.” | Ahabw'okuba okuraganisibwa okwo n'okwanyu n'abaana baanyu n'abandi boona abari hare, boona abu Mukama Ruhanga waitu aryeyetera. | olwohuba Hatonda gasuubisa ohuhibaŋa enywe nʼabaana benywe ko nʼabaatu bosibosi abalimufugiirira wayire nga bamuli ŋaleeŋi. Hatonda Musengwa aliŋa hiisi muutu oyu alanga gatiina eyi ali ehirabo hino ehyʼOmwoyo Omutukuvu.” | kuba ekisuubizo kya Katonda kyaimwe n'abaana baimwe, n'abo boonaboona abali eghala, boonaboona Musengwa Katonda waife oyo b'aba ng'ayese.” | Te aziza nde ovu emi dri, anzi emini pie, ’ba dria ovupi ziri ’dale Opi Munguni ngale omvele ’diyi dri indi. | olwakubba ikyo oKibbumba yakibasuubizire niinywe, nʼabaana baanywe, era nʼabo bonabona abali e yala, bonabona abo oMusengwa waiswe oKibbumba abeyalyeta.” | Kwa kuwa ahadi hii ni kwa ajili yenu, na kwa watoto wenu, na kwa watu wote walio mbali, na kwa wote watakaoitwa na Bwana Mungu wetu wamjie. | For God's promise was made to you and your children, and to all who are far away—all whom the Lord our God calls to himself.” | Ị́jọ́ Ãdróŋá ꞌbã azịlé ꞌdĩ bãsĩ ĩminí anzị ĩmidrị̂ abe, ãzíla ꞌbá Ãdróŋá ꞌbã mụlé umvelé ĩꞌdi rụ́ ꞌdõlé ãngũ álị́ gá ꞌdĩ kí abe.” | Kubba Mukama Ruhanga weetu̱, yeeragani̱si̱i̱rye kugaba Mwozo waamwe, naamugabira nywe, beizukulu beenyu̱, na bantu bandi bali hadei. Bantu bensei̱ bayaakomanga kubba bantu baamwe, yeeragani̱si̱i̱rye kubahanga Mwozo waamwe.” | Índrí Uletere ꞌdĩri ẹzịkí ĩmi ní, ĩmivé anjiŋá rĩ pi ní, ãzini ꞌbá adriꞌbá rárá rú, Úpí Múngú ní ímụ́ zịị́ rĩ pi ní.” | Ndaghaano eghi ni yaanu na baana baanu, kandi na boona abanaseli̱yeyo, aba Mukama waatu Luhanga akubilikila kumwisʼo boona.” |
Tam gin ma aloko, pien Rwot bimiyo iniaŋ i jami ducu. | Ii pid pi gin m’ayero; kum Rwoth bimio iri ng’eyong’ec i gin ceke. | Kiitunun kuju kanu abala eong', naarai kiinakini Lokapolon ijo apedor naka ajenus nu kere. | Lowooza ku kye ŋŋamba, Mukama ajja kukuwa okutegeera byonna. | Pari kwoŋ gim'awaco, aka Rwoth bino miyin ŋeyo dwoŋ gigipiny me je. | Yole kulia naga ma na tazi kine, igbonaga Matalo itikindra do yo’yu na denani kuliata girina ina. | Zirikana ibyo mvuze, kuko Umwami wacu azaguha ubwenge muri byose. | Bed di itamo i kom gikame ango awaco, pien Rwot bino mini iniang gi dedede. | Tam gin ame akobo, pien Rwot bino miyi iniaŋ i kop-pi luŋ. | Yambaasa khu biindu byeesi ise indikho inoma, khulwekhuba Umukasya kane akhunyalise iwe khubimanya byoosi. | Totamatama ŋakiro ŋun daadaŋ, ido ikitepedori Ekapolon iyoŋ ayenun ikes daadaŋ. | Ta omutima aha ki ndikugamba, haza Mukama naija kukuha okushoboorokyerwa byona. | Ale ŋeega hubi ndi huloma bino, olwohuba Musengwa saanahaye huhuyeeda ohubitegeera byosibyosi. | Isanga omwoyo ku bye ndi kukoba, Musengwa aidha kukugha okutegeera byonabyona. | Mi ma dro asisile mini e’yo mani ’yoleri ma dria, te Opini nga e’yo vaza fe mi dri e’yo dria ma alia. | Onoonererye amakulu gʼebintu ebinkoba, oMusengwa aiza kukuwa okutegeera ebintu ebyo byonabyona. | Yatafakari sana hayo nisemayo, kwa maana Bwana atakupa ufahamu katika mambo yote. | Think about what I am saying, because the Lord will enable you to understand it all. | Mí ũrã ị́jọ́ mâ jọlé míní ꞌdĩ kí múké-múké. Ãdróŋá la míní úŋmĩ fẽ sĩ kí ífí nị̃jó nĩ. | Bi̱byo bintu bindimukukuweera okusemeera kubitekerezangaho, hab̯wakubba Mukama weetu̱ akwi̱za kukuha kubyetegereza. | ꞌÍ ꞌbã dõ tã má ní rií ꞌyoó mí ní ꞌdĩꞌbée mí ẹ́sị́ agá rá, Úpí Yẹ́sụ̃ Kúrísítõ ri tã ꞌdĩꞌbée sẽ fi mí drị̃gé rá. | Ti̱ ebi naakughambiiye ebi obyeli̱li̱kanʼo, kandi nimani̱ye ngoku Mukama Yesu akukukoonela ku̱byetegheeleli̱ya bhyani. |
Dok owaco ni, ‘Pi tyen lok man dano biweko wonne ki minne ci moko i kom dakone, gin aryo-nu gicako doko kom acel’? | man ewacu kumae, Kum lembe nini nico biweko won ku min, man ebibedo ndhu ku cege; gin ario de gibidoko ni kum aceli? | Kotemari Akuju, ‘Kanuka nu inyekini etwan papa keng' ka toto keng' kakimorikikin ka aberu keng', kosodete iare araun akwana ape’ | Katonda n'agamba nti: ‘N'olwekyo omusajja anaalekanga kitaawe ne nnyina n'abeera ne mukazi we, bombi ne baba omuntu omu?’ | to waco ni, ‘R'atoŋa me jacwo bino weyo bamere gi yokimere to cwire kwoŋ cege, aka jario jobino lokere del acel. | ’Bo Ŋun akulia adi‚ ‘Ku kine kulia de ŋutulo ikolokindro monye lonyelo ku ŋote nanyena‚ ’bo ko imora seku noka nanyena, nyenaga ko mure katru igbo’da a mugu gele.’ | ikababwira iti ‘Ni cyo gituma umuntu azasiga se na nyina akabana n'umugore we akaramata, bombi bakaba umubiri umwe’? | di en eko waco be, ‘Pi manoni, icuo bino weko papa mere kede toto mere, di en eko ribere kede dako mere, gin jo are go kiko doko kom acel’? | Dok okobo ni, ‘Pi mano dano bino weko pappere kede tottere, te moko i kom dako mere, gin aryo ote doko kom acel.’ | Nio ndi waloma ari, ‘Lwe lomo yino, umusaani alilekha paapawe ni maayiwe, etubaase n'umukhasi weewe, ni nabo boombi bekyele kumubili mutweela?’ | ‘Aŋakiro a ŋun, eesikini ekile papa keŋ ka toto keŋ, kimorikinos ka akeeberu. Toruworos ŋuluarei ŋul apeikuwan’ a? | Atyo abagira ati: Nikyo omuntu atsigiraho ishe na nyina, akahamira aha mukazi we, bombi bakaba omubiri gumwe. | Era ngʼaloma ati, ‘Olwʼehyo omusinde analehenga semwana ni nyina, nga geŋimba nʼomuhasi wuwe, nga bombi bafuuha mubiri mulala?’ | Yaabakoba ati, ‘N'olw'ensonga eyo kyova omuntu alekanga ise n'inhina yeeyimba ghalala ni mukazi we, ababiri baafuuka omuntu mulala’ | Eri nga ’yo ra, E’yo ’disi agupi nga ati pi ku andri be, nga i ebi oku ini be; ’ba ’diyi iritro nga ovu rua aluru. | Era nʼakoba ati, ‘Kagira omusaiza yalekanga oiteeye nʼomaaye nʼabba nʼomukaliwe, era ni basuuka muntu moiza?’ | akasema, Kwa sababu hiyo, mtu atamwacha babaye na mamaye, ataambatana na mkewe; na hao wawili watakuwa mwili mmoja? | And God said, ‘For this reason a man will leave his father and mother and unite with his wife, and the two will become one.’ | Ãdróŋá jọ vâ, ‘Ị́jọ́ ꞌdĩ sĩ, ágọ́bị́ la mụ ĩꞌdi ꞌbã átẹ́pị kí aꞌbelé ãndrẽ be ãzíla kí dó ru icí ũkú ĩꞌdidrị̂ be, kí ị̃rị̃ trá ru icí acájó ụrụꞌbá ãlu rú.’ | Kandi Ruhanga yaakobi̱ri̱, ‘Nahab̯waki̱kyo, mudulu alileka bbaawe na maawe niyeekwata na mu̱kali̱ waamwe, kandi bab̯wo bantu babiri balifooka mubiri gu̱mwei̱.’ | Múngú ꞌyo kĩnĩ, ‘Tã ꞌdĩri sĩ, ꞌbá ágó ri ívé ẹ́tẹ́pị ku, ĩri ívé ẹ́ndrẹ́pị ku, kộpi ĩ úmú ũkú ni be, ꞌbá ị̃rị̃ ꞌdĩꞌbée ĩ úmú adri rụ́ꞌbá ãlu.’ | ‘Eki niikiyo kilalekagha musaasa alekaghe ese wee na ni̱na wee, eebohelʼo mukali̱ wee, ti̱ babe muntu omui.’ |
Lubaŋa pa rok man, jo Icrael, yam oyero kwarowa, ci omiyo dano gunya madwoŋ i kare ma gubedo i Ejipt, ci oryeyo bade okwanyogi woko ki kunnu ki tek mere. | Mungu mi dhanu pa Israel maeni ugoyo wi kwaruwa, eyungo dhanu de ka gibedo ni umondo i ng’om Misiri, man etelo wigi ewodho kogi woko kud i ie ku bote ma tek. | Abu Akuju ka itung'a kaluko Israel koseu kes ka papa wok kakitopolor kesi ka apak kana eboyata ko Misiri, kosodi alemar kesi kang'ina ka apedor keng'. | Katonda w'Abayisirayeli yalonda bajjajjaffe, n'abafuula eggwanga eddene bwe baali mu nsi y'e Misiri. Oluvannyuma n'abaggyayo n'obuyinza bwe obungi. | Were pa ji ma Isiraili oyero kwarere mawan, to miyo nono pajo bedo madwoŋ i ndir ma jobed'iye i piny Misir. Were owodho jo wok Misir gi meni pere m'oasere, | Ŋun lo zuru laga Isiraeli de agelundra kazu merenyezi kaya kilo, atikindra ilo zuru de todruma i naga ma ko gbo’dini i ka na Ezipetona kata yu ina‚ ’bo ku teriŋi nanye naga koruna atolupundro ko i ka ŋanina kaŋo. | Imana y'ubu bwoko bwa Isirayeli yatoranije ba sogokuruza, kandi ishyira abantu hejuru ubwo bari abasuhuke mu gihugu cya Egiputa, ibakurishayo ukuboko gukomeye. | Rubanga me jo Isirael nogi, riki oyero joakwari wa, di en eko mino gi kibedo ateker adwong i kare kame kitie kede i piny me Misiri. En eko woto gi tenge ki Misiri pi twer mere, | Obaŋa a jo man Icrael rik oyero kwariwa, te miyogi bedo jo moro adoŋo meicel i kare a gin obedo i lobo Miciri. En te bino kwanyogi oko kede teko me ciŋe ame oryeo malo. | Wele we babaandu ba Isiraeli arobola bakuuka beefwe khaalekho. Nga bashiili mu bukulwa mu liloba lye ba Misiri, Wele abatsowesa khuuba babaandu bakali naabi. Ni khulwe kamaani keewe kamakali abarusayo mu linaambo ilyo. | Abu Akuj ŋina a ŋituŋa a lu a Ŋisirael toseu atapapaa yok, kipitu ikes apaki ŋina ayakatar Ijipit. Anapedor keŋ a ŋina apolon, abu yau ikes alo Ijipit. | Ruhanga w'eihanga ryaitu Isiraeli akatoorana baatataitwe, yaatunguura abantu baitu obu baabaire batwire omu nsi ya Misiri. Bwanyima ahabw'amaani ge yaabaihayo; | Hatonda oyu efe Abayisirayiri hujumirya gatobola abasehulu beefe ni baali babuli mu hyalo hyʼe Misiri babe baatu babe era ngʼabaasa basaalagana bafuuha egwanga eryʼabaatu oluhulende. Ehiseera hyola ngʼabatusa eyi baali ni baŋatiiye nʼatambisa obuŋangi buwe owʼamaani. | Katonda w'abantu bano Abaisiraeli, yalonda badhaadha baife yaabafuula eighanga eikologho, bwe baali mu buwanganguse e Misiri, era yaabatoolayo n'amaani ge agataloodheka. | Mungu suru ’diri Israeliniri ope ndra ama a’bipi, eri ’ba suru nde uru ewu yini adrizu angu Misiriniarisi, ofu ndra yi wu okporu inirisi. | “OKibbumba aBaisirairi ogubasinza yalondere abazeiza baiswe okubba bantube, era nʼabasuuca eigwanga eryʼamaani owebabbaire nga bakaali baizaizana omu kyalo kyʼe Misiri. Oluzwanyuma, nʼabalaga amaanige amabitiriri omu kubatoolayo, | Mungu wa watu hawa Israeli aliwachagua baba zetu, akawatukuza watu hao, walipokuwa wakikaa kama wageni katika nchi ya Misri, na kwa mkono ulioinuliwa akawatoa, akawaongoza. | The God of the people of Israel chose our ancestors and made the people a great nation during the time they lived as foreigners in Egypt. God brought them out of Egypt by his great power, | Ãdróŋá ꞌbá Ịsịrayị́lị̃ ꞌbadrị́ gá rĩ pẽ ãmã áyị́pịka kí, wi ándrá ĩꞌbaní sụ̃sụ́ sĩ acájó sụ́rụ́ ũkpó la rú, ãzíla sĩ adrujó málĩ trũ, kí uꞌájó ãngũ Mị̃sị́rị̃ gá rĩ sĩ. Anzé kí angájó sụ́rụ́ Mị̃sị́rị̃ drị̂ agá ũkpõ ĩꞌdidrị̂ sĩ, | Ruhanga yogwo, twe Bei̱saleeri̱ gi̱tu̱ramya, yaakomi̱ri̱ bahaaha beetu̱ yaabafoora ihanga likooto, mu nsi gya Mi̱si̱ri̱. Yaakoreseerye b̯u̱sobozi̱ b̯wamwe b̯unyamaani, yaabatoola mwihanga li̱lyo. | Múngú Ĩsẽrélẽ vé rĩ ĩpẽ ꞌbá ẹ́ꞌbị́pị́ị nĩ, sẽ kộpi ní drị̃lé múké lókí kộpi ní adrizú Ẽjẽpétõ gá ꞌdãá rĩ gé, íjị́ kộpi ĩfũú Ẽjẽpétõ agá ꞌdãásĩ ũkpõ ívé rĩ sĩ. | Luhanga waatu Banai̱saaleeli̱, akakoma baataata baatu. Aaleka baataata baatu aba baakanila kimui kuni bali mu ehanga lya Mi̱si̱li̱. Aakoleesi̱ya bu̱toki̱ buwe, aabaaya mu ehanga eli. |
Ki kunnu ladit mony onoŋo mel mua ki i Alegijanderia ma cito Itali, ci omiyo wadonyo iye. | E jego nwang’u combo ma Iskanderia keca m’ubecidho i Italia; man ekethowa i ie. | Kodumuni lokapolon ka ajore kang'ina ameli alomun ko Alekisandria elomari aikar Itali, kitodoki siong'. | Eyo omukulu w'ekibinja ky'abaserikale gye yasanga eryato ery'e Alekisanderiya nga liraga mu Yitaliya, n'atusaabaza omwo. | Kenyo jasirikale onwaŋo ye m'owok Alekizandiria m'oyido cegin ay wokidhi yu Italia, to rwako wan i iye. | Yu de druma lo katiyu kama gelelo druga rumbi ki’bo na Alekezandria naga na ku laŋadru Italia yuna‚ druga tolubo yi kata yu. | Umutware utwara umutwe asangayo inkuge yavuye mu Alekizanderiya ijya muri Italiya, adushyiramo. | Ki kuno, ngadwong me isirikalen oko udo Emeri moro kame bin owok ki Alekesanderia di eoto Itali, en eko rwako wa iye. | Adwoŋ cirikale te nwoŋo melloro me Alegejandaria kuno, ame akwaŋ awot Itali, te ketowa iye. | Ibweeneyo umukhulu we liye wanyoolayo imeeri iye Alekizandereya, nga itsya i Itali, aryo wakhuniinisamo. | Toryamu a nen ekapolokiniton ŋisigarya amiat ameeli ŋina abunit alotaun Alekisandaria, ŋina alosi Italia; tosodi ikitodok isua ameeli ŋin. | Okwo niyo omukuru w'abaserukare igana yaashangire emeeri erikuruga Alekisanderiya neeza Italiya, akagitutamu. | Ni hwola eyo, nga hwagaanayo emeeri eyaali nʼeŋwa Alekizandiriya ni yitiina e Yitale, nga Yuliyo atwingisa omwo husomoha hutiina. | Eyo omukulu ow'ekikunsu eky'abaisirukale ye yayagaana eryato ery'e Alekisanderia nga lija mu Italia, yaatuta omwo. | ’Dale ’ba asikari turo alu driliari isu oguru Alegezandariani muzu Italia, te eri ofi ama alenia. | Awo omukulu wʼekibinja kyʼabaisulukale nʼasunawo emeeri eyabbaire ezwa omu kibuga Alekizandereya ngʼeyaba omwitwale lyʼe Itale, ni tuginiina, ni twaba. | Na huko yule ofisa akakuta merikebu ya Aleksandria, tayari kusafiri kwenda Italia, akatupandisha humo. | There the officer found a ship from Alexandria that was going to sail for Italy, so he put us aboard. | ꞌDãá ãsĩkárĩ ãmbógó Jụ́lị́yãsĩ ịsụ́ mẹ́lị̃ angálépi Ãlẽkĩzéndrĩyã gá mụlépi Ítãlĩ gá la, tõ ãma ala gá. | B̯utwali nitucaali hahwo ha musoma gwa Mi̱i̱ra, mu̱handu̱ Yu̱li̱yo, yaaweeni̱ b̯wati̱ b̯unyakubba b̯u̱ru̱gi̱ri̱ mwihanga lya Mi̱si̱ri̱ ha musoma gwʼAleki̱zandu̱ri̱ya nib̯ukugyenda mu nsi gyʼI̱tali̱ya, b̯wob̯wo yaatuweera twatemba. | Ũgalaku rĩ ị́sụ́ kũlúmgba ãzi íbí íngá Ãlẽkĩzãndãríyã gá, lẽ mụụ́ Ĩtálĩyã gá, ĩri ní ꞌyozú kĩnĩ, ꞌbâ tụkí kũlúmgba rĩ agá. | Haala niiyo mukulu wa baasilikale oghu aasangi̱ye bwati̱ buunamu̱li̱to bwa Mi̱si̱li̱ obwaghendagha mu kyalo kya I̱tale mbu̱lu̱gha Alekijandi̱li̱ya, du̱mbi̱ aatulaghila twabu̱ni̱i̱namu. |
kun wacci, “Wuŋuti, pien ker me polo doŋ onyiko cok.” | Wulok cwinywu; kum ker mi polo ni ceng’ni. | “Kibelokinosi karokusio kus, naarai apuuti ajakaanut nako kuju adolun.” | n'ategeeza abantu nti: “Mwenenye, kubanga Obwakabaka obw'omu ggulu busembedde.” | “Ŋuti win, rupiri Ker ma polo nicegin!” | druga kulia adi‚ “Lopuketa teiliko, igbonaga tumata na ’dikona gbo’di nyogoŋa ina.” | “Mwihane kuko ubwami bwo mu ijuru buri hafi.” | “Swilarunu, pien Ajakanut me malo odoko iyapiyapi.” | kun kobo ni, “Ŋut wunu, pien loc me polo doŋ onoko ceggi.” | Nga aloma ari, “Ni mwibiiyise bibyonako byeenywe, lwekhuba Buyiinga bwe mwikulu | ebala, “Kibelekinos anasecisya kus, anerae aapuu Apukan ŋina anakuj!” | Mwegarukyemu, ahabw'okuba obukama bw'Ow'omu iguru buri haihi. | “Mwebbwage muleheŋo ebibi byenywe, olwohuba obuŋugi bwomwigulu bwigereeye.” | yaakoba ati: “Mwenenie kuba Obwakyabazinga obw'omu igulu buseese.” | Emi oja emi asi; suru ’buari eca ogogo ’bo. | Obukwendabwe bwabbaire buti, “Mwenenye, olwakubba obwakabaka bwʼomwigulu bwigereire.” | Tubuni; kwa maana ufalme wa mbinguni umekaribia. | “Turn away from your sins,” he said, “because the Kingdom of heaven is near!” | ãzíla jọ, “Ĩmi uja ásị́, ãꞌdusĩku Sụ́rụ́ ꞌBụ̃ gá rĩ dó ãni rú.” | naakoba, “Mwezi̱remwo bibiibi byenyu̱, hab̯wakubba b̯ukama b̯wa mwiguru b̯uli heehi̱ kudwa.” | Kĩnĩ, “Ĩmi újákí ẹ́sị́, ãꞌdiãtãsĩyã mãlũngã ꞌbụ̃ vé rĩ ícá ĩnyiŋá gí.” | Aatebeja naaghila bantu ati, “Mwekuukemu, nanga bu̱lemi̱ bwʼomu eghulu buli haai ku̱hi̱ka.” |
Guwacce ni, “In lapoya.” Ento en orido ni tye ada. Gugamo ni, “Meno lamalaikane!” | E giwacu ire kumae, In i avake. Ento eyero asu nia kumeni andha. Gidong’ giwacu kumae, En e malaika pare. | Kolimokinete itung'a nesi, “Kimerarito ijo ibiler!” Konye kosodi nesi akitolosit alimonokin kesi ebe erait abeite. Kobong'okinete itung'a ebe, “Erait emalaikat keng'.” | Bo ne bamugamba nti: “Olaluse?” Ye n'akakasa nti ky'agamba kya mazima. Ne bagamba nti: “Oyo malayika we.” | Jowaco rigo ni, “Neko omakin!” Aka munyo go omedo waco nike obedo adieri, jodwoko ni, “Kono meno malaika pere ayin.” | Ko druga teyitokindro lepe adi‚ “Do mamali.” ’Bo lepe druga takindra ko ku teriŋi ’do ’do adi a ’diri gbo de. Ko druga kulia adi‚ “Ŋolo a malaikata lo lepelo.” | Baramusubiza bati “Urasaze!” Ariko akomeza guhamya ko ari koko. Bati “Ahubwo ni marayika we.” | Do gin kiko waco ne be, “In ipoi.” Do en eko cere ne gi di ewaco be Petero oudo tie cungo ooko. Gin di do kiko waco be, “Mano malaika mere!” | Gin te kobbi nyannono ni, “Yin ipo do, agin.” Ento en te cerre gire atekateka ni en gire ennono. Gin doŋ te kobo ni, “Aŋar ca ŋit amalaika mere eno be!” | Kila nibo bamuloma bari, “Iwe wakwiile tsintsoli.” Ne Roda niye walobelakho nga ababoolela ari shili sha ŋali. Lwanyuma be mu ntsu kila baloma bari, “Uyo ali malayika weewe busa.” | Tolimokis ŋituŋa iŋes temasi, “Ikibilerit iyoŋ!” Nai torubak iŋes ebala ebe erae kire. Toboŋokis ikes temasi, “Erae emalaika keŋ.” | Bamugira bati: Ohugire omutima. Kwonka we ayangisiriza ati: N'eky'amazima. Bwanyima bagira bati: Ogwo nu ni maraika we! | Nga bala bamubuusa baati, “Oguuye eralu?” Omuhaana ni gabahahasa ati hituufu, nga bahanda baloma baati, “Oyo anabe malayika wuwe amuhuuma.” | Baamukoba bati: “Olalwike.” Aye omughala yeekalangula ati ky'akoba kituufu. Aye bale baakoba bati: “Oyo malaika we.” | Yi ’yo eri tia kini, Mi aza aza. Te eri ’yo yi tia ’dani okposi kini eri ’dini. Awa’dini yi ’yo ra, Eri ovu malaika erini! | Ibo ni bamwiramu bati, “Iwe oboneka ogwire iralu.” Neye iye nʼakalala ati ekyatumula kituuce. Ibo ni bamukoba bati, “Oyo kiboneka malaika wa Peetero niiye ogwowuliire ngʼatumula.” | Wakamwambia, Una wazimu. Lakini yeye akasisitiza, akasema ya kwamba ndivyo ilivyo. Wakanena, Ni malaika wake. | “You are crazy!” they told her. But she insisted that it was true. So they answered, “It is his angel.” | Jọ kí ĩꞌdiní, “Ími úŋmĩ mgbã rĩ gá ꞌdáyụ!” Ĩꞌdi ꞌbã ị́jọ́ ꞌdã vú gajó ị̃dị́-ị̃dị́ rĩ sĩ, jọ kí ĩꞌdiní, “Lẽ ꞌdã ꞌbã adru mãlãyíkã ĩꞌdidrị́ ĩꞌdi tãmbalépi rĩ ꞌi yã áni.” | Bantu banyakubba mu nnyu̱mba, batakeikirize nti Peeteru ei̱zi̱ri̱; Hab̯wa b̯uteikiriza b̯wab̯u, baaweereeri̱ muhala, “Ohu̱ngu̱tu̱ki̱ri̱.” Bei̱tu̱ yo muhala, yaahami̱ri̱i̱ri̱ kubaza nti, munyakubba hanzei, kwo biribiri yaali Peeteru. Kinyakurugamwo, baamuweera, “Gana yogwo weegwi̱ri̱ malayika wa Peeteru.” | Kộpi ní újázú ĩri ní kínĩ, “Mî drị̃ ábá gí.” Mvá ũkú rĩ kã rií sií tã rĩ ꞌyoó dị̃ị́ dị̃ị́. Kộpi gõkí ꞌyoó mvá ũkú rĩ ní kínĩ, “Ĩri ícó adri mãlãyíkã Pétẽró ri ũtẽépi rĩ ꞌi.” | Baamughila bati, “Nandiki olwaye esi̱le?” Bhaatu Loodha oghu aakala naanabaghila ati, “Majima kuwo ni Peetelo!” Niibuwo baaghi̱li̱ye bati, “Oghambe ni malai̱ka wee waaboone.” |
Yecu ocito kacel kwedgi. Ka doŋ oo cok ki gaŋ, ladit ma loyo askari ooro lureme bote, kun wacce ni, “Ladit, pe icanne, pien an pe amyero me wek ibin idony i oda, | E Yesu gicidho gikugi. Man kan ewok ceng’ni ot, jego oro jurimbe i bang’e, ma giwacu ire kumae, Rwoth, kud isendri giri; kum an aromo ngo nia imond i ot para: | Koikarete Yesu ka kesi. Amam nesi aluana ko otogo nakijukiari ofisa ipoupatin keng' nama keng' alimokin nesi ebe, “Lokapolon, mam akicanakin. Mam eong' keleskina akidiaun ijo toma otogo kang', | Awo Yesu n'agenda nabo. Bwe yali ng'ali kumpi okutuuka ku nnyumba, omukulu w'ekitongole oyo n'atuma banne okumugamba nti: “Ssebo, leka kweteganya, kubanga sisaanira ggwe okuyingira mu nnyumba yange, | Gikenyo Yesu okadho gi jo aka munyo oriko peco, jasirikale no ooro merin pere bonge waco rigo ni, “Rwoth, ikir'icandere, kole kiripi ran k'idonjo i ot paran. | Yesu druga tu kasi ko. Kugbo lepe laga gbo’di nyoga ku kadina, drumalo druga sonyodru worisi ku Yesu yu, ku takindra lepe adi, “Mata‚ ku sasanyi mugu‚ igbonaga na ani kpele adi do lupundro kuwe kadini‚ | Yesu ajyana na bo, ageze hafi y'inzu uwo mutware w'abasirikare amutumaho incuti ze ati “Nyagasani, ntiwirushye kuko bitankwiriye ko winjira mu nzu yanjye, | Kikano di do Yesu oko upere kede gi. Kakame enoko kede paco, ngadwong me isirikalen nono oko cwano jowote pi ot siramo en pi waco ne be, “Rwot kur do ilol komi, pien ango likame apoore me in bino donyo i oda; | Yecu rik te wot kedgi. Ka en doŋ onoko ceggi i ŋet paco, adwoŋ me cirikale ooro owote mere mogo baŋe kun kobbe ni, “Adwoŋ, kur icanne, pien mom oporre yin idonyo i oda, | Aryo Yezu watsya ni nabo. Ne n'aba nga ali ambi khukhwoola khu ntsu, umukhulu we basilikhale tsana wamurumanila basaale beewe, nga amuloma ari, “Umukasya ukhetaambisa ta, lwekhuba ise sishintsakhila iwe khukhwinjila mu ntsu yase ta; | Torukosi nai Yesu ka ikes. Ani eapiyarete ikes kai ŋina ke ekapolokiniton ŋasigarya, kiyakiya ekapolokiniton ŋasigarya ŋikeekonei neni a Yesu alimokin atemar, “Ekapolon, nyican akonikuwan aŋuna ka abunore ne. | Atyo Yesu agyenda nabo. Akiba ari haihi kuhika eka, ogwo mukuru w'abaserukare igana amutumaho banywani be ati: Mukama wangye, reka kweruhiza busha, ahabw'okuba timpikire kukutaasya omwangye. | Ngʼaŋo Yesu atiina ni nabo. Ni gaali nʼali huupi ohwola, ngʼomuhulu wʼabasirikale oyo atuma emihago jije baje balomere Yesu baati, “Muhulu, otedambya, olwohuba ese sisaana ewe ohuuja ewange, | Yesu yaaja nabo. Aye bwe yali ali kumpi okutuuka ku ndhu, omukulu ow'ekikunsu eky'abaisirukale yaatuma bakagwa be yaamukoba ati: “Musengwa otadaaga, kuba nze tigwaniire iwe ongire mu ndhu yange. | Yesu mu yi be. Eri ka ca ogogo jo nde vu ’bo, ambo asikari turu alu ma driliari pe agyi erini ti eri vu, ’yozu eri tia kini, Opi, mi ecandi mi ku, ma funi dri mini fizu jo mania ku; | Awo oYesu nʼayaba nabo. Neye owebabbaire nga bali kumpi okutuuka egibabbaire baaba, omukulu wʼekibinja oyo nago nʼatuma abakaagwabe okukoba oYesu bati, “Musengwa, oleke nʼokweteganya, olwakubba tinsaanira iwe okwingira omu nyumba yange. | Basi Yesu akaenda pamoja nao. Hata alipokuwa si mbali na nyumba yake, yule afisa alituma rafiki kwake, akamwambia, Bwana, usijisumbue, maana mimi sistahili wewe uingie chini ya dari langu; | So Jesus went with them. He was not far from the house when the officer sent friends to tell him, “Sir, don't trouble yourself. I do not deserve to have you come into my house, | Yẹ́sụ̃ mụ ꞌbá ĩyõ Yãhụ́dị̃ drị́ ꞌdĩ abe. Kí dó mụ acálé ãni rú lị́cọ́ tị gá ꞌbo, ãsĩkárĩ ãmbógó pẽ ĩꞌdi ꞌbã wọ̃rị́ka ãzí kí tị ị́jọ́ ꞌdĩ jọlé Yẹ́sụ̃ nî, “Ãmbógó, ífẽ míní ũcõgõ íni ku. Icó míní afíjó mádrị́ jó agá ꞌdõlé ku, | Yesu̱ yaagyenda nabo. B̯uyaali naali heehi̱ kudwa ha nnyu̱mba, mu̱handu̱ wa basurukali yaamutumira banywani baamwe bamuweere, “Mukama wange, leka kwejwahya kubba gya tinkusemeera na kukutekaniriza kwi̱za mu nnyu̱mba gyange. | Kộpi kâ caá ĩnyiŋá ꞌdãá, ãngáráwá rĩ pi vé ãmbúgú rĩ ní ívé ũndĩ ụrụkọꞌbée pẽzú mụzú Yẹ́sụ̃ vúgá ꞌdãá, kộpi ní ãngáráwá rĩ vé átángá ũlũzú Yẹ́sụ̃ ní kínĩ, “Úpí, mî iza mî sâ ímụ́zú mávé ãngá nõó ku, ãꞌdiãtãsĩyã ꞌí ndẽ ma ãmbũgũ sĩ rá, mí ícó ímụ́ mávé ãngá nõó ku. | Niibuwo Yesu aaghendi̱ye nabo. Bhaatu obu aabaagha ali haai ku̱ki̱dha haa ka haala, mukulu wa baasilikale oghu aatuma baabhootu̱ siye kughambila Yesu bati, “Mukama wanje oteelu̱hi̱li̱ya busa kwisa ewanje, nanga tanibhonganuuwe uwe kwisa ewanje bbaa. |
Kit meno ka lwak muye Yecu gutyeko lwokogi ci guwok ki i Poiniki ki lobo Camaria kun gitito kit ma Lurok gulokke kwede bot Kricito ci gukelo yomcwiny madwoŋ bot utmego ducu. | Ka kumeno, gi ju ma kanisa belwokogi i yo migi nica, gikadhu kud i Foiniki ku Samaria de, ma giyero pi lokocwiny mi Thekdhanumange: e ginyayu mutoro ma dit i umego ceke. | Kanuka ng'un ijukiarit ekanisa kesi, kitorete kesi Poenisia ka Samaria inerito kesi kuju ka akiyuuno ka Ilong'au, kitalakarete kesi lukeyunak kere. | Awo bwe baamala okusibirirwa ab'ekibiina ky'abakkiriza Kristo, ne bagenda. Ne bayita mu Foyinikiya ne mu Samariya, nga bagenda bannyonnyola ng'ab'amawanga amalala bwe bakyuse ne bakkiriza Katonda. Abooluganda bwe baawulira ebyo, ne basanyuka nnyo. | Paka kitipa pa jom'oyeyo ooro jo, joluwo yu Fonisia kodi Samaria to jowaco rijo paka Jopath bende jowire bongi Were; wac me okelo kisangala madwoŋ ri jom'oyeyo je. | Kugbo tomore na karuko kilona naga asonyodru ko‚ ko druga rosodru Foinike suu Samaria yu‚ i trukodru na kulia naga ma Monyazi kilo lopugi teiliko kase kine‚ ko druga tikindra luŋaseri kilo giri nyola koru. | Abo bamaze guherekezwa n'Itorero banyura i Foyinike n'i Samariya, basobanurira bene Data uburyo abanyamahanga bahindukiriye Imana. Ibyo bituma bose banezerwa umunezero mwinshi. | Di do ekodet me jokirisito oko cwano gi kioto, kiko beno ki Poenike kede Samaria, di kitatamo epone kame jo kalikame Iyudayan olokere kede but Rwot. Kop nono oko yomo cuny jo koyei Kirisito dedede. | Lwak jo oye Kricito rik te lwokogi i wotgi-nono, gin rik ote beo i Poinike kede i Camaria kun otitti jo kit ame Orok olokere kede me lubo Yecu; omio omego luŋ olelo meicel. | Baryo bafukiilisi babarumana khuutsya nga babirira i Foyinisiya ni Samariya nga baboolela bibiwaamba khu khushuukha khwe Banaambo khukhwikyela babafukiilila mu Wele. | Aŋun, kiyaki atukot a Ŋikristo ikes. Ani etubete ikes neni anyaritae Poenikia ka Samaria, kitatamikis ikes ŋituŋa ŋul epite ŋolo anupyata ŋituŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan Akuj. Kitelelyana ŋakiro ŋun ŋikanupak daadaŋ. | Ab'ekigombe ky'Abakristo boona baabaraga. Ku baabaire nibaraba Foinikiya na Samariya, baagambira abaayo oku Abanyamahanga bahindukire bakaba Abakristo; egyo nkuru yaagwisa gye munonga abanyaruganda boona. | Abafugiirira Kurisito ni babaseebula, ngʼabahwenda basimbuha batiina mu lugendo lwawe ni babitira mu twale eryʼe Foyinikiya nʼerye Samaliya. Hiisi eyi boolanga balomeranga abafugiirira baayo ngʼolu Abatali Bayudaaya boosi bafugiirira Hatonda. Amaŋuliro gano gaasangaasa bugali abafugiirira bahyawe abomu bifo ebyo. | Agho ab'Ekikunsu eky'Abaikiriza mu Kurisito bwe baamala okubatuma, bano baabita mu Foenikia ni mu Samaria nga baja bainhonhola okukyuka kw'abamaghanga agandi ni baikiriza. Era kino kyasangaaza inho aboluganda. | ’Dini kanisani yi ti peria, yi aga Foenikia azini Samariaa, ’ba Juruni yi ma asi ojazuri ma e’yo oluzu; yi fe ayiko amboru adripi dri dria, | Oluzwanyuma lwʼabʼekanisa yʼomu Foinisiya okusibirira oPawulo nʼoBbalunaba ebintu ebibeetaaga omu lugendo lwabwe, ni babaseebula. Kale ni babitira omu kyalo kyʼe Bufoiniiki, nʼomu Samaaliya. Baabanga bacaalira ekanisa yʼomu bitundu ebyo, nga webabakoberaku nga nʼaBatali Bayudaaya owebali kucuuka ni baira eeri oKibbumba. Aboluganda abo owebawuliire ebyo, ni baizula eisangaalo eribitiriri. | Basi, wakisafirishwa na kanisa, wakapita kati ya nchi ya Foinike na Samaria, wakitangaza habari za kuongoka kwao Mataifa; wakawafurahisha ndugu sana. | They were sent on their way by the church; and as they went through Phoenicia and Samaria, they reported how the Gentiles had turned to God; this news brought great joy to all the believers. | Wó kãnị́sã la mụ kí tị pẽlé ꞌbo, alị kí ãngũ Fõyĩnísĩya drị̂ agâ sĩ ãzíla ãngũ Sãmãríyã drị̂ agâ sĩ, tu kí pá ị́jọ́ ꞌbá Yãhụ́dị̃ rú ku ru ujalépi Ãdróŋá ãꞌị̃lépi ꞌdĩ ꞌbadrị́ gá rĩ ũlũlé ꞌbá ꞌbaní. Ụ́ꞌdụ́kọ́ úꞌdí ꞌdĩ fẽ ꞌbá Yẹ́sụ̃ ãꞌị̃lépi rá ꞌdĩ kí ásị́ gá ãyĩkõ ãmbógó la. | Kasu̱mi̱ ka kusetuka b̯u̱kaadoori̱, kitebe kya beikiriza ba Yesu̱ kyaragi̱ri̱ bab̯wo banyakukomwa, baagyenda. B̯ubaali nibakugyenda, baarabi̱ri̱ mu kicweka kya Foi̱ni̱ki̱ya na kya Samali̱ya. Mu bicweka bi̱byo bi̱baarabi̱ri̱mwo, baagyendengi̱ ni̱bamanyi̱syanga beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to nti, Banyamahanga beezi̱ri̱ri̱mwo bibii byab̯u, baatandika kwikiririza muli Ruhanga. Bab̯wo beikiriza, b̯u̱beegwi̱ri̱ makuru gagwo ga Banyamahanga kwikiririza muli Ruhanga, baasemererwa hoi̱. | ꞌBá kãnísã vé rĩ pi ní Páũlũ pi pẽzú mụzú Bãrụ́nábã be Yẹ̃rụ́sãlémã gá ꞌdãlé, kộpi ní mụngárá gá lẹ́tị gé ꞌdĩgé, kộpi mụkí pá tuú ãngũ Fõnísĩyã vé rĩ agá, ãzini ãngũ Sãmãríyã vé rĩ agá, kộpi mụkí ꞌbá kãnísã vé rĩ pi ndreé. Kộpi ní tã ꞌbá adriꞌbá Yãhụ́dị̃ rú ku rĩ pi ní ẹ́sị́ újázú Yẹ́sụ̃ ri ẹ̃ꞌyị̃zú rĩ ũlũzú. Tã ꞌdĩri sẽ ꞌbá Yẹ́sụ̃ ri ẹ̃ꞌyị̃ꞌbá gí rĩ pi ní ãyĩkõ ambamba. | Du̱mbi̱ baamu̱ki̱ya kughenda, bahi̱ki̱li̱ja baabalagha. Bhaatu hoona-hoona hambali baakwamilagha mu di̱si̱tu̱li̱ki̱ti̱ ya Foni̱ke na ya Samali̱ya baahaagha makulu ngoku batali Bayu̱daaya baafooki̱ye bahi̱ki̱li̱ja. Ti̱ mu̱hi̱ki̱li̱ja weena oghu aaghu̱wagha makulu agha adheedheluwa kimui. |
ka camo riŋo kom luker, ki riŋo kom ludito wi mony, ki riŋo kom jo ma yam gin oteka, riŋo aguragura ki riŋo kom jo ma ŋweco kwedgi, ki riŋo dano ducu, jo ma gilone kengi kacel ki opii, jo matino ki madito ducu.” | kara wucam ring ju ma gin ubimo, man ring ju ma gi jego, man ring dhanu ma dongo, man ring riuni ku mi ju m’ubedo i wigi, ku ring dhanu ceke, paker ku jumiru bende, ju ma thindho ku ju ma dongo de. | Kobutu akinyam akiring' ka ijakaa, lu epolokiito ajore, ajore, akiring' ka afarasin nepepe ka kalu itekerete kesi, nepepe ka akiring' ka itung'a kere, lu elakakina, nepepe ka ijoloi, lukadisiak ka lukapolok.” | mulye emirambo gya bakabaka, n'egy'abakulu b'amagye, n'egy'abaserikale, n'egy'embalaasi, n'egy'abazeebagala, n'egy'abantu bonna abaddu n'ab'eddembe, abakulu n'abato!” | Biye win wicam delkwoŋ kerin, jotel ma lweny, kodi jomeni, riŋo kayina kodi joriemi mere, delkwoŋ ji je, ŋecin kodi joma ni siem, jomadongo kodi jomathindho!” | i nyosu na lokorio ti mataki‚ ku lokorio ti drumala ti kamoro kilo, ku lokorio ti ŋutulu laga a riŋiko kilo ku lokorio ti drongiyo ku ti ŋutulu lo gbi’diki kasiko kini kilo, lokorio ti ŋutulu giri, laga a kumose ka kugbo upi kilo, ku laga kiloŋadroo kilo kugbo drumala kilo itro.” | murye intumbi z'abami n'iz'abatware b'ingabo n'iz'ab'ubushobozi, n'iz'amafarashi n'iz'abahekwa na yo n'iz'abantu bose, ab'umudendezo n'ab'imbata, aboroheje n'abakomeye.” | pi camo ringokom abakai, me kom jodongo me isirikalen, me kom joatek yi, me kom asigiran kede me jo kame wanano gi, ringokom jo dedede, jo kalikame ipasoi kede ipasoi, jo me ruom apiny kede me ruom amalo.” | Bin icam wunu riŋo kom obakki, kede odoŋe me mony, kede oteko, riŋo aguragura kede riŋo kom jo a riŋo kedgi, riŋo kom jo luŋ aluŋa, jo a loye kengi gin kede opii, jo atino kede en adoŋo mege.” | Ni mulye tsinyama tsye kimilaambo kye bayiinga, ni tsye kimilaambo kye basilikhale bakhulu, ni tsye kimilaambo kye babaandu be kamaani, ni tsye ifalaasi, ni ts'abo babekhaale khu falaasi itsyo. Ni mulye ni tsinyama tsye kimilaambo kye babaandu boosi, basaalikhana ni bakulwa, bafwiiti ni bakhulu.” | Potu, tonyama ŋawat a ŋirwosi, a ŋikapolok a ŋasigarya ka ŋasigarya, akiriŋ a ŋaŋolei ka ŋawat a ŋikametok kec, ŋawat a ŋituŋa daadaŋ, ŋuna a ŋipi ka ŋuna a ŋulu nyerae ŋipi, ŋuna a ŋulu arwok ka ŋuna a ŋulu caryo!” | Mwije murye enyama z'abagabe n'ez'abakuru b'engabo, n'ez'amamanzi n'ez'embaraasi n'ez'abazitembire n'ez'abantu boona, ab'obusingye n'abahuuku, abakuru n'abato! | Muuje mulye eminohi jʼabahabaha, abahulu bamaŋe, nʼabaatu abʼeŋono, ejʼembalaasi nʼabajihalaho, nʼeminohi jʼabaatu bosibosi ohuŋirira aŋalala, abeedu nʼabatali beedu, abegingihiriri nʼabaŋaasi.” | Mwidhe mulye emirambo gya bakyabazinga, n'egy'abakulu b'abaisirukale, n'egy'abasaadha ab'amaani, n'egy'embalaasi, n'egy'abadhivuga, n'egy'abantu boonaboona, ab'eidembe n'abairu, abakulu n'abato.” | emi ma nya opi piyi zaru, ’ba asikari dri cepi ’diyi pie, ’ba ombaru ’diyi pie azini akanya za pie, ’ba ripi yi ma dria ’diyi pie, ma nya ’ba dria zaru, kari’ba pie ati’ba be, ’ba nyiri ’diyi pie, ’ba ’wara be. | Mwize mulye emirambo gyʼabakabaka, nʼegyʼabakulu bʼamaje, nʼegyʼabaisukale, nʼegyʼembalaasi, nʼegyʼabagityaimeku, nʼegyʼabantu bonabona abagalama nʼabʼeidembe, abakulu nʼabatobato!” | mpate kula nyama ya wafalme, na nyama ya majemadari, na nyama ya watu hodari, na nyama ya farasi na ya watu wawapandao, na nyama ya watu wote, waungwana kwa watumwa, wadogo kwa wakubwa. | Come and eat the flesh of kings, generals, and soldiers, the flesh of horses and their riders, the flesh of all people, slave and free, great and small!” | Ĩmi amụ́ ĩzá ꞌbá ꞌdĩ ꞌbadrị́ kí tilé, ãvũ ũpi ꞌbadrị́ kí tilé ãmbogo ãsĩkárĩ ꞌbadrị̂ trũ ãsĩkárĩ abe, ĩzá fãrásĩ ꞌbadrị́ ãsĩkárĩ cẹ̃lépi fãrásĩ sĩ rĩ ꞌbã rĩ abe, ĩzá ꞌbá pírí ãtiꞌbo rú ãzíla ãtiꞌbo rú ku rĩ ꞌbadrị̂ abe, ãzíla ꞌbá ĩyõ, ꞌbá nírí ꞌbadrị̂ kî trũ.” | Mwi̱ze aleke mudye nyama za bakama ba gigi nsi, baamahe bahandu̱, bantu ba maani, nyama za mbaraasi na za bavu̱gi̱ ba mbaraasi, na za bantu bensei̱, babbe beiru na batali beiru ba bi̱ti̱i̱ni̱sa na batali na bi̱ti̱i̱ni̱sa.” | Ĩmi nyakí ꞌbãgú rĩ pi, ũgalaku rĩ pi, ãngáráwá rĩ pi, hũsánĩ rĩ pi, ꞌbá únjúꞌbá hũsánĩ sĩ rĩ pi, ꞌbá adriꞌbée tụ́gẹ̃rị̃ rú ku, ãzini tụ́gẹ̃rị̃ rú rĩ pi, ꞌbá adriꞌbá ẹ̃zị́ be mãdãŋá, ãzini ẹ̃zị́ be ambugu rĩ pi.” | Mwise muliye mi̱ku̱ ya ngi̱ghu̱ sya Luhanga abaku̱ku̱wa: mi̱ku̱ ya bakama, bakulu baa baasilikale, bantu abaalwanagha na maani̱ ghaabo ghoona, nkai̱na syabo, na baasilikale abaalwanagha basi̱ni̱i̱ni̱yʼo, bantu boona, baabughabe na basyana, kandi bakulu na bato boona.” |
Ginyuto ni gin ma cik mito doŋ gicoyo woko i cwinygi, dok ŋec ma gitye kwede ma nyuto botgi balgi bene aye bedo caden kacel kwedgi, kun tamgi bedo ka yokke ayoka; mogo ŋolo ni kop oloyogi, ki mogo noŋo cwakogi acwaka. | kum ginyutho tic mi cik m’ugore i adundegi, ma pidocwinygi nyuthogi kudo, man porolembe migi ma kuman ku kuman ma dotogi kadi ma gonyo lembe m’i wigi;) | Itodikiito iponesio kes ebe, nu icorakiit Ekisil igirakiite otawon kes. Awomowomosia kes de itodikiito ebe erait na abeite, kanu iwosaananata awomisio kes ace kesi bobo ka apaki kace akigang'a kesi. | kubanga balaga nti Amateeka kye galagira kiwandiikiddwa mu mitima gyabwe. Kino n'eddoboozi ly'omutima gwabwe likikakasa, kubanga ebirowoozo byabwe emirundi egimu bibalumiriza omusango, ate emirundi emirala bibawolereza. | Kite pajo nyutho ni gima Cik mito ondiki i cuny jo. Paro pajo man cuny jo bende nyutho ni gime otire, rupiri paro pajo diceŋ miyo jo ŋeyo ni jonyeko wac kosa be. | Ko akpeza adi konesi naga ma kukuzuna nyadrini kine awuro kasiko i teilikoni. Dendra nasiko naga i teili yuna ’dodru bo na kulia kasiko kine itro. Kuwade yoyolozu nasiko naga ka’de ka’dena isosozu ko kuwa ilogu ko | bakagaragaza ko umurimo utegetswe n'amategeko wanditswe mu mitima yabo, ugahamywa n'imitima ihana ibabwiriza, igafatanya n'ibitekerezo byabo kubarega cyangwa se kubaregura. | Ekite gi nyuto be kowandiko gikame Iswil mito i cuny gi. Ngec me cuny gi i kom gikaber kede gikame rac da jurao be man tie gi me ateni, pien tam gi lokolokun; esawa moro tam gi waco ne gi be kitimo gikame rac kede esawa moro be kitimo gikaber. | Gin nyuto ni, gin ame cik mito doŋ ocoo oko i cunygi, ŋec ame i cunygi ame nyuttigi balgi daŋ bedo caden karacel kedgi, kun tam megi twomere; kagi mogo ŋolo ni kop oloogi, kagi mogo cwakogi acwaka. | Baba bokesanisile bari sheesi likaambila liloma sharonebwa mu myoyo kyabwe. Ni bibyambaaso byabwe lukana byokesana biri shino shili sha ŋali. Khulwekhuba bibyambaaso byabwe lukana bibawabila, ne lukana bya bayeeta. | Itoodiunito ŋipitesyo kec atemar igirir lotai kec ŋuna icikakinito Ŋikisila. Elimorito ŋatameta kec daŋ atemar erae ŋun ŋuna a kire alopite a ŋolo isitanakiniata ka eiununuyata ŋatameta kec ikes. | Booreka ku eki eiteeka ryenda, kihandiikirwe omu mitima yaabo. Haza obwo eiraka ry'omu mitima yaabo riba nirikihamya, kandi ebiteekateeko byabo biba nibibashinja nari nibibahakanira. | Ebi bahola biraga biiti Hatonda gaŋandiiha amagambi hu myoyo jaawe. Era hireetera emyoyo jaawe ohubaloma jiiti hino oholire hiraŋi oba hibi. | Ebikolwa byaibwe byoleka ng'Amateeka kye galagira kighandiikibwa mu myoyo gyaibwe. Kino emyoyo gyaibwe gyona gikikakasa nga kituufu, kuba ebidhuubo byaibwe, emikuzi egindi bibavunaana omusango ate emikuzi egindi bibawolereza. | A’disiku yi ece azi azitani ovu sizaru asi yinia, nita yini e’yo onziri pi nizu e’yo onyiruri berini e’yo eti nzeria indi, egata yini ndu ndu ’diyini yi toria kani e’yo yi ma driari truria, | Ekyo kityo olwakubba owoolingirira ebikole byabwe, balagira nakimo bati aMateeka ga Musa ago ekigabalagira okukola kibali mu mwoyo mu bakiwandiikire. Ekintu ekyo nʼeigono lyʼomu myoyo gyabwe liraga ngʼowekiri kituuce. Era olwisi owebakola ekitali kituuce, nʼebiseego byabwe abanyere byona bibalumiriza, kaisi owebabba bakolere kintu ekisaaniire, ni bikikakasa. | Hao waionesha kazi ya torati iliyoandikwa mioyoni mwao, dhamiri zao zikiwashuhudia, na mawazo yao, yenyewe kwa yenyewe, yakiwashitaki au kuwatetea; | Their conduct shows that what the Law commands is written in their hearts. Their consciences also show that this is true, since their thoughts sometimes accuse them and sometimes defend them. | Ídri ĩꞌbadrị́ uꞌájó rĩ la ãzị́táŋá Ãdróŋá drị́ rĩ kí úsĩ kí kí ásị́ gá rĩ iꞌda nĩ. Kí ásị́sị́ŋá la vâ ĩꞌbaní ị́jọ́ ĩꞌbã kí idélé rĩ ị́jọ́ múké la yã jõku ũnzí la yã rĩ iꞌda nĩ, ãꞌdusĩku ị́jọ́ ĩꞌbã kí ũrãlé rĩ la kí ị́jọ́ lị nĩ, ãzíla ĩꞌdi vâ ĩꞌbaní lũ la ị́jọ́ ĩꞌbã kí idélé ꞌdĩ múké jõku ũnzí rĩ gá nĩ. | Kubba mu bi̱byo bintu bibakora, boolokya nti mu mitima myab̯u, beegi̱ri̱ biragiro kubikoba. Kubba mitima myab̯u b̯undi mibasalira mbe musangu, kandi rundi, nimibaheera b̯u̱kei̱so nti bintu bibakukora, bi̱doori̱. | ꞌDĩri lũ ꞌyozú kínĩ, tãị́mbị́ Múngú vé rĩ kộpi ẽ ẹ́sị́ agá ꞌdãá anigé. Tã kộpi ní rií ụ̃sụ̃ụ́ rĩ, ĩri lũ kộpi ní, tã ĩ ní rií ꞌoó rĩ ũnjí, dõku tã ĩ ní rií ꞌoó rĩ pịrị. | Haabwa bintu ebi bakukolagha, bakwolekagha ngoku bakwete haa mitima yabo ebi bilaghilo bya Musa bibalaghiiye kukola. Ti̱ nteekeleja yabo ekubatwi̱lagha musango balaba bahi̱ki̱i̱ye kedha bbaa. |
Ci omiyo ki Abraim gicikke me lirre. Kit meno Abraim onywalo Icaka ci oliro en i nino me aboro me ditte; ki Icaka onywalo Yakobo, ki Yakobo onywalo kwarowa apar wiye aryo. | Man emio ire lembariba mi yaa: ka kumeno Ibrahim unyolo Isak, man i ceng’ mir aborane etimo yaa i kume; Isak de nyolo Yakobo, Yakobo ke nyolo kwaru apar wi ario. | Kosodi Akuju asoma epucit loka akepo ka Abraam akitodiarete ka akitutuket keng'. Korauni Abraam papa keng' ka Isaka. Kokepi Abraam Isaka apaaran nakikanyete kauni; korauni Isaka papa keng' ka Yakobo, korauni Yakobo papa keng' ka imojong' itomonkaare.” | Awo n'akola endagaano eyakakasibwa n'okukomola. Bw'atyo Aburahamu bwe yazaala Yisaaka, n'amukomola ku lunaku olw'omunaana. Yisaaka n'azaala Yakobo, Yakobo n'azaala bajjajjaffe abakulu ekkumi n'ababiri, era bonna baakomolebwa. | Gikenyo Were omiyo Abraham cikirok ma thumirok paka ranyuth mere. Am'omiyo Abraham othumo Isaka munyo ndelo aboro otundo, aka Isaka obedo ba Yakobo, aka Yakobo obedo ba nono apar g'ario. | Ŋun druga tikindra Abarahama tomore na taarona. Kuwade kugbo Abarahama laga ayuŋundro Isaka‚ lepe druga taadru lepe i luŋa lo budrolo. ’Bo Isaka ayuŋundro Yakobo‚ Yakobo lo yuŋozu merenyezi laga mere gele konye mure kilo. | Maze imuha isezerano ryo gukebwa. Bukeye abyara Isaka, amukeba ku munsi wa munani. Isaka na we abyara Yakobo, Yakobo abyara ba sogokuruza bakuru cumi na babiri. | Di do Rubanga oko timo kede Aburaam isikan kame akepo obedo gianena mere. Kikano Aburaam oko nywalo Isaka di eko kepe i ceng me kanyauni, Isaka oko nywalo Yakobo, di Yakobo oko nywalo joakwari wa tomon kiwie are. | En rik te miyo baŋ Iburaim cikere me lirre. Pi mannono, kare ame Iburaim onywalo Icaka, olire i nino me aboro; Icaka te nywalo Yakobo, Yakobo te nywalo kwariwa acon apar wie aryo. | Kila Wele akhola ni Ibulayimu indakaano ye khukhwinjila imbalu. Aryo Ibulayimu wasaala Isaaka, yeesi akheba khu shifukhu she shinaane. Isaaka naye wasaala Yakobo, ni Yakobo naye wasaala bakuuka bakhulu liikhumi na babili. | Abu Akuj inak Aburaam Acamunet ŋina arae emacar keŋ akileŋer. Toruwor nai Aburaam papa a Isaka, kileŋer iŋes Isaka kelunyar esabit epei. Ekaku, toruwor Isaka papa a Yakobo, ido touru Yakobo atapapaa yok ŋulutomon ka ŋiarei. | Atyo Ruhanga yaakora na Aburahamu endagaano eyaahamiibwe omugyezo gw'okusharwa. Omutabani Isaaka ku yaazairwe, Aburahamu yaamushara aha kiro kya munaana. Isaaka nawe nikwo yaashazire Yakobo, na Yakobo akashara atyo baatataitwe ikumi na babiri. | Ngʼaŋo Hatonda ahola endagaano ni Yibbulayimu. Era ehyali ehyʼohunywania endagaano eyo haali habonero hahuhomola. Era Yibbulayimu ni gasaala Yisaka ngʼamuhomola ni ŋabitireŋo endaalo munaana. Yisaka ngʼasaala Yakobbo era yeesi ngʼamuhomola. Yakobbo oyo ngʼasaala abasehulu beefe ehumi nʼababiri era bosibosi babahomola. | Agho Katonda yaamukolera endagaano ey'okukeketa. Aburahamu yaazaala Isaaka era yaamukeketa ku lunaku olwomunaana. Isaaka yaazaala Yakobo, Yakobo eyazaala badhaadha baife eikumi n'ababiri. | Te eri fe eri dri aziza agele lizani. ’Dini Iburahimu ti Isakani, li ageleni o’du arosi; azini Isaka ti Yakoboni, Yakobo ti a’bi amani mudri drini iri ’diyi. | Awo oKibbumba nʼakola endagaano nʼoIbbulaimu ngʼamukoba okukomola buli musaiza aliwo nʼabaliizawo omu kisitokye ngʼakamanyiciryo kʼendagaano nago. Nʼolwekyo, oIbbulaimu oweyabyaire oIsaka, yamukomoire oku lunaku olwomunaana ngʼabamalire okumubyala. Omu nkola enanyere eyo, oIsaka yena oweyakulire nʼabyala oYaakobbo, yamukomoire. OYaakobbo yena atyo nʼakomola abataanebe, abo abasuukire abazeiza baiswe abakulu omuzwa ebika byaiswe eikumi na bibiri.” | Akampa agano la tohara; basi Abrahamu akamzaa Isaka, akamtahiri siku ya nane. Isaka akamzaa Yakobo. Yakobo akawazaa wale kumi na wawili, wazee wetu. | Then God gave to Abraham the ceremony of circumcision as a sign of the covenant. So Abraham circumcised Isaac a week after he was born; Isaac circumcised his son Jacob, and Jacob circumcised his twelve sons, the famous ancestors of our race. | Ãdróŋá azị ándrá ị́jọ́ Ịbụrahị́mụ̃ ní anzị ãgọbị ĩꞌdidrị̂ kí ĩtãrãjó rá ícétáŋá ĩꞌbadrị́ Ãdróŋá be tị icíma drị̂ icéjó. Wó Ĩsákã la mụ calé sãbị́tị̃ ãlu sáwã ĩꞌdi tịjó ꞌbo rĩ ꞌbã vúlé gá ꞌbo, Ịbụrahị́mụ̃ ĩtãrã dó ĩꞌdi rá. Vúlé vúlé ru Ĩsákã ĩtãrã dó vâ ngọ́pị̃ Yãkóꞌbõ ꞌi rá, Yãkóꞌbõ ĩtãrã vâ anzị ĩꞌdidrị́ mụdrị́ drị̃ ị̃rị̃ sụ́rụ́ Ịsịrayị́lị̃ drị̂ ꞌbã áyị́pịka rú ꞌdĩ kî. | Mwomwo Ruhanga yaaha I̱bbu̱rahi̱mu̱ kiragaanu kya murwa gwa kusala b̯uli mwana wa b̯udulu. Mu kasu̱mi̱ kanyakuhonderaho, hooho I̱bbu̱rahi̱mu̱ yaabyali̱i̱ri̱ I̱saka, yaamusala, hei̱nyu̱ma gya biro munaanei. Hei̱nyu̱ma, I̱saka yaabyeri̱ Yakobbo, yaamusala, na Yakobbo kwokwo yaakakoori̱ baana bamwei̱ ba b̯udulu i̱ku̱mi̱ na babiri, beegebeerwe nka nganda i̱ku̱mi̱ neibiri zʼI̱saleeri̱. | Múngú ní ꞌyozú Ãbũrámã ní kĩnĩ, ‘Anji ãgõ ꞌbẹ̃tị́ ãlu ãlu ãsámvú gé rĩ pi, ã úlị́kí kộpi ã ágélé ẽ tị rá, ã lũ rí ꞌyozú kínĩ ũndĩ má ní rụụ́ mí be rĩ, ꞌí ꞌdụ tã ni ngaá rá.’ Kâ Ĩsákã ri tịị́, vụ́drị̃ ni kã adrií caá ụ́ꞌdụ́ ãrõ, Ãbũrámã ní ágélé ni ẽ tị lịzú. | Kandi Luhanga aalaghila Ebbulahi̱mu̱ kusaali̱i̱si̱ya baana be nga ndaghaano eghi aakoli̱ye naye. Ti̱ obu Ebbulahi̱mu̱ aabyaye I̱saka aamusali̱i̱si̱ya haanu̱ma ya bilo munaanaa. I̱saka aabyala Yakobbo, na Yakobbo aabyala batabani̱ be eku̱mi̱ na babili, baataata baatu. |
mumiyo gikelo lutwo wa i yo, gipyelogi i wi kitanda ki i wi gibuto, wek ka Petero kato ka ŋetgi, ci tipone owok i kom jo mogo i kingi. | ketho giwodho cil ju ma kumgi lith giterogi woko i gengi, gipielogi wi kavuto ku wi par bende, kara ka Petro bekadhu, kuno nyo tipone biumo ng’atu moko m’i kindgi. | Atupa kanu kisomaete ikiyakia, abutu itung'a kodakasi lukadekak orotin, ka akiperikin kesi apetan ka oliaboi tetere itori etoribe ka Petero nama kice kama kes na etuborere nesi. | N'okuleeta ne baleetanga abalwadde baabwe, ne babagalamiza ku bitanda ne ku mikeeka ku kkubo, Peetero ng'ayitawo waakiri ekisiikirize kye kituuke ku bamu. | Ranyuth m'omore kodi gir'aura otim i waŋ ji gi cingi Jomoor ma kiri jotwo bin itero jo i royo m'okare ma tindi to jobedo kenyo i kanindo kodi i par pajo munyo jogeno ni kada nyaka tipo pa Petero wogey jomegi kwoŋ jo ka go kadho kenyo. | Ko druga ’dukundro ŋutulu laga ku ’beri na mimiye kilo i kikolini druga topirikindra i gbolo ki ku i kodrazi ki itro, adi ku Petero laga rorosodru, ma kodudo na lepena kodro ’duki kasiko kini. | byatumaga bazana abarwayi mu nzira bakabashyira ku mariri no mu ngobyi, kugira ngo Petero nahanyura nibura igicucu cye kigere kuri bamwe. | Man oko mino jo oko donyo tingo jotuwo kame oudo tie i miere di kikelo pielo i lak yongayo, i pualisin kede i pare tetekeny kame Petero tie beo, amotoko tipo mere bei i kom jo mogo kikom gi. | Omio jo okelo otwo anaka i waŋa yo, opyelogi i tanda kede gi-butogi, me ka Petero abeo akato, kadi tipo mere myero tun i kom jo mogo i akinagi. | Bano boosi boola ni khusuta batsiina baawe khubara khu ntsila, nga babaalisa khu bulili ni khu masisinwe, bari nio uri Petero abira, shishiniini sheewe sholekho khu balala. | Aŋuna a ŋakiro a ŋuna etiyaete Ŋikiyakia, apotu ŋituŋa yaut ŋikadyakak lorotin, kiperikis lokitaadae ka lojamu, ikotere ani itori Petero nen, min etorube keŋ neni a ŋice kec. | n'okutwara baatwara abarwaire baabo, baabarambika omu nguuto aha bitanda n'omu butanda, ngu abamwe aharibo bakaahikwaho ekinyimanyimi kya Petero, yaaba naahingura. | Olwʼebyamaliholiho ebi bahwenda baholanga, abaatu baŋiranga abalwaye baawe baabata hu tulo wʼengira jʼehibuga ehisisigo hya Peetero hyahaboolaho nʼabita baaŋona. | Baaleetanga abalwaire ku nguudo abali ku ndiri ni ku mikeeka, bwe kiba nga kisoboka ekinsense kya Petero bw'aba ng'abita, kibatuukeku. | Yi ji ’ba azoru ’diyi yi o’bazu geria oro dria, kani omi dria, ’dini Peteroni agaria endrilendri erini ma ’de yi ma dria. | Olwʼebintu abatume ebibakolanga, abantu ni baleetanga abantu baabwe abalwaire, ni babateeka oku bitaliri nʼoku mikeeka oku nzira oPeetero egiyabita, kasinga naabba kiriirye-obwiriiryekye kigweku oku bamo abaateezye okukwataku. | hata ikawa katika njia kuu hutoa nje wagonjwa, na kuwaweka juu ya mikeka na magodoro, ili Petro akija, ngawa kivuli chake kimwangukie mmojawapo wao. | As a result of what the apostles were doing, sick people were carried out into the streets and placed on beds and mats so that at least Peter's shadow might fall on some of them as he passed by. | Ị́jọ́ ru idélépi ꞌdĩ kî sĩ, ꞌbá ají kí ꞌbá ãyánĩ rú rĩ kí ꞌbãlé gẹ̃rị̃ agá mgbọ́lọ́ ãzíla bị́rị̃sị̃ drị̃ gá, sĩ fẽjó la Pétẽrõ ꞌbã índríléndri ꞌba alị kí drị̃ gá ĩꞌdi ꞌbã alị agá ꞌdãá. | Hab̯wa byamahanu bya bakwenda bi̱baakorengi̱, bantu baaleetengi̱ baseeri̱ ha rubaju lwa ngu̱u̱do za mu mbuga, nibabalaalya ha b̯utabbu na ha mikeeka. Baabaleeteengi̱, aleke Peeteru b̯wakubba naakubarabaho, haakiri kadi mu̱tu̱ntu̱lu̱ gwamwe, gusobore kudwereera bamwei̱ hali bab̯wo baseeri̱, gu̱bahoni̱e. | Yẹ́sụ̃ vé ꞌbá áyúãyũ rĩ pi ní tã ãyãzú ãyãyã ni ꞌoó rĩ sĩ, sẽ ꞌbá rĩ pi ũlĩkí ĩvé ꞌbá drã be rĩ pi áꞌya sĩ ãzini pọ́rọ́sị̃ sĩ, íjị́ ímụ́ ũꞌbãá lẹ́tị mịlé gá sĩ, Pétẽró kãdõ agaá mụzú, ĩrivé índríkíndrĩ vé ũkpõ ẽ ị́mvụ́ rí ꞌbá drã be rĩ pi, kộpivé drã ã dẹ rí kộpi rụ́ꞌbá gá sĩ rá. | Haabwa byakuswekani̱ya ebi bakwenda aba baakolagha, bantu baaheekagha balwaye baabo babalangaali̱ya haa mikeka na haa malili mu maakpengbu̱ ghaa nguudhe, niikuwo Peetelo naabaaye naasaala, hakili ki̱i̱lu̱ghu̱u̱li̱li̱ya kiye kibahi̱kʼo bakile. |
pien ŋat mutiyo kacel ki Petero tic me tito lok me kwena maber bot Lujudaya, obedo ka tic i koma bene bot Lurok. | (kum ng’atu m’utimo ni Petro nica eketho ebedo jakwenda mi yaa etimo ira bende ni Thekdhanumange); | (naarai nesi loking'arakini Petero asoma kamaka Iyaudin, nes keng'arakini eong' de asoma kamaka Ilong'au). | Katonda eyafuula Peetero okuba omutume w'Abayudaaya, era ye yafuula nange okuba omutume w'ab'amawanga amalala. | Ato Were m'oyido tiyo i Petero paka jamoor pa Joyuda, bende am'oyido tiyo i an paka jamoor pa Jopath. | A ’diri Ŋun laga lo kita ku Petero katani ma lepe ku gbo’dini a lososonyo lo Yahudi kilo ilo‚ nyelo kita kuwe katani itro ma na ku gbo’dini a lo Monyazi kilo. | kuko Uwahaye Petero ubutware ngo atumwe ku bakebwe, ari na we wabumpaye nanjye ngo ntumwe ku banyamahanga. | (Pien ngat kotio kibut Petero di emie ebedo ngaor but jo kame kokepo, en kame bin otio kibut ada di eora pi ot but jo kalikame Iyudayan.) | pien ŋat ame otio ticcere i Petero i kwena mere baŋ Ojudaya, obedo ka tic i koma daŋ baŋ Orok. | Khulwekhuba Wele uyo uwanyalisa Petero khuuba umurume isi Bayudaaya, niye mutweela uwanyalisa nase khuuba umurume isi Banaambo. | Anerae ikwapei abunio Akuj kituruworya Petero ekiyakia neni a Ŋiyudayan, abu eketuruwo ayoŋ daŋ ekiyakia neni a ŋituŋa a ŋulu nyerae Ŋiyudayan. | Manya owaabaasiise Petero kuba entumwa aha bashazirwe, niwe yambaasiise kuba entumwa aha Banyamahanga. | Olwohuba Hatonda owaali nʼatambisa Peetero ohuhola omulimo gwʼobuhwenda eyiri Abayudaaya abahomole, keesi njʼowaali ni gatambisa mu mulimo ogwʼohuba omuhwenda wuwe eyiri Abatali Bayudaaya. | kuba olw'amaani ga Katonda nafuulibwa omutume eri abamaghanga agandi, ng'oti ni Petero bwe yafuulibwa omutume eri abakekete. | (a’disiku ’ba ’yepi okposi Petero vu eri ’bazu ’ba tini peleriru ’ba agele lile ra ’diyi vuri ’ye ma vu okposi indi ’ba jururu ’diyi vu), | Baboine ngʼoKibbumba eyabbaire akola nʼoPeetero okuteekawo ebibbula bya baikirirya omu Bayudaaya yabbaire nga akola na nze omu ngeri enanyere eyo okuteekawo ebibbula bya baikirirya omu bantu aBatali Bayudaaya kadi. | (maana yeye aliyemwezesha Petro kuwa mtume wa waliotahiriwa ndiye aliyeniwezesha mimi kwenda kwa Mataifa); | For by God's power I was made an apostle to the Gentiles, just as Peter was made an apostle to the Jews. | Ãdróŋá Pétẽrõ ayúlépi ụ̃pị́gọ́ŋá ru ꞌbã ũlũ ị́jọ́ ꞌbá Yãhụ́dị̃ rú rĩ ꞌbanî rĩ ayú vâ ma ụ̃pị́gọ́ŋá ru ị́jọ́ ũlũlé ꞌbá Yãhụ́dị̃ rú ku rĩ ꞌbaní nĩ. | Kubba Ruhanga yogwo mu̱nyaku̱soboresya Peeteru mukwenda ku̱li̱batya b̯ukwenda b̯wa Yesu̱ hali Bayudaaya, yooyo omwei̱ mu̱nyaku̱nsoboresya ku̱b̯u̱doosya hali Banyamahanga. | Múngú Pétẽró ri pẽépi mụụ́pi ụ́ꞌdụ́kọ́ múké rĩ ũlũúpi Yãhụ́dị̃ rĩ pi ní ꞌdĩri, ĩri nóni ri ma áyú ụ́ꞌdụ́kọ́ múké rĩ ũlũ ꞌbá adriꞌbá Yãhụ́dị̃ rú ku rĩ pi ní. | Ngoku Luhanga aahaaye Peetelo bu̱toki̱ bwa kuba mukwenda kutebeja Bayu̱daaya, niiye dhee akampa mulimo ghwa kukola nga mukwenda kutebeja batali Bayu̱daaya. |
En owaco ni, ‘Doŋ alegi ba, wora, ore i ot pa abana, | Man ewacu kumae, Ka kumeno akweii, vwa, iore i ot pa vwa; | Kotemari ng'olo lokebarit: ‘Kemaimait eong' ijo papa Aburaam, Kiyakia Lasaro otogo ka papa kang', | “Awo omugagga n'agamba nti: ‘Kale nno ssebo, nkwegayiridde, tuma Laazaro mu nnyumba ya kitange, | Aka jaŋaŋo owaco ni, ‘Baba, ere onyo aywak rin ni or Lazaro peco thuwan pa baba, | Lepe druga kulia adi‚ ‘Na ma’yu mugu ku do Monye‚ troru sonyoro lepe ku monye lio i ’ba yu‚ | Na we ati ‘Ndakwinginze sogokuru ngo nibura umwohereze kwa data, | Di do ngabar nono oko waco be, ‘Nan do papa Aburaam, atie kwani icwae eoti i ot ka papa na, | En dok te kobo ni, ‘ooŋ akwai ba, Pappa, ore ba i ot a pappa, | “Shikila umusaani amwiilamo ari, ‘Kale, aso paapa, ikhwikontselela urumane Lazaaro atsye mu ntsu ya paapa wase, | Toboŋok ekabaran ŋol iŋes tema, ‘Nai ekemaimai ca ayoŋ iyoŋ papa atemar kiyakiya Lasaro lore ŋolo a papa kaŋ, | Omutungi ogwo agarukamu ati: Taata, ninkweshengyereza, tuma Lazaaro owa tata, | “Ngʼaŋo omuŋinda aloma Yibbulayimu ati, ‘Ale muhulu, kwegayiriiye tuma Lazaalo atiine engo weefe, | Omukombe yaakoba ati, ‘Niini nkweghembye lata, mutume eri ab'omu ndhu ya lata wange, | Te eri ’yo, Ata, ka adri ’dini, ma zi mi tia, kirikiri mi pe eri ti ma ati vile joa fo! | “Awo omusaiza omusuni nʼamukoba ati, ‘Kale aale nkwegairire bbaabba, otume oLazaalo eeri abantu bʼe ika, | Akasema, Basi, baba, nakuomba, umtume nyumbani kwa baba yangu, | The rich man said, ‘Then I beg you, father Abraham, send Lazarus to my father's house, | “Umvi, ‘Má aꞌị́ mi bãbá, ípẽ Lázãrõ tị má átẹ́pị drị́ko gâlé, | Mudulu mu̱gu̱u̱da yaakoba, ‘Kale nu, nku̱taagi̱i̱ri̱, bbaabba, tuma Laazaaru mu nnyu̱mba gya bbaa weetu̱, | “Ágó ãꞌbú be rĩ ní ꞌyozú kĩnĩ, ‘Má ẹ́tẹ́pị Ãbũrámã, á mã mi drị́ ị̃rị̃ sĩ, ꞌí pẽ Lázãró ri mụụ́ má ẹ́tẹ́pị vé ãngá ꞌdãlé, | “Niibuwo musaasa muguudha oghu aatodhi̱ye aaghila ati, ‘Gutu tita, nkwesengeleei̱ye, otume Lajaalo oghu ewaatu ewaa tita, |
Gwokke keni, dok igwok pwonnyi bene; mak matek, pien ka itimo kumeno, in kikomi ibilarre kacel ki jo ma winyi bene. | Dong’ ibed ku weng’i i kumi giri, man kum ponji peri. Bed asu i gin maeni; kum tek itimo kumeni ibibodhri giri ku dhanu m’ubeduwinji bende. | Kocoikiite akiro kon kilope ka akisisianakino kon. Kitolosite asoma iboro lu, naarai kisoma ijo nu, iyuuni ijo akwana kon kilopet nepepe ka ng'ulu lu epupiete ijo. | Ebyo binywerereko, nga weekuuma mu mpisa zo, ne mu by'oyigiriza, kubanga bw'okola bw'otyo, olyerokola ggwe wennyini, era n'abo abakuwulira. | In won kaŋasa kwo perin, aka kaŋasa fonji perin bende. Medere gi timo tic no, rupiri k'itimo ameno ibino bothere kiri gi joma jowinjin bende. | Mete mugu go‚ ku togole lolulo itro. ’Depe kine kulia de. Ku do laga akondra de‚ do lepe iritundro mugu‚ ku ŋutulu lo yinga do kilo itro. | Wirinde ku bwawe no ku nyigisho wigisha. Uzikomeze kuko nugira utyo uzikizanya n'abakumva. | Gwokere keni, doko gwok pwony ni da; meede timo gi nogi, pien ka itimo kamanoni ibino lakere keni, kede ibino lako jo kame winyo kope ni da. | Gwokere keni, dok igwok pwonnyi daŋ; kanyakino iye, pien ka itimo amanno, yin ikomi ibino larre karacel kede jo a winyi daŋ. | Ni witsililise bulamu bwoowo, nalundi ni wimenielese khuleekela khwoowo nga ni khuli. Andalalila khu byeene ibyo, khulwekhuba n'ukhola uryo kane uwonese bulamu bwoowo, ni bwaabo babaaba bakhurekeeresa iwe. | Toyeni iyoŋ epite ŋolo iboiyo ka ŋakiro ŋuna itatami. Torubak itiyae ŋakiro ŋun, anerae kitiya iyoŋ, iiun iyoŋ elope ka ŋulu iirarete ŋuna itatami. | Oyerinde omu mitwarize yaawe n'omu bi orikwegyesa; haza obigumizemu, ahabw'okuba ku oraakore otyo, oryayejuna kandi ojune n'abarikukuhurira. | Bona ti weegumya ohugonderanga Hatonda mu hiisi hiitu nʼohusomesanga ebimuŋambaho ebituufu, olwohuba nʼonaholenga otyo, Hatonda alihunoŋola ewe ko nʼabahutegera ohutwi nʼosomesa. | Weekuume mu nsambo ye weebisaamu, era ni mu by'oyegeresa, era weekalangulire ku ebyo, kuba bw'okola otyo, olyerokola iwe mwene, era n'abo abakuwulira. | Mi ma ndre onyiru mi ngulupi ma agei tezu imbata mini be; mi ma ovu ’dani e’yo ’diyi ma alia, ka’dini mini ’yeria ’dinile mi ilia mi ngulupi pa ’ba mi eripi ’diyi be. | Weegenderezenge ino omu mpisagyo nʼomu byoyegesya. Era weekalangule mwebyo olwakubba owookola otyo, walyerokola iwe onyere, era nʼabo abakuwulisisya. | Jitunze nafsi yako, na mafundisho yako. Dumu katika mambo hayo; maana kwa kufanya hivyo utajiokoa nafsi yako, na wale wakusikiao pia. | Watch yourself and watch your teaching. Keep on doing these things, because if you do, you will save both yourself and those who hear you. | Ímba ími ídri tã, ímbátáŋá mî ịsụ́lé rĩ kí sĩ, mí adru kí agá jã ꞌdâ. Míní ị́jọ́ ꞌdĩ kí nga agá ꞌdâ, mi ími ãmgbã rĩ pa ꞌbá ími tị arelépi ꞌdĩ kí abe. | Weegyenderezanga bikorwa byamu; bintu byokwegesya obikwatire ki̱mwei̱. B̯wolikora yatyo, mwomwo olyejuna, kandi noojuna na bab̯wo baku̱kwetegeerya. | Tã mí ní rií ngaá rĩ agá, ãzini tã mí ní rií ímbá rĩ agá, lẽ mî ũtẽ mi ũtẽtẽ. ꞌÍ ꞌdụ dõ tã rĩ ngaá sụ̃ ꞌdĩri tị́nị, mi pangárá ị́sụ́ rá, ãzini ꞌbá mi yịꞌbá rĩ pi kpá pangárá ị́sụ́ rá. | Olole ngu weetwalikani̱i̱ye kusemeeye kandi weegheesi̱ye ebi̱hi̱ki̱ye. Nuwaakaaye noonakola otiyo Luhanga akukujuna, taali̱ku̱twi̱la musango oghu ali̱twi̱la abatahi̱ki̱li̱i̱je Yesu. Kandi alijuna bantu aba okwegheesi̱yagha bahi̱ki̱li̱ja, taalibatwi̱la musango ghwa bibhi byabo. |
“Ŋat mo tye ma twero geŋo kelo pii wek pe gibatija jo man, kun noŋo doŋ gulimo Cwiny Maleŋ macalo wan-ni?” | Ng’atu moko copo cero pi, nia ku jumi baputisi ni joni, ma gijolo Tipo Maleng’ calu wani? | “Adumutu itung'a lu Emoyo Lokalaunan kwape idumunata siong' de. Ebeikin itwan ipede akirebokin kesi akibatisao ka akipi?” | “Abantu bano bafunye Mwoyo Mutuukirivu nga ffe bwe twamufuna. Kale waliwo ayinza okubagaana okubatizibwa n'amazzi?” | “Nitie ŋata nyalo geŋo jome kwoŋ batisimo ma pi ma to bende jotieko limo Cuny Maleŋ paka wan?” | “Ŋa lo romoki goza pio kine i tikini kilo ŋutulu de baputizilo, laga lo rumbi Yuka Nakiyena beti naga ma yi lepe rumbi ina ya?” | “Aba ngaba bahawe Umwuka Wera nkatwe, ni nde ubasha kubima amazi ngo batabatizwa?” | Di do Petero oko waco be, “Ngai kame twero gengo jogi udo batisimu me pii, do di gida kitieko udo Tipo Kacil bala wan?” | “Ŋattoro tye ame twero cerre oko i pii, me kur batija jo man ame gin daŋ doŋ onwoŋo Cuny Acil bala wan-ni?” | “Iliyo umuundu yeesi unyala khukhwimana khubatisibwa khwe kameetsi isi babaandu bano babamalile khufuna Umwoyo Umukhosefu nga ifwe ni khwafuna?” | “Aryamut ŋituŋa lu Etau ŋolo Asegan ikwaŋina aryamunere iwon daŋ. Epedori nai idiotuŋanan akiretakin ikes anakibatisao a ŋakipi a?” | Ebyo hariho orikubaasa kwima aba bantu amaizi g'okubabatiza, baaherize kutunga Mutima Orikwera nkaitwe? | “Abaatu bano ngʼolu bahenire ohusuna ehirabo hyʼOmwoyo Omutukuvu hyefe olu hwasuna ŋaliŋo aŋanga ohubagaana ohubabatiza nʼamaaji?” | “Abantu bano bafunie Mwoyo Mutukuvu nga ife bwe twamufuna. Naani asobola okubalobera okubatizibwa n'amaadhi?” | A’di eco yi ogazu baputizi fezu ’ba ’diyi drini ya, yi’i Orindi Alatararu a’ipi ekile amani a’ilerile ’diyi? | “Nseega nti mpaawo muntu aali nʼensonga egaana abantu banu okubabatiza nʼamaizi. Aale tiniikyo? Ekyo kityo olwakubba mbona oKibbumba ngʼabawaire oMwoyo oMweru, era ngʼoweyamutuwaire iswe.” | Ni nani awezaye kuzuia maji, hawa wasibatizwe, watu waliopokea Roho Mtakatifu vile vile kama sisi? | “These people have received the Holy Spirit, just as we also did. Can anyone, then, stop them from being baptized with water?” | “ꞌBá ꞌdĩ ịsụ́ kí Úríndí Ãlá rĩ ꞌbo, cécé ándrá ãmaní ịsụ́lé rĩ ꞌbã áni. ꞌDâ ꞌbá ãzí icó dó kí ugalé úmgbé bãbụ̃tị́zị̃ ịsụ́jó ị̃yị́ sĩ la ku.” | “Baba bantu, batu̱ngi̱ri̱ Mwozo Mu̱syanu̱ nka twe Bayudaaya ku̱twamu̱tu̱ngi̱ri̱. Mali̱, haloho muntu akusobora kubagaana batababatiza na meezi̱?” | “ꞌBá adriꞌbá Yãhụ́dị̃ rú ku ꞌdĩꞌbée, Índrí Uletere rĩ ású kộpi gí, sụ̃ ĩri ní ꞌbâ ású rĩ tị́nị, á nị̃ rá bãtízĩmũ ĩ ní lẽé sẽé kộpi ní rĩ, ꞌbá ãzi ícó ugaá ku!” | Niibuwo Peetelo aaghi̱li̱ye Bayu̱daaya aba ati, “Luhanga aahaaye bantu batali Bayu̱daaya Mwoyo Ahi̱ki̱li̱i̱ye, nahabweki tamboone ekikuleka batabati̱i̱ji̱buwa. Nabo Mwoyo Ahi̱ki̱li̱i̱ye aabaasi̱yʼo ngoku naatu aatwi̱si̱yʼo.” |
pi meno abigoye, ci abigonye. [ | Ka kumeno abifode, man abigonye. | Kanuka ng'un eposi eong' nesi ka alakakin.” | Kale nga mmaze okumubonereza, nnaamuta.” [ | Am'omiyo amito nike wocwadi go, t'aweyo go kadho.” | Na kuru ikpikpinyi lepe‚ na bulo lakadru lepe.” [ | Nuko nimara kumukubita, ndamubohora.” [ | Pi mano, ango ayaro mino kodae di ako weke eoti.” | Pi mano, an abino pwode, ate gonye oko.” [ | Ni nashiryo, ni ngane imale khumulatsakakho, kane imulekhuule.” | Aŋun, atemari ayoŋ kibuŋata iŋes, kimyekinae tolot.” [ | N'ahabw'ekyo naaza kumwasha, mmurekure. [ | Olwʼehyo, oluvanyuma lwʼohumuswaja, namulehule.” | Kale ndidha kumukangaivula memale mmulekule.” [ | Ka’dini ma eri co imbataru raka, ma nga eri tru ndo. | Aale njaba okumubonereza, kaisi mmuteere.” [ | Kwa hiyo nitamrudi, kisha nitamfungua. [ | So I will have him whipped and let him go.” | Ma ĩꞌdi fẽ colé ma dó sĩ ĩꞌdi abe mụlé.” [ | Nahab̯waki̱kyo, nkwi̱za ku̱mwegesya ngesu zirungi, kasi mwomwo mmu̱teesye.” [ | Ma ĩri gbã, ma kúru ĩri ọyụ.” | Bhaatu nkulaghila baasilikale banje bamuhuule bibbooko, du̱mbi̱ nimulekele aghende.” |
pien ludikon ma gitiyo tic mabeco ginoŋ rwom maber pigi kengi, dok gidoko jo ma cwinygi tek i kom niye ma tye i Kricito Yecu. | Kum ju ma gitimo tic mi jukony adre ginwang’u kacungo migi gigi ma gicungo ko ber, ku tegocwiny ma dit i yioyic ma ni i Kristu Yesu. | Ng'ulu lu isomaete kojokan asoma nuka aking'arakiite, edumunete iroria lukajokak, bobo ebeikinete kesi ejori kuju ka akiyuun kes kotoma Yesu Kristo emam akurianu. | kubanga ababa bakoze obulungi mu budyakoni, bafuna ekifo ekya waggulu, era baba n'obuvumu bungi mu kukkiriza kwabwe mu Kristo Yesu. | Kole joma timo tic maber jolimo kacungo maber aka jonyalo luwo gi miseni kwoŋ yeyo manitie i Kristo Yesu. | ’Bo kaloko laga lo kondra kita soso kilo, ko irerekindro ’beri todruma, ko iroromoki i trugo na kulia kine ’ba kuze ku rugo naga ku Kristo Yesu katanina. | Kuko abakora neza uwo murimo w'ubudiyakoni bibonera umwanya w'icyubahiro mwiza, n'ubushizi bw'amanga bwinshi bwo kwizera | pien ka dikonin otimo tic kiber, kiudo nying aber, doko kiyamo abongo lworo i kom yei gi i kom Kirisito Yesu. | pien okony tic ame tio tic abeco nwoŋo dito pirgi kengi, dok odoko jo ame twero kobo kop i tek cuny i kom iyee a tye i Kricito Yecu. | Lwekhuba abo babakaanisa nga badiikoni benyoolela babeene lisuno, nalundi baba bali ni khukhwiyikina mu khufukiilila mu Kristu Yezu. | Ŋikeŋarakinitok ŋulu itiyaete etic kec ejok, ikes eryamunete akereru ka epedorete ikes erwor ŋuna ka anupit Yesu Kristo emam akuryanu. | ahabw'okuba abaheereza gye bari abahwezi beetungira eiziina rirungi, kandi bagira obwesigye bwingi oburikuhamya okwikiriza oku baine omuri Kristo Yesu. | olwohuba abaatu abaŋeeresa obulaŋi ngʼabadiikoni, mbaba abaatu baŋa eŋono era nʼabeene boosi baba nʼobugumu owʼohulomera abaatu ebihya hu hufugiirira Yesu Kurisito. | Kuba abakola obukalamu ng'abagheereza, bafuna ekifo kya ghaigulu, era baba bagumu mu kwikiriza kwaibwe mu Kurisito Yesu. | te ’ba aza kopi azi ngapi onyiru ’bo ’diyi isu inzita onyiru yi ma ngulupi dri, azini asi teza amboru a’ita nde ovupi Kristo Yesu ma aliari ma alia. | olwakubba ababba baweereirye kusani omu budikoni basuna ekitiisya ekyʼamaani, era ni babba bacaati omu kwikirirya kwabwe omu Kurisito oYesu. | Kwa maana watendao vema kazi ya ushemasi hujipatia daraja zuri, na ujasiri mwingi katika imani iliyo katika Kristo Yesu. | Those helpers who do their work well win for themselves a good standing and are able to speak boldly about their faith in Christ Jesus. | Wó ꞌbá ãzị́ ãzã kolépi drị̃lẹ́ ru múké rĩ ála ĩꞌdi ũfẽ ị̃nzị̃táŋá sĩ, ãzíla ásị́ ꞌbãŋá ĩꞌdidrị́ ãꞌị̃táŋá Kúrísĩtõ Yẹ́sụ̃ drị̃ gá rĩ la zozõ. | Bab̯wo b̯ubaheereza kurungi, batunga ki̱ti̱i̱ni̱sa mu beikiriza ba Yesu̱ na hali Ruhanga. Nibadwa ha ku̱tebeerya bantu bigambu bya kwikiririza mu Yesu̱, Mutongoole wa Ruhanga, bataku̱ti̱i̱nati̱i̱na. | Dị́kọ̃nị̃ ẹ̃zị́ ngaꞌbá múké rĩ pi, ꞌbá rĩ pi kộpi ị̃njị̃ rá, kộpi ní Kúrísítõ Yẹ́sụ̃ ri ẹ̃ꞌyị̃ị́ gí rĩ sĩ. | Nanga mu̱heeleli̱ya weena oghu akukola kusemeeye mulimo ghwa kukoonela bahi̱ki̱li̱ja baanakiye, baku̱mu̱bu̱ghʼo kusemeeye kandi bamu̱hu̱ti̱ye, ti̱ taakwobaha kuha buukai̱so buwe mu bantu banji ngoku ahi̱ki̱li̱i̱je Ki̱li̱si̱to Yesu. |
(Me ada kadi wa i nyim Lubaŋa, lok ducu ma acoyo botwu i waraga man goba pe iye.) | Nie pi lembe m’agoro iwu no, wunen, i wang’ Mungu, abeewayu ndra ngo. | Erait abeite nu egiri eong'. Ejeni Akuju ebe mam eong' keng'alae! | Ndayira mu maaso ga Katonda nti bye mpandiika bya mazima, sirimba. | Aridho riwin ruwaŋ Were ni gim'andiko riwin me k'obedo twodo. | Kulia naga ma na wurokindri ta kine de a ti to’diri‚ ’bo ku Ŋun i koŋoni na ani lengu ’bure. | (Ndabarahira imbere y'Imana yuko ibyo mbibandikiye ntabeshya.) | I nyim Rubanga, ateteni likame ango atie ngalo i gikame awandiko ne wu! | (Iyi ateni i nyim Obaŋa, gin duc ame acoyiwu i waraga man goba mom iye.) | Ise imbaŋaŋasa inywe mu lisiina lya Wele ndi bilomo bino byoosi byeesi ise mbaboolela bili bya ŋali. | Iyookino ŋakiro nu ŋuna egiri ayoŋ. Eyeni Akuj atemar nyerworo ayoŋ alyokonu! | Ebyo ebi naabahandiikira, nindahira Ruhanga orikundeeba, ku ntarikubeiha! | Mu mazima ameene aga Hatonda ebindoma bino sibyabudulingi. | Ndayira mu maiso ga Katonda nga bye ndi kubaghandiikira, tiri kusubagha! | (Mi ndre, Mungu ma milia, ma lini inzo le’yo mani sile emi vu’diyisi ku!) | Nkakasa omu maiso ga Kibbumba nti ebimpandiika ebyo byʼamazima, mpaamu ekimbeyesyamu naire. | Na hayo ninayowaandikia, angalieni, mbele za Mungu, sisemi uongo. | What I write is true. God knows that I am not lying! | Ãdróŋá nị̃ cé ị́jọ́ mání sĩlé ĩminí ꞌdĩ ĩꞌdi ị́jọ́ mgbã la. | Mu bibi bintu bi̱mbahandi̱ki̱i̱ri̱, Ruhanga abyegi̱ri̱ nka kubili bya mananu, tihalihoona kigambu kyensei̱ kya b̯u̱gobya ki̱mbawereeri̱. | Á ꞌyo ĩmi ní Múngú ẹndrẹtị gé, tã má ní sĩí sẽé ĩmi ní ꞌdĩri adri ũnjõ kuyé. | Majima Luhanga amani̱ye ngoku ebi nkwete kubahandiikila bini bitali bisubha. |
wod pa Yecu, wod pa Eliejer, wod pa Yorim, wod pa Matat, wod pa Levi, | ma wod Yesua, ma wod Bliezer, ma wod Yorim, ma wod Matati, ma wod Lawi, | okoku ka Yosua, okoku ka Eliesa, okoku ka Yorim, okoku ka Matat, okoku ka Lebi, | Eri yali mutabani wa Yeswa, Yeswa mutabani wa Eliyezeeri, Eliyezeeri mutabani wa Yorimu, Yorimu mutabani wa Mattati, Mattati mutabani wa Leevi, | wod pa Yosuwa, wod pa Elieza, wod pa Yorim, wod pa Mathat, wod pa Levi, | ŋiro lo Yosua‚ ŋiro lo Eliezeri, ŋiro lo Yorima‚ ŋiro lo Matata‚ ŋiro lo Levi‚ | mwene Yesu, mwene Eliyezeri, mwene Yorimu, mwene Matati, mwene Lewi; | wot ka Yosua, wot ka Eliesa, wot ka Yorim, wot ka Matat, wot ka Lebi, | wot a Yocwa, wot Eliejer, wot a Yorim, wot a Mattat, wot a Levi, | Eri umwaana wa Yoshwa, Yoshwa umwaana wa Eliyazari, Eliyazari umwaana wa Yorimu, Yorimu umwaana wa Matati, Matati umwaana wa Levi. | a ŋolo arae lokoku a Yosua, a ŋolo arae lokoku ke Eliesa, a ŋolo arae lokoku a Yorim, a ŋolo arae lokoku a Matat, a ŋolo arae lokoku a Lepi, | Eri mwene Yoshua, Yoshua mwene Eliezeeri, Eliezeeri mwene Yorimu, Yorimu mwene Matati, Matati mwene Leevi, | Eli niye gaali musaani wa Yoswa, Yoswa musaani wʼElyeza, Elyeza musaani wa Yorimu, Yorimu musaani wa Matati, Matati musaani wa Leevi. | omwana wa Yoshua, omwana wa Eliezeri, omwana wa Yorimu, omwana wa Matthati, omwana wa Levi, | Yesuni, Eliezerini, Yorimuni, Matatini, Levini, | oMatati oyo yabbaire mutaane wa Leevi, | wa Yoshua, wa Eliezeri, wa Yorimu, wa Mathati, wa Lawi, | the son of Joshua, the son of Eliezer, the son of Jorim, the son of Matthat, the son of Levi, | Mãtátĩ ꞌbã átẹ́pị Lẹ́vị̃ ꞌi, | Matati̱ mwa Leevi̱, | Mãtátã ri Lẹ́vị̃ ã mvá, | Matati̱ mutabani̱ wa Leevi̱, |
Gibineno waŋe, ki nyiŋe bene bibedo i tur nyimgi. | man gibineno wang’e; nyinge de bibedo ternyimgi. | Ebunete kesi anyun erete keng', bobo ekiror keng' igirakino oreta kes. | Banaalabanga amaaso ge, era erinnya lye linaabeeranga mu byenyi byabwe. | Jobino neno waŋe, aka ibino ndiko nyinge i nyim jo. | Ko imemedra konye ti lepe kilo‚ ’bo kari ti lepe kine igbo’da kasiko i koŋoto yu. | Zizabona mu maso hayo izina ryayo ryanditswe mu ruhanga rwazo. | Gin kibino neno wange, doko kobino wandiko nyinge i tur nyim gi. | Gin bino neno wane, nyiŋe daŋ bino bedo i tur nyimgi. | Balimubona mu moni mweewe, nalundi balirona lisiina lyeewe mu bweni mwaabwe. | Eanyuwarete ikes ereet keŋ ka eyakaun ekiro keŋ loreetin kec. | Baryamureeba ahamaisho, n'eiziina rye rihandiikwe aha buso bwabo. | Abaatu abo balimubona moni hu moni era aliŋandiiha esiina lirye hu byeni byawe. | Banaabonanga amaiso ge, era eriina lye lirighandiikibwa mu byeni byaibwe. | yi nga mile erini ndre, eri ma runi nga ovu yi ma andretia. | Bamubonanga maiso ku maiso, era yaliwandiika eriinalye oku mpumi gyabwe okulaga ati babe. | nao watamwona uso wake, na jina lake litakuwa katika vipaji vya nyuso zao. | They will see his face, and his name will be written on their foreheads. | Kí ĩꞌdi mẹ́lẹ́tị ndre, rụ́ la adru kí ãndrõkõ gá. | Bab̯wo bantu boobo bakwi̱za kwicala na Ruhanga, nibamuwona mei̱so na mei̱so. Kandi yo Ruhanga, akwi̱za kubataho ibara lyamwe ha b̯u̱syo b̯wab̯u. | Ãtíꞌbá rĩ pi Múngú ri ndre ĩ mị sĩ, ĩ Múngú vé rụ́ sĩ kộpi ẹndrẹtị gé. | Balibona Luhanga haali̱i̱so, kandi li̱i̱na liye liliba lihandi̱i̱ku̱u̱we haa bhu̱u̱su̱ syabo. |
Ento myero wuŋe man ni, Kono nene won ot ŋeyo cawa ma lakwo bibino iye kono okiyo ma pe oweko dano oturo ode. | Ento wung’ei maeni, nia tek won ot ung’eyo saa ma jakwo bino i ie kuno di ekuro, man eweko ot pare ngo ya jutur. | Komunokisi ebe, kere kejeni elope etogo akolong' na ebunia ekokolan, tin mam nesi kejalakin ekokolan kobili etogo keng'. | Era mumanye kino nti singa nnannyini nnyumba amanya essaawa omubbi gy'anajjiramu, yanditunudde, n'ataleka nnyumba ye kumenyebwa na kuyingirwa. | Ŋey win gime, ni bedi won peco ŋey hongo ma jokwo jobin'iye turo ot pere, di k'oyeyo kada ŋat'acel turo thigo pere. | ’Bo deneta de, kedri kodro kugbo monye’balo laga adeni luŋa laga ma kolanilo pondri ilo, kedri kodro aka kolokindro kadi nanyena i ’beleŋoni. | Kandi mumenye ibi yuko nyir'inzu iyaba yamenyaga igihe umujura azazira, yabaye maso, ntiyakunze ko inzu icukurwa. | Do miero ingeunu be, koto di oudo won ot ngeo esawa kame ngakuwo oyaro bino kede, oudo koto egwokere di likame eko weko koturo ode. | Ento myero iŋe wunu man, ni, kono won ot ceŋ ŋeo caa ame ayak bino tuno iye, kono okio, mom oweko jo oturo ode. | Ne ni mumanye shino muri, umweene ntsu aba umanya imbuka isi umwiifwi kane etsilemo, si yandifukiilisile umwiifwi khufuna intsu yeewe ta. | Toyenete nabo atemar kerae toyeni elope ere esaa ŋolo edolunio ekokolan, kekienyit iŋes, ikotere nyebwaŋi akai keŋ. | Mwetegyereze eki: nyineeka ku yaakuba naamanya eshaaha ei omushuma araiziremu, takaamwikiriza kufumura enju ye. | Aye muhimanye muuti singa omwene mago amanya esaawa eyi mwibi anaajiremo, saamuleha hubbwaga nyumba yiye ohumunyaga ebiitu bibye. | Mukiidhi bukalamu muti nguli mwenemu amanhanga esaawa omwibi y'anaidhiraku, yandimwagainenga nga yeetegeike, era tiyandiganhie mwibi kusima kituli mu ndhu ye. | Te emi ma ni ’diri kini, jo e’i ka ndra etu oguouni ngazu emuzuri ni ra, te’do econi ndra erini yi kuzaru jo erini ma eti luzu ku. | Era mumanye kinu muti singa onyere enyumba amanya esaawa omwibbi egiyaiziramu, taleka enyumbaye ni bagivuna era ni bagingiramu. | Lakini fahamuni neno hili, Kwamba mwenye nyumba angalijua saa atakayokuja mwizi, angalikesha, wala asingaliacha nyumba yake kuvunjwa. | And you can be sure that if the owner of a house knew the time when the thief would come, he would not let the thief break into his house. | Ĩmi are ị́jọ́ múké-múké, lị́cọ́ ꞌdị́pị drĩ tá sáwã ụ̃gụ́ꞌbá ꞌbã amụ́jó rĩ nị̃ cé, aꞌbe tá jó ĩꞌdidrị́ gá rĩ ꞌbã tị ụ̃gụ́ꞌbá ní nũlé ku. | Bei̱tu̱ mukyege nti, mukama nnyu̱mba yaaku̱bbeeri̱ yeegi̱ri̱ saaha gya mwi̱bi̱ gyakwi̱za kwi̱zi̱ramwo, yaakwi̱ceeri̱ ali̱ndi̱ri̱i̱ri̱, atakusobora kuleka nnyu̱mba gyamwe mwi̱bi̱ kugibinya. | ꞌBo lẽ ĩmi nị̃kí ꞌyozú kínĩ, jó ꞌdị́pa ã nị̃ dõ sâ ụ̃gụ́ꞌbá rĩ ní ímụ́zú rĩ rá, ícó té ívé jó kuú ŋõó ụ̃gụ́ꞌbá rĩ ní, ĩri ní fizú ãní jó agá ꞌdãá ku. | “Kandi mumani̱ye kini. Nguli nini eka aamanyagha bwile obu musuma akwisa kwibhilamu, tangulekagha musuma naataaha mu numba yee kwibhamu. |
Kwanyo acel i kom gin aryo-ni ocuŋo wiya woko. Mitina tye ni kono ato wek abed kacel ki Kricito, pien meno aye ber makato ducu. | Ento lembe bewira i kindgi gin ario, ma ava ai benega kara wabed waku Kristu; kum eni e ber ma sagu dit: | Eridakito eong' akiro aare. Nu akote eong' erait alomar kajaikin nepepe ka Kristo, naarai ejokuna na cut. | Nkwatiddwa eruuyi n'eruuyi. Neegomba okuva mu bulamu buno, ŋŋende mbeere ne Kristo, kubanga ekyo kye kisingira ddala obulungi. | Atudere i dier paro ario: Ayenyo swa weyo kwo me akidhi abedi gi Kristo, m'obedo gimaber loyo; | Na gbo ku kuliata mure kideni. Kulia naga ma na nyadri kine se kine de. Na nyadru kodro utu ku gbo’da seku Kristo kugele‚ se naga troru a na’bu koru. | Mpeze mu rungabangabo, kuko nifuza kugenda ngo mbane na Kristo, kuko ari byo birushaho kumbera byiza cyane, | Kope are gi dia twatwal. Mit nango tie be koto atoi di ako ot bedo kede Kirisito, pien mano ber kalamo. | Kwanyo acel i kin aryo-ni ocuŋo wia oko. Mitta tye ni kono ato me abed wan i Kricito, pien mano en ame ber akato meicel. | Indyo nawambibwiile tsimbeka tsibili, nga ingana khuutsya imbe ni Kristu, shino nga nisho shishiminyisa bulayi. | Nyayeni ayoŋ ewae ŋolo aseuni. Ekeburit ayoŋ aesikin akiyar na, ido oruko ka Kristo, anerae ejok nooi arukit ka Kristo; | Manya byombi nibinta omu kangakaizi. Nkaayenzire kuruga omu nsi kuza kuguma na Kristo, ahabw'okuba ekyo nikikirira kimwe ebindi. | Ndi ŋagati aŋo, negomba ohuŋwa hu hyalo huno tiine nebeere ni Kurisito, olwohuba ehyo hisingira ohuba ehiraŋi. | Endhuyi dhombi dhimpaluza. Aye nga kye nhenda einho, n'okuva mu bulamu buno nje mbe ni Kurisito, kuba ekyo n'ekisingira irala bukalamu. | Asi mani le e’yo ’diyi iri tro. Ma le dri kozu muzu ovuzu Kristo be ra ’bo, ’di onyiru aga dria. | Ekyo kitegeeza kiti kiri kubbanga kigosi nze okusalawo ekyokulondaku ekimo oku bintu binu ebibiri. Neegomba okuzwa omu bwomi bunu obwʼoku kyalo, njabe mbe nʼoKurisito, ikyo ekyo ekikira nakimo obusa. | Ninasongwa katikati ya mambo mawili; ninatamani kwenda zangu nikae na Kristo maana ni vizuri zaidi sana; | I am pulled in two directions. I want very much to leave this life and be with Christ, which is a far better thing; | Ị́jọ́ ị̃rị̃ ꞌdĩ kí sĩ álẽ tá ãngũ ꞌdĩ aꞌbelé rá sĩ mụjó uꞌájó Kúrísĩtõ be, ĩꞌdi ị́jọ́ ũniyambamba ndẽlépi rá rĩ ꞌi | Ndemeerwe kyakucwamwo mu bintu bibiri; nkwezegwa ni̱nkwendeerya ki̱mwei̱ kugyenda kubba na Ku̱ri̱si̱to, kubba ki̱kyo kyokyo kikukiira ki̱mwei̱ b̯urungi. | Tã ị̃rị̃ ꞌdĩꞌbée agá, á nị̃ kuyé, ma dõ tã ngõri ĩpẽ. Á lẽ mâ drã rá, mâ mụ rí adrií Kúrísítõ be. | Kyaku̱tu̱wamu ki̱ndemi̱ye, mbbali̱ye kughenda kuba na Ki̱li̱si̱to, kandi eki niikiyo mboone kisaai̱ye kwonini, |
Ka inen mwak alip acel doŋ otum, ci gibigonyo Catan woko ki i mabucce. | Man ka rundi rubanga acel uthum, jubigonyo Jok kud i kol pare, | Ketuborosi ikaru aritata, elakakino Asatanit ka aenis keng', | Emyaka egyo olukumi bwe giriggwaako, Sitaani alisumululwa mu kkomera lye. | Aka ka oro gana acel orumo, ibino gonyo Sitan wok i twec, | Kugbo kiŋazi laga alifu gele kilo laga alenga, Satani ilalake kanye drodrora yu. | Iyo myaka igihumbi nishira, Satani azabohorwa ave aho yari abohewe. | Di mwakini tutumia acel otiek, kobino gonyo Sitani ki otkol mere, | Ka mwaka tutumia doŋ okato, obino doŋ gonyo Catan i buccere. | Lwanyuma nga kimiiko shiikana shitweela (1,000) shaweelekho, Sitaani balimukangulula khukhwaama mu mapuusu keewe. | Kelunyar ŋikaru aliput apei, elacakinio Satan alomabus. | Egyo myaka rukumi ku erihwaho, Sitaane aryakomoororwa, arugye omu kihome kye. | Emyaha lukumi ni jihenire ohuŋwaho balirehula Sitaani ohuŋwa mu busibe omu bamuboŋera | Emyaka egyo olukumi (1,000) nga gimaze okuwaaku Sitaani alisibulwa mu ikomera lye, | Eli alifu alu ka yi de ra yi nga Satanini tru arujo iniasi, | Emyanka egyo 1,000 owegyaliwaaku, oSitaani balimuteera okuzwa omwikomeralye. | Na hiyo miaka elfu itakapokwisha, Shetani atafunguliwa, atoke kifungoni mwake; | After the thousand years are over, Satan will be set loose from his prison, | Ílí álĩfũ ãlu rĩ drĩ kí ukó rá, mãlãyíkã la dó mụ Sĩtánĩ ayụlé mãbụ́sụ̃ gâlé rá. | Hei̱nyu̱ma gya mi̱myo myaka ru̱ku̱mi̱, Ruhanga akwi̱za ku̱teesya Sitaani kuruga mu ki̱i̱na ki̱kyo, kiyaali amu̱bboheeri̱mwo nka nkomo. | Ílí élĩfũ ãlu ꞌdĩri kãdõ dẹẹ́, ĩ kúru Sãtánã ri ọyụ ĩfũ ꞌbụ́ kụụ́pi ụ̃dụ̃ ãkó rĩ agásĩ ãmvé. | Myaka lu̱ku̱mi̱ niyaahooyʼo, malai̱ka alilekela Si̱taani̱ amuuye mu nkomo hambali amuboheeye. |
Ento gin ducu gucako bako doggi ni gitim kica botgi. Ŋat mukwoŋo owacce ni ‘Awilo poto, myero acit ka nenone alegi itima kic.’ | Kagi ceke ku pidoic acel gimaku yenyo lembe m’ugony lembe m’i wigi. Ma kwong’ane wacu ire kumae, Ang’iewo podho, akoeinene be; akweii gony lembe m’i wia. | Konye kogeunete kesi kere akilipi akitimio. Kolimokini losodit lokejaanakinan, ‘Agwele eong' amana, ejii eong' alosit anyun; okwai kitimoi eong'.’ | Naye bonna, nga bali ng'abaalagaanye, ne batandika okwewolereza. Eyasooka yagamba nti: ‘Naguze ekibanja, nteekwa okugenda okukirambula. Nkwegayiridde, nsonyiwa.’ | To joje jocako kwayo cwaki ayino. Ŋati marapena owaco ni, ‘Atieko nyewo lowo, aka aripo kidho neno; akwayin icwaki ran.’ | Ko giri adi ti roroto kase kilo sunyuzini de. Laga a kayolo druga takindra lepe adi‚ ‘Na agborundro melesi nio‚ na lu tu i medra ŋani po! Na ma’yu do koloro na.’ | Bose batangira gushaka impamvu z'urwitwazo bahuje umutima. Uwa mbere ati ‘Naguze umurima nkwiriye kujya kuwureba, ndakwinginze mbabarira.’ | Do gin dedede kiko cako kwano be sasiro gi. Dano me agege owaco ne be, ‘Ango awilo lobo, kame poore aoti aneni; pi mano akwai isasiro ango.’ | Gin ducu ocako bako doggi i kite acel ni timgi kica. Dano me agege okobbe ni, ‘Awilo poto, myero koŋ awot, anen; akwai, tima kica.’ | “Ne boosi buli mutweela warakikha khukhwisonesa. Uwanyoowa waloma ari, ‘Nakulile liiswa lyase, nakhiile khuutsya khulibona. Inoomba untsiyakhile.’ | Nai tolomakis daadaŋ alimunun a ŋipeipei atemar ‘Nyalosi.’ Tolimok ŋolo ke ekiŋaren eketiyan ŋol tema, ‘Ariŋa tokona ayoŋ agyeli emanikor, acamit alosit akiŋolikin. Ekeŋisit iyoŋ ikimyek ayoŋ olot.’ | Kwonka boona baatandika kwekwatsakwatsa. Ow'okubanza yaagira ati: Nguzire ekibanja, nshemereire kuza kukireeba. Naakweshengyereza, omungambirire, ansaasire. | Aye abageni abo abalange bosibosi batandiha ohweŋosyaho ngʼolu batasobole ohubaŋo hu mbaga. Oyu behereeye ohuloma galoma ati, ‘Nagulire ehisugu, nenda ohutiina ohuhyetegeresa. Olwʼehyo soniŋe sinasobole hubaŋo.’ | Aye boonaboona baakola n'ekirala baatoolera okwewolereza. Mulala yaakoba ati, ‘Nguze ekibandha, nteekwa okuja okukirambuula nkusaba onsonighe.’ | Te yi dria alu alu e’do e’yo o’ba asi alusi, yi ma ece ani beni. ’Ba okori nga ’yo eri tia, Ma je amvu ra, te di ma ma mu eri ndre; ma zi mi tia, mi fe ma ma ece. | “Neye bonabona nga bali ooti balaagaanire, ni batandiika kwewozyaku. Eyasookere yakobere ati, ‘Nankugula ekigona, era nteekwa okwaba okukirambuula, kale nkwegairiire onsoniye.’ | Wakaanza wote kutoa udhuru kwa nia moja. Wa kwanza alimwambia, Nimenunua shamba, sharti niende nikalitazame; tafadhali unisamehe. | But they all began, one after another, to make excuses. The first one told the servant, ‘I have bought a field and must go and look at it; please accept my apologies.’ | Wó iꞌdó kí pírí ru ũtrũlé ãlu-ãlu, ꞌbá ãzí rĩ jọ ‘Má ĩgbã drĩ mâ ámvụ́ lẽ ámụ drĩ ndrelé la, ítrũ ma rá.’ | Kyonkei, benseenya baatandi̱ki̱ri̱ kwekwati̱ri̱i̱rya bahonderegeeni̱, waakubanza yaaweera mutumwa, ‘+Nyaagu̱u̱ri̱ musiri kandi nkuteekwa kugyenda kugurambura; bairaba mu̱nganyi̱re.’ | “ꞌBo ꞌbá rĩ pi céré íꞌdókí rií ꞌyoó kínĩ, ĩ mụkí ku. ꞌBá rĩ ãzi ní ꞌyozú kĩnĩ, ‘Á je ọ́mvụ́, á lẽ mụụ́ ọ́mvụ́ rĩ ndreé. Mí ọyụ ma, á mụ ku.’ | “Bhaatu boona baatandika kumughambila byakwekwati̱i̱si̱ya. Wʼoku̱du̱bha aaghila ati, ‘Naaghu̱li̱ye musili ghwanje, nkughenda kughulola; gutu onganile tankwisa.’ |
Otemo neke woko tyen mapol; kine mogo rete i mac kadi wa i pii-gu. Ka ce itwero timo iye gin mo, ci tim ber, ikonywa do.” | Ebederedhe i mac kud i pi bende wang’ udul, nik enyothe: ento tek icopo timo gin moko, bed ku ngisi i kumwa, ikonywa. | Irwana ipu acakanaki eparait nesi toma akimi kiton toma akipi. Konye kisoni siong' bobo king'araki siong' kibeikini ijo!” | Era emirundi mingi gumusuula mu muliro, oba mu mazzi, gumutte. Naye tukwatirwe ekisa, otuyambe, singa osobola.” | “Wok i thino pere. Ndiri madit otemo neko go munyo bolo go i mac kodi i pi. Maki gi wan wor, k'inyalo ikony wan!” | Luŋa rodri lepe agupa i kima kata yu ku kare kata yu i tukarakindra na lepe‚ ’Bo ku do roromoki kondra kulia ku’de‚ gbo’di ku ediyo‚ loke yi po!” | Kenshi cyane amuta mu muriro cyangwa mu mazi ngo amwice. Ariko niba ubishobora, tugirire imbabazi udutabare.” | Tien atot etieko rereto en i mac kede i pii di emito neke. Do ka itwero timo gimoro iye, tim wa kisa ikony wa.” | Tyen apol otemo neke kun rete i mac kede i pii-gu. Doŋ ka itwero timo ginnoro iye, tim ber ikonya.” | Kimilundi kimikali kumutuuma mu mulilo ni mu meetsi, nga kukhakakho khumwiira. Ne abe noola iliwo sheesi unyala wakhola, n'ukhuwaambile shiisa ukhuyeete.” | Ŋacepakio imasanakini iŋes nakim ka nakipi, ecamit akiar iŋes. Nai ani kipedori akiŋarakin, kisyoni isua, kiŋarakinae.” | kandi kaingi kimunaga omu muriro n'omu maizi, ngu kimwite. Mbwenu ku oraabe oine eki orikubaasa kukora, tugirire embabazi, otuhwere. | Era efunda nyingi gubaaye gumudanyanga mu muliro, oba mu maaji, gumwite. Cooka nʼoba nʼoŋanga tuŋambire ehisasabirisi, otuyeede.” | Yaamukoba ati: “Kuva mu buto. Era emikuzi kamaala nga gumusuula mu muliro ni mu maadhi, gumwite. Aye oba nga ghaligho ky'osobola okutukolera, tusaasire, otuyambe.” | Pale kakau eri o’be eri aci alia, azini yi alia, eri dri jazu; mi ka eco e’yo azini ’yezaru, mi asi ma ndri ndri, mi ko lama aza fo! | Era emirundi mingi gumumuma omu musyo, ooba omu maizi, gumwite. Kale otukwatire ekisa, otubbeere, owoobba oyezya.” | Na mara nyingi amemtupa katika moto, na katika maji, amwangamize; lakini ukiweza neno lolote, utuhurumie, na kutusaidia. | “Many times the evil spirit has tried to kill him by throwing him in the fire and into water. Have pity on us and help us, if you possibly can!” | Úríndí ũnzí la ĩꞌdi uꞌbé ụ́ꞌdụ́ pírí sĩ ãcí agá jõku ị̃yị́ agá, tí sĩ ĩꞌdi ꞌdịjó. Wó ídrĩ icó ãko ãzí idélé rá, índre ãma ízákĩzã ãzíla íko ãma ãzã” | Ei̱ceeri̱ naagwanga mu mworo rundi mu meezi̱, bei̱tu̱ waakabba nookusobora, tu̱gi̱i̱re mbabazi̱ omu̱honi̱e.” | Índrí ũnjí rĩ ri mvá ágóŋá rĩ úꞌbé njị̃ị́ ãcí agá, ãzini yị̃ị́ agá, ã drã rí kõdô rá. ꞌBo mi dõ ícó mvá ágóŋá rĩ ídrí rá, lẽ mî ndre ꞌbávé ĩzãngã nõri.” | Kikumugengagha mu mulilo na mu maasi, kyalengi̱yʼo milundi ekani̱ye kumwitilamu. Gutu, otughilile kisa, otukoonele mu mulingo ghwona okaakuba noogubha!” |
Ento wubed ki yomcwiny i lok man ni, wuribbe i can pa Kricito, wek dok wubed ki yomcwiny madit i kare ma deyone binen. | ento kum wu jurib mi sendri pa Kristu, anyong’a negwu; kara i nyuth mi dwong’ pare bende anyong’a negwu kud anyong’a ma dit apila. | Konye kolakara ebe imorete osi ka Kristo icani keng', tetere ibunete osi de alakari ka ailele na epukorere akibusesu keng'. | Wabula musanyukenga olw'okugabana ku kubonaabona kwa Kristo, ekitiibwa kye bwe kirirabika, mulyoke mujjule essanyu. | Kucel sangala win nike wiriwere gi Kristo i candirok pere, ŋey rumacen kisangala wopoŋ i cuny win ka onyuthi dwoŋ pere. | ’Bo nyolanita nyola ku naga ma ta ŋarundri sasanya na Kristona ina, ma ta ku nyonyola koru i luŋa laga ma mo’yu na Kristona kpezi mugu nu. | Ahubwo munezezwe n'uko mufatanije imibabaro ya Kristo, kugira ngo muzanezerwe mwishima bihebuje, ubwo ubwiza bwe buzahishurwa. | Do lelunu kame itienu nywako can ka Kirisito, me wek bobo ibin ilelunu di itienu kede yomcuny i kare kame kobino nyuto kede deyo mere. | Ento lel wunu i kop man ni, iribere wunu i can a Kricito, wek dok ilel wunu i yomcuny adwoŋ i kare ame kwogo mere bino nen. | Ne ni mwikhoye lwekhuba mulikho mukabananila atweela ni Kristu mu khutsiinisibwa khweewe, nio kumwikhoyo kweenywe kube kumukali naabi nga shiriifwa sheewe shabonekhele. | Nai itemokino iyes tolakara aŋuna imoryata ŋican ŋulu a Kristo, ikotere nai iruworosi ŋulu ileleba alelyan apaki ŋina isileereunere apolou keŋ. | Haakiri mushemererwe, ahabw'okuba mukwataniise na Kristo omu kubonabona kwe. Reero ekitiinisa kye ku kirishuuruurwa, nabwo mubone kushemererwa n'okunanuka. | Aye musaŋalyenga olwohuba mugada hya Kurisito olu bamugudya ko mwesi muŋange ohusangaala ehibitiriiye olu alihwehula eŋono lirye. | Aye musangaale era musagambe olw'okubona nga mudaazibwadaazibwa ng'oti ni Kurisito, olwo mwidhule eisanhu, ekitiisa kye lwe kiriboneka. | Te emi ma ovu ayikosi emini ti ecile Kristo be candi erini ma aliarisi, ka’dinile indi diza erini ka nga i e’da ra emi ma ovu ani ayiko amboru agapi turi be. | Neye mujaagaane olwakubba muli kugadanga omu ngeri eyo oKurisito egiyagadiremu, kaisi eisangaalo libbuuce okubaita kwolwo oluyaliirira ngʼali omu kitiisyakye. | Lakini kama mnavyoyashiriki mateso ya Kristo, furahini; ili pia katika ufunuo wa utukufu wake mfurahi kwa shangwe. | Rather be glad that you are sharing Christ's sufferings, so that you may be full of joy when his glory is revealed. | Kẹ̃jị́ la gá, ĩmi uꞌá ãyĩkõ sĩ ãꞌdusĩku ĩminí ũcõgõ Kúrísĩtõ drị̂ alejó rĩ sĩ, ãzíla ĩmi drụ́zị́ adru ãyĩkõ ãmbógó la agá dị̃zã ĩꞌdidrị́ rĩ ꞌbã ru iꞌdajó rĩ sĩ. | Bei̱tu̱ mu̱semererwe hab̯wakubba mu kuraba mu kuwonawona kwa Ku̱ri̱si̱to, aleke ki̱ti̱i̱ni̱sa kyamwe b̯ukilib̯uukulwa mu̱semererwe hoi̱. | ꞌBo lẽ ĩmi adrikí ãyĩkõ sĩ ĩzãngã ĩmi ní rií nyaá ꞌdĩꞌbée sĩ, ãꞌdiãtãsĩyã ĩzãngã Kúrísítõ ní nyaá rĩ ĩmi ní nóni rií nyaá ꞌdĩ. Kádõ ímụ́ ĩri iꞌdaá dị̃ngárá be pọ̃wụ̃pọ̃wụ̃, ĩmi kúru ímụ́ ãyĩkõ ị́sụ́ aga rá. | Bhaatu mudheedheluwe kimui nanga bilengeso ebi bikubafoola bantu abooleki̱ye ngoku mulungaane kwonini na Ki̱li̱si̱to mu kubona-bona kuwe munsi muni, nanga haanu̱ma ya kubona-bona oku, obu Ki̱li̱si̱to alikuuka mulidheedheluwa hamui naye mu ki̱ti̱i̱ni̱sa kiye. |
Jo ducu gumiyo caden maber i kom Demetrio, kadi lok ada obedo caden pire; an bene amiyo mera kumeno, in bene iŋeyo ni caden ma amiyo obedo ada. | Demetrio bedo ku giranyutha mi dhanu ceke, ku mi lemandhane de: eyo, wan bende wanyutho; man in de ing’eyo nia lembe ma wanyutho en e andha. | Ng'in itwan itamae Demitrio, abeite de alope itamae nesi. Iyatakinete siong' de akijene kosi, bobo ijenete osi ebe nu enera eong' erait abeit. | Demetiriyo bonna bamwogerako bulungi, era kye boogera kya mazima. Era naffe tumwogerako bulungi, ate omanyi nga ffe kye twogera kiba kya mazima. | Dhano je luwo maber kwoŋ Demetro. Aka gir'adieri won ama iluwo kwoŋ go. Wabende waluwo maber kwoŋ go, aka wiŋeyo nike gima wawaco obedo gir'adieri. | Ŋutu kilo giri a’dodru bo na kulia ti Demetrio kine a lo’bu. Kulia ti to’diri kine a’dodru bo ŋanina itro. Iye‚ na lepe lo ’dodru bo na lepe na kuliana itro‚ ’bo ta adeni adi bo na kulia na ’doru na kine a naga mŋgba. | Demeteriyo ahamywa na bose kandi n'ukuri ubwako kuramuhamya natwe turamuhamya, nawe uzi yuko ibyo duhamya ari iby'ukuri. | Jo dedede waco kop aber i kom Demeterio, akadi gi me ateni kame en etimo da mio ijura i kome. Wada ojurao en, doko wun ingeunu be ijura kame wan omio tie me ateni. | Jo luŋ omio caden aber i kom Demetrio, anaka kop ateni obedo caden pire; an daŋ amio amanno, yin daŋ iŋeo ni caden ame amio ateni. | Demeturiyo, buli mutweela amukanikhakho bulayi; ni khukhwamila mu bya ŋali byeesi akanikha. Akhaba ni nase imukanikhakho indi ali umulayi. Ne nga n'umanyile, bujulisi buli bwa ŋali. | Iteyenunito ŋituŋa daadaŋ ŋuna ajokak aŋuna a Demetrio; ŋakiro ŋuna a kire daŋ iteyenunito aŋuna keŋ. Ikiteyenunit isua daŋ aŋuna keŋ, ka eteyenunit ayoŋ atemar erae kire. | Demetirio, boona nibamugambaho gye, n'amazima nyakabara nigamuhamya. Naanye nikwo ndikumuhamya, kandi noomanya ku obuhamya bwangye buri obw'amazima. | Abaatu bosibosi baloma biraŋi byereere hu Demetiriyo era ebi baloma byʼamazima olwohuba ebyene byeraga. Hwesi humulomaho biraŋi, era ngʼolu omanyire efe ebi huloma biba byʼamazima. | Abantu boonaboona boogera bikalamu ku Demetirio era nga kya mazima. N'ife twena tumwogeraku bikalamu ate era oidhi nga bye tukoba bya mazima. | ’Ba dria nze Demeterio ma e’yo eti ’bo, e’yo adaru ma ngulupi ece vini e’yo erini; ama e’yo erini ma eti nze ama’i indi, azini mi ni ra e’yo eti nzeza amani ovu adaru. | Cooka iye oDementoliyo abantu bonabona abʼekanisa bamutumulaku bisa, era ebyakola biraga amazima ga Kibbumba. Kaisi era swena tumutumulaku bisa, aate era inywe mumaite nga iswe ebitumutumulaku ibyo bituuce. | Demetrio ameshuhudiwa na watu wote, tena na ile kweli yenyewe. Nasi pia tunashuhudia, nawe wajua ya kwamba ushuhuda wetu ni kweli. | Everyone speaks well of Demetrius; truth itself speaks well of him. And we add our testimony, and you know that what we say is true. | ꞌBá pírí kí ị́jọ́ jọ ágọ́bị́ umvelé Dị̃mị̃tẹ́rị̃yọ̃ ꞌi rĩ drị̃ gá múké ãzíla ị́jọ́ ĩꞌdi ꞌbã mgbã rĩ la ị́jọ́ vú nze ĩꞌdi drị̃ gá ĩndĩ. Ãma vâ ị́jọ́ ĩꞌdidrị̂ vú nze múké, ãzíla ĩnị̃ rá ị́jọ́ ãmã vú nzelé rĩ ĩꞌdi ị́jọ́ mgbã rĩ ꞌi. | Demeti̱ri̱yo, bantu benseenya bamubazaho kurungi, na mananu nago nigamuheera b̯u̱kei̱so. Twedede tumubazaho kurungi kandi de okyegi̱ri̱ nti b̯u̱kei̱so b̯wetu̱ b̯uli b̯wa mananu. | ꞌBá rĩ pi céré ri ꞌyo kínĩ, Dẽmẽtĩríyõ ri ꞌbá múké, ĩri ri tã áda Múngú ní iꞌdaá rĩ ímbá. Ma kpá ꞌyo, ĩri ꞌbá múké, mí nị̃ rá, tã má ní átá rĩ, ĩri tã áda. | Bahi̱ki̱li̱ja boona abamani̱ye Demeteleewa baku̱bu̱ghagha ngoku ali muntu mulungi. Nanga ebi akukolagha byoleki̱ye ngoku ahu̱ti̱i̱ye njegheesi̱ya yamajima. Ti̱ naatu tukumusindagha dhee, kandi mumani̱ye ngoku etu̱we bahi̱ki̱li̱ja eni tu̱ku̱bu̱ghagha majima ghonkaha. |
Ka doŋ odonyo i Jerucalem ci gaŋ ducu otugge woko pire, kun dano giwacci, “Man aŋa?” | E kan ebino i Yerusalem, adhura bo igi wang’ lii, giwacu kumae, Maeni ng’a? | Nape kelomia Yesu Yerusalem, kosodi ere lokapolon kere akidinyakin. King'isete itung'a, “Ng'ai nesi?” | Awo Yesu bwe yayingira mu Yerusaalemu, ekibuga kyonna ne kiyuuguuma. Abakirimu ne babuuza nti: “Oyo ani?” | Munyo Yesu odonjo Yerusalem, ji ma tindi gibe jocako woy, kareno jopenjo ni, “Me ŋa?” | Ku Yesu laga alubo Yerusalema yu‚ ŋutulu giri laga kezi yu kilo druga zazangu, druga piza adi‚ “Ilo ŋa ya?” | Ageze i Yerusalemu ab'umurwa bose barashika, barabaza bati “Uriya ni nde?” | Kakame Yesu oko donyo kede Yerusalem, bomba lung oko rubere, di jo penyere be, “Ngai ine?” | Ka doŋ odonyo i Jerucalem boma ducu orubere pire, kun okobo ni, “Man kara ŋa-nie?” | Aryo Yezu ni enjila mu Yerusalemu, shiriimba shoosi shayeŋanisibwa, nga baloma bari, “Naanu uyu?” | Ani elomari Yesu Yerusalem, kiguryakinos ŋituŋa daadaŋ alotaun temasi, “Ŋae en?” | Ku yaataahire ati omuri Yerusalemu, orurembo rwona rwajagarara nirugira ruti: Beitu ogu n'oha? | Yesu ni gengira mu Yerusaalemu, ehibuga hyosihyosi hyasamalirira. Era ehyo hyaleetera abaatu ohubuusa baati, “Njʼani oyo?” | Bwe yangira mu Yerusalemu, ekibuga kyonakyona kyasaatira, eno nga bwe bakoba bati: “Naani oyo!” | Eri ka fi Yerusalemua, aku amboru dria oya, yo’kini, Di a’di’i ya? | Awo oYesu oweyatuukire omu Yerusaalemi, abantu bonabona ni bawuninkirira. Era ni babuulya bati, “Naani oyo?” | Hata alipoingia Yerusalemu, mji wote ukataharuki, watu wakisema, Ni nani huyu? | When Jesus entered Jerusalem, the whole city was thrown into an uproar. “Who is he?” the people asked. | Yẹ́sụ̃ la mụ filé Yẹ̃rụ́sãlẹ́mụ̃ gâlé ꞌbo, táwụ̃nị̃ ãmbógó ꞌdĩ ga tré ꞌbá ꞌbã úzáŋá sĩ. ꞌBá zị kí, “ꞌBá ꞌdĩ ãꞌdi ꞌi?” | Yesu̱ b̯u̱yei̱ngi̱i̱ri̱ mu Yeru̱salemu̱, bantu bensei̱ baahu̱gu̱teeni̱ baab̯u̱u̱lyangana, “Yogo yooyo naani?” | Yẹ́sụ̃ ka fií caá Yẹ̃rụ́sãlémã gá ꞌdãá, sẽ ꞌbá kụ̃rụ́ agá rĩ pi ní céré ãyãngárá. Kộpi ní zịzú kínĩ, “ꞌBá ꞌdĩri ãꞌdi ꞌi?” | Obu Yesu aataahi̱ye mu kibugha kya Yelusaalemu, bantu bakaniiye kimui baaswekela kimui, mbanabu̱u̱lani̱ya bati, “Oghu ni ani̱ bhaawai̱?” |
Yecu odok iye ni, “Adada awacci ni, dano ka pe ginywale ki pii ki Cwiny, pe twero donyo i ker pa Lubaŋa. | Yesu dwoko lembe kumae, Andhandha, awacu iri kumae, Tek jukunyolo dhanu ku pi ku Tipo de ngo, ecopo mondo i ker pa Mungu ngo. | Kinyakakini Yesu nesi ebe, “Abeit, abeite kalimokini eong' ijo ebe kemam itwan keuruute kakipi kiton Emoyo, mam nesi kepedori akilomo toma ajakaanut naka Akuju. | Yesu n'addamu nti: “Mazima ddala nkugamba nti omuntu bw'atazaalibwa mazzi na Mwoyo Mutuukirivu, tayinza kuyingira Bwakabaka bwa Katonda. | Yesu odwoko ni, “Adieri awaco rin, ongoye ŋata nyalo donjo i Ker pa Were kwanyo woko ka olimo nywolirok ma pi kodi ma Cuny. | Yesu druga teyitokindro lepe adi, “Na takindra do a ’diri, kugbo le’de ŋutu aku yuŋe ku pio‚ ku Yuka Nakiyena itro, lepe ani romoki lubo i tumata na Ŋun ina kata yu. | Yesu aramusubiza ati “Ni ukuri, ni ukuri, ndakubwira yuko umuntu utabyawe n'amazi n'Umwuka atabasha kwinjira mu bwami bw'Imana. | Yesu oko dwoko be, “Ateteni, ateteni awaco ni be, likame tie ngat kame twero donyo i Ajakanut ka Rubanga kwanyo di konywale nywal me pii kede me Tipo Kacil. | Yecu ogamo doge ni, “Ateteni akobbi ni, ka dano pe onywalo kede pii kede Cuny Acil, mom twero donyo i loc Obaŋa. | Yezu wamwiilamo ari, “Ilala ikhuboolela mu ŋali ndi, akhali nga umuundu wasaalikhile khubirira mu meetsi n'Umwoyo, s'anyala wenjila mu Buyiinga bwa Wele ta. | Toboŋok Yesu iŋes tema, “Akalimokini ayoŋ iyoŋ kire atemar, ani pa kidoun ituŋanan a ŋakipi ka Etau ŋolo ka Akuj, nyelomari iŋes jik Napukan ka Akuj. | Yesu amugarukamu ati: Buzimazima ninkugambira nti: Omuntu ku aba atazairwe maizi na Mutima, tabaasa kutaaha mu bukama bwa Ruhanga. | Ngʼaŋo Yesu amugobolamo ati, “Kulomera ehituufu ti, ohutusaho ngʼomuutu bamubatihiize nʼamaaji era gasuna nʼOmwoyo Omutukuvu, saaŋanga hwingira mu buŋugi wa Hatonda. | Yesu yaamwiramu ati: “Bwenebwene ka nkukobere, okutoolaku ng'omuntu azaaliibwa amaadhi ni Mwoyo, taghanga kwingira mu Bwakyabazinga bwa Katonda. | Yesu nga e’yo omvi, Ma ’yo mi tia ndi ndi, ’ba ka ovu osizaru yisi azini Orindisi ku, econi erini fizaru suru Munguni ma alia ku. | Iye oYesu nʼamwiramu ati, “Nkukobera amazima nti omuntu owebatamubatiza nʼamaizi era nʼasuna nʼoMwoyo oMweru, tiwakwingira omu bwakabaka bwa Kibbumba. | Yesu akajibu, Amin, amin, nakuambia, Mtu asipozaliwa kwa maji na kwa Roho, hawezi kuuingia ufalme wa Mungu. | “I am telling you the truth,” replied Jesus, “that no one can enter the Kingdom of God without being born of water and the Spirit. | Yẹ́sụ̃ umvi jọ, “Ma ĩminí ị́jọ́ mgbã jọ, údrĩ ꞌbá tị ị̃yị́ sĩ ãzíla Úríndí sĩ ku, icó filé Sụ́rụ́ Ãdróŋá drị̂ agá ku. | Yesu̱ yaamwi̱ri̱mwo naakoba, “Mu mananu nkubaweera tihaloho muntu yensei̱ akusobora kuwona b̯ukama b̯wa Ruhanga atabyali̱i̱rwe b̯wakabiri, naabyalwa meezi̱ na Mwozo Mu̱syanu̱. | Yẹ́sụ̃ ní ꞌyozú kĩnĩ, “Ádarú á ꞌyo mí ní, sẽkí dõ ꞌbá rĩ ní bãtízĩmũ yị̃ị́ sĩ ĩri tịzú ícázú úꞌdí rú kuyé, ãzini Índrí Múngú vé rĩ újá dõ ĩri ícá úꞌdí rú kuyé, ícó fií mãlũngã Múngú vé rĩ agá ku. | Yesu aamukuukamu ati, “Nkughambiiye majima ghoonini, taaliyo muntu nʼomui oghu akugubha kuba mu bu̱lemi̱ bwa Luhanga, kuuyʼo abyahuwe kukwama mu maasi kandi mu Mwoyo Ahi̱ki̱li̱i̱ye. |
Pien waŋeyo man, ni, kwowa macon yam giguro kwede kacel i kom yatariya, wek kwo me bal ma onoŋo watye kwede oto woko, wek wan doki pe wadok opii me bal. | ma wang’eyo maeni, nia ng’atu mwa ma con jugure kude, kara kum mi dubo thum woko, kara ku wabed ng’eca kendo mi dubo; | Ijenete oni ebe apon kibubukine omusalaba ejautene wok lo mojong' nepepe ka Kristo tetere emudiaro akwan naka arokusio komam oni bobo kiraunete ijoloi luka arokusio. | Tumanyi nti embeera yaffe ey'edda yakomererwa ku musaalaba wamu ne Kristo omubiri ogukola ekibi gulyoke guzikirizibwe, tuleme okuddamu okuba abaddu b'ekibi. | Aka waŋeyo ni kwo mawan macon otiek neko gi Kristo wi musalaba, ŋey meni ma miyo del timo gimarac wonyali rere woko, aka ŋey wakiri wadoko wabedi ŋecin pa gimarac. | Yi adeni adi gbiyeri lika lo ’bero laga kayani ilo a’beko ku Kristo kugele i kedini mugu‚ ma teriŋi na gbiyeri laga ku torolo ma lengi ’busa‚ ka’bi yu ku gbo’da a upi ti torona ’do. | Kandi tumenye iki, yuko umuntu wacu wa kera yabambanywe na we, kugira ngo umubiri w'ibyaha ukurweho, twe kugumya kuba imbata z'ibyaha, | Wan ongeunu be, bin koguro kuo wa acon i kom musalaba karacel kede Kirisito, tetekeny kuo me dub jiki, di okounu jiko bedo ipasoi me dub. | Pien wan oŋeo man, ni, kwowa acon rik oguro kede karacel i kom yataria, wek kwowa me bal myero doŋ to oko, me kur dok wan odok omiro a bal. | Khulwekhuba khwamanya khuri isaambo isi khwabamo khaale yatsaangiliwa khu musalaba ni Kristu. Nio akile kumubili kumwonaki kuwewo, nalundi nio khulekhe khuuba babakaanisi isi bibyonako ta. | Ikiyeni iwon atemar epite ŋolo sek ikiyakar iwon, aponi toarae kaapei ka Kristo alomusalaba, ikotere inyasunio epite ŋolo ka asecit alotooma yok ka nyikirubak iwon ikirae ŋipi ŋulu ka asecit. | Nitumanya ngu omuntu waitu owa ira akabambwa aha musharaba hamwe nawe, ngu omubiri ogukora ekibi guhwerekyerezibwe, turekye kugaruka kuba abahuuku b'ekibi obundi. | Humanyire huuti obulamu obuhwalimo owaŋembanga ohuhola ehibi babuhomerera hu musalabba ŋalala ni Kurisito ko hutagobolayo ohuba abeedu bʼehibi. | Twidhi ng'obulamu bwaife obw'eira bwakomererwa ghalala ni Kurisito ku musalaba, omubiri ogukola ebibi gusobole okuzikirizibwa, tulobe kwirayo kabiri kuba bairu ba kibi. | Ama ni ’diri, ’di ’ba amani okuri pati ruaa tualu eri be, ’dini rua e’yo onzini ma e’yo ma de i ani, ’dini ama ma ovu e’yo onzi ma ati’baru dika ku. | Tumaite tuti obwomi obutwabbairemu e nyuma eedi babukomereire oku musalabba aamo nʼoKurisito. Ekyo bakikolere kaisi amaani ago agatufugiriryanga nga gazweraku emibiri gyaiswe ni gikola ekibbikibbi bagajigirice. Era kaisi tukomye okubba abagalama eeri ekibbikibbi. | mkijua neno hili, ya kuwa utu wetu wa kale ulisulubishwa pamoja naye, ili mwili wa dhambi ubatilike, tusitumikie dhambi tena; | And we know that our old being has been put to death with Christ on his cross, in order that the power of the sinful self might be destroyed, so that we should no longer be the slaves of sin. | Ãnị̃ dó rá ádrízã ãmadrị́ ụ̃kụ rĩ îpa ĩꞌdi | Tu̱kyegi̱ri̱, ngesu zeetu̱ zi̱zo za kadei nka ku̱zaabambi̱i̱rwe ha musalaba na Ku̱ri̱si̱to, aleke gu̱gwo mubiri gukora kibii gu̱zi̱ki̱re ki̱mwei̱; kale natwe, tu̱leke kwi̱ra kufugwa kibii murundi gundi. | ꞌBá nị̃kí rá ꞌyozú kínĩ, ꞌbávé rụ́ꞌbá ũnjĩkãnyã vé nõri gbãkí pẹtị alambaku sị́gé Kúrísítõ be trụ́ gí, ũnjĩkãnyã ẽ ị́sụ́ rí ũkpõ ẹ̃zị́ ngazú ꞌbâ rụ́ꞌbá gá ku, ꞌbá gõkí adrií tụ́gẹ̃rị̃ ũnjĩkãnyã vé ni ku. | Nanga tumani̱ye ngu obu baamubambi̱ye haa musalaba, tukabambuwa hamui naye, twaleka ebi mubili ghwatulaghilagha kukola, niikuwo tuleke kulemuwa kibhi. |
Co woko ci ijiŋ gin ma pud odoŋ boti-ni obed tek, ma doŋ cok to-ni; pien anoŋo pe icobo ticci mo kakare i nyim Lubaŋana. | Dong’ ibed ku weng’i, man iketh gin m’udong’ ucungi, ma gini ceng’ni tho: kum fokanwang’u tic peri moko ngo m’udoko ndhu cu i wang’ Mungu para. | Konyou! Kisicat ni ideuna ni apuuti atwanare, naarai mam eong' kanyuu asomisio kus ideerete koking'aren ka Akuju kang'. | Tunula, onyweze ebyo ebikyasigaddewo nga tebinnafa, kubanga mu by'okola sirabamu kituukiridde mu maaso ga Katonda wange. | Am'omiyo cew, aka imedi tic kwoŋ nyaka gima fodi inigine, ma fodi k'otho je, rupiri fodi akinen i tim perin gim'otire ruwaŋ Were paran. | Pureni pure. Tolire ŋo lo koloki inga kasuni laga nyoga ku tuwa kilo‚ igbonaga na aku rumbi konesi konu kine soso ku Ŋun liolo i koŋonina. | Jya uba maso ukomeze ibisigaye bigiye gupfa, kuko nabonye ko ari nta mirimo mwakoze itunganye rwose imbere y'Imana yanjye. | Ceunu, di ikounu medo teko i gikame pwodi odong, kame nan do iyapiyapi to, pien ango likame audo tice wu tie kakare i nyim Rubanga na. | Co oko, imok gin a pwod tye baŋi, ame doŋ mito to oko, dok atek; pien mom anwoŋo ticci moro ame icobo kakare i nyim Obaŋana. | N'usisimukhe, manya osi wawambilisa shishiindu shitaayi shishikhulimo. Khulwekhuba ni shilayi shishishiikhulimo nasho shikana khufwa. Khukhwolisa ari Wele s'asiima byeesi iwe ukhola ta, khulondekhana n'isaambo yeesi umenyamo, nga shiwokyesanisa bukhosefu ta. | Aŋun, tokienyu, kitogogoŋ ŋuna idoŋito eriŋa ikes nyetwaka. | Sisiimuka ohamye ebikitsigaireho ebiri haihi kufa. Manya omu bi orikukora, tinkareebiremu kintu kyona ekihikiire kimwe omu maisho ga Ruhanga wangye. | Mu bikolwa byenywe simbonamo ehisangaasa Hatonda. Olwʼehyo muŋwe mwiro eri mulimo! Musisimuhe mugobose bunyaaha ebihiiriho ebiramu mu hufugiirira hwenywe byosi ni bihiiri hufiira erala. | Zuuka, oyongere amaani mu ebyo ebikaasigairegho nga bikaali kufa, kuba mu by'okola tibonamu kituukiriire mu maiso ga Katonda wange. | Mi ma te mi agei mile be, mi ’ba lafa acepi ’yepi drapi ’diyi okporu, a’disiku ma isuni ’yeta mini capi kililiru Mungu mani ma miliani ku. | Olamuke omanye embeerayo embiibbi, okalangule ebyo ebisigairekuuwo nga bikaali okufa, olwakubba omu byokola timbonamu ekituukiriire omu maiso ga Kibbumba wange. | Uwe mwenye kukesha, ukayaimarishe mambo yaliyobakia, yanayotaka kufa. Maana sikuona matendo yako kuwa yametimilika mbele za Mungu wangu. | So wake up, and strengthen what you still have before it dies completely. For I find that what you have done is not yet perfect in the sight of my God. | Mí angá, ínzị̃ mịfị́. Ífẽ ũkpõ ãko acelépi, lẽlépi drãlépi drã-drã rĩ nî. Ãꞌdusĩku má ịsụ́ ị́jọ́ ãzí míní idélé múké Ãdróŋá drị̃lẹ́ gá la ku. | Kale nu hataati̱, mu̱leke b̯wolo! Mwekambe kuwona b̯wesige b̯wenyu̱ b̯umwicala nab̯wo mu mitima myenyu̱, ti̱b̯u̱baru̱gi̱ri̱ho. Hab̯wakubba, bikorwa byenyu̱ byensei̱, mbi̱weeni̱, nyaabyagya bitali birungi, mu mei̱so ga Ruhanga. | Ĩmi arukí! Ĩmi útúkí ĩmi gõzú ũkpó ũkpó ĩmivé ẹ̃ꞌyị̃ngárá agá, ĩmivé ẹ̃ꞌyị̃ngárá lẽ drãádrã. Ãꞌdiãtãsĩyã á ndre tã ĩmi ní rií ꞌoó rĩ ícó Múngú mị gé ꞌdãá kuyé. | Mu̱su̱su̱mu̱ke, mu̱gu̱mi̱ye ebi munati̱ghai̱ye, nanga bili haai kuhuwʼo; nanga mboone bikoluwa byanu bitaaku̱hi̱ka mu maaso ghaa Luhanga wanje. |
Pien Lubaŋa mito ni wuti gin ma atir, wek wumi jo mamiŋ ma gikwiya piny guliŋ woko. | Kum yeny ma Mungu yenyo bedo kumeno, nia ku timober wuketh dhanu ma cobo ma jukusegu de uling’: | Naarai ekote Akuju osi akitataunti ejori loka awolit ka itung'a kalu ebang'aka ka iboro kalukajoka lu isomaete osi. | Katonda ayagala mukole ebikolwa ebirungi, musirise abantu abasiru era abatalina kye bamanyi. | Kole Were yenyo ni tim mewin mabeyo woum luwo masisiri mapa jomamiŋ. | Kine de a kulia naga ma Ŋun nyadrini kine, adi ku konesi kasu naga a na’bu kine, ma ta ku ’dizini kutuzi ti ŋutulu laga lo kulia ’ba dendra, ’ba tobodo kilo. | Kuko ibyo Imana ishaka ari uko mujibisha abantu b'abapfapfa batagira icyo bamenya, gukora neza kwanyu | Pien Rubanga mito be itimunu gikaber me wek imiunu jo aming kame kwia piny lingi. | Pien Obaŋa mito ni itim wunu gin aber, me imi wunu jo amiŋ a kwia piny liŋ oko. | Lwekhuba khuli khukana khwa Wele ndi iwe khukhola buulayi usilisa inganikha iye busilu iye babaandu babakhamanya ta. | Anerae ecamit Akuj iyes kitiyata ŋakiro ŋuna ajokak, ikotere kisililiŋa ŋibaŋaanotin ŋulu irworosi ŋuna nyeyenete. | Manya eki Ruhanga akunda nikyo eki: ngu omu kukora gye kwanyu mwigare akanwa k'abashema abataine ki barikumanya. | Hatonda genda ebikolwa byenywe ebiraŋi bisimye ebibono byʼabaŋubeebe abo ababaŋaha esiro. | Katonda ayenda inho musirise obutamanha obw'abasiru, nga mukola ebikalamu. | E’yo Munguni lele ma ovu ’yezaruri eri ’di, emi ma ombe ’ba ondua kokoru e’yo ’yepi aniakosi ’diyi ma ti ci, ’yeta onyiru emini ’yele ’diyisi. | Ekyo kityo olwakubba oKibbumba ataka mukole ebikole ebisa okusirica entumula yʼobutamanya eyʼabantu abasirusiru. | Kwa sababu ndiyo mapenzi ya Mungu, kwamba kwa kutenda mema mzibe vinywa vya ujinga vya watu wapumbavu; | For God wants you to silence the ignorant talk of foolish people by the good things you do. | Ãdróŋá lẽ bãsĩ rá la ị́jọ́ ĩmi idélé múké ꞌdĩ ꞌbã umbé ꞌbá ị́jọ́ jọlépi nị̃táŋâ kóru, ãzíla azalépi azâ ꞌdĩ kí tị cí. | Kubba Ruhanga yendya mweti̱kereerye bigambu bya b̯uteetegereza bya badoma bibabaza kuraba mu bi̱byo bintu birungi bimukora. | Múngú lẽ ĩmi ꞌokí tã pịrị, ꞌbá adriꞌbá azakaza rú tã nị̃ꞌbá ku rĩ pi ã ꞌyokí rí tã ãzi ĩmi ní ku. | Kighendeleluwa eki̱leki̱ye nimbateelelela ntiyo, ni nanga Luhanga akubbala bantu abatamu̱hi̱ki̱li̱i̱je kandi beyeta bagheji, kubona ngoku enu̱we bahi̱ki̱li̱ja mukwete kukola bikoluwa bisemeeye. Kandi bikoluwa bisemeeye ebi, bikuleka mbaleka kusoghosa etu̱we bahi̱ki̱li̱ja. |
En biloko komwa marac-ci doko calo kome me deyo, kun tiyo ki tekone ma miye twer me kelo jami ducu i te locce. | m’ebiloko kumwa mi lewic udok nyen, kara edok pami kume mi dwong’ pare, calku tego m’ecopo bimo ko wi gin ceke i bang’e gire. | Ebuni nesi akibelokin awate wok nu ebosete akitaraun bala na keng' naka akibusesu, kapedor ka ejatatar ipiakini ka nesi iboro kere kwap keng'. | Emibiri gyaffe eminafu egifa, aligifuula ng'ogugwe ogwekitiibwa, ng'akozesa amaanyi agamusobozesa n'okussa ebintu byonna mu buyinza bwe. | Go bino wiro delkwoŋ wan manyap ma tho me, to loko ma cale gi delkwoŋe won ma didwoŋ, kareno oro meni ma go nyalo kelo gine gigipiny je i dhum pere. | Lepe itotowudra ’beri kaya naga ’ba pura kine i yeŋundra be na mugu nanye naga a na’bu na’buna ku teriŋi naga ma lepe romoki ’delakindri kapazi kilo giri i sobu na nye ina. | uzahindura uyu mubiri wo gucishwa bugufi kwacu akawushushanya n'umubiri w'ubwiza bwe, kuko afite imbaraga zo kumubashisha kwigandurira byose. | En ebino loko kom wa agoro gi di ko doko cal bala mere me deyo, di etio kede twer kame mie ekaruno keto jame dedede i loc mere. | En bino loko komwa, arecoreconi doko acalli kome me kwogo, kun tio kede teko mere ame mie twer me kela jami luŋ aluŋa i te loccere. | Kristu uyo, khulwe kamaani kakamunyalisisa khuura bibiindu byoosi asi e buwuli bweewe, alikalusa kimibili kyeefwe kino kimitoro nalundi kikifwa, kifwanane ni kumubili kweewe kwe shiriifwa. | Ilocokini iŋes ŋawat yok ŋuna palag ka ŋuna etwakete, kituruwo ikes ŋuna ikwaan ka akuwan keŋ ŋina ka apolou a ŋina anakuj. Isitiyae iŋes apedor ŋina epedoritor akiwuakin ŋiboro daadaŋ Napukan keŋ. | orihindura emibiri yaitu erikugaywa ekaba nk'ogwe ogw'ekitiinwa, naakoresa obushoboorozi obumubaasisa kwegomoororera ebintu byona. | Alifuula emibiri jeefe eminafu era ejifa ohuba hyʼogugwe ogutalifa olwʼamaani nʼobuŋangi wuwe. | Ono n'alikyusa emibiri gyaife eminafu era egifa n'agifuula ng'oti n'ogugwe ogw'ekitiisa, ng'akozesa amaani agamusobozesa okuta ebintu byonabyona mu bufuzi bwe. | eri nga rua amani inzita kokorori oja o’diru eri ’bazu ovozu ekile rua dizaru inirile, okpo erini erini ecozu ani afa dria ’bazu i ma palaarisi. | Era yalisuuca emibiri gyaiswe ginu eminafu egifa, ni gibba ooti gugwe ogwʼekitiisya ogutafa. Ekyo yalikikola ngʼakolesya amaani ago agamwezyesya okufuga buli kimo. | atakayeubadili mwili wetu wa unyonge, upate kufanana na mwili wake wa utukufu, kwa uweza ule ambao kwa huo aweza hata kuvitiisha vitu vyote viwe chini yake. | He will change our weak mortal bodies and make them like his own glorious body, using that power by which he is able to bring all things under his rule. | Ĩꞌdi ꞌbá ũkpó ĩꞌdidrị́ icólépi rá rĩ sĩ ãko pírí kí ají ĩꞌdi pálé gá rá, ĩꞌdi mụ ụrụꞌbá ãmadrị́ ũkpó kóru ꞌdĩ kí ujalé dị̃zã rú úꞌdí ru ĩꞌdidrị̂ áni. | Yooyo yogwo alihindula mibiri myetu̱ mimi mya ha nsi naamifoora mya ki̱ti̱i̱ni̱sa nka gwamwe naakoresya gagwo maani gaamwe gamu̱soboresya kufuga bintu byensei̱ bya mu nsi. | Ĩri ũkpõ be ngá ãrẽvú drị̃gé céré, ĩri úmvúlésĩ ꞌbávé rụ́ꞌbá ŋmaꞌbée ŋmaŋma nõꞌbée újá ọ́gụ́ sụ̃ ívé rĩ tị́nị. | Niiye alihindula mibili yaatu eni eghi etali na ki̱ti̱i̱ni̱sa endindi, kususaana nga mubili ghuwe oghuli na ki̱ti̱i̱ni̱sa. Akukola eki haabwa maani̱ ghe, aghakugubha kuleeta bintu byona hansi ya bu̱lemi̱ buwe. |
I kare ma gutiŋo waŋgi malo, pe guneno ŋat mo ento kono Yecu keken. | E ka ging’ayu wang’gi malu, gineno ng’atu moko ngo, ndhu Yesu kende. | Eng'oliarete kuju mam kesi anyun itwan ipede adepar Yesu. | Bwe baayimusa amaaso, ne batalaba muntu mulala, wabula Yesu yekka. | Aka munyo joŋiyo malo jok'oneno dhano moro je kwanyo woko Yesu won kende. | Ku ko laga aboŋadru ki yu, ko aku medra le’de ŋutu, ŋolo a Yesu ka’delo. | Bubura amaso ntibagira undi babona, keretse Yesu wenyine. | Do kakame kitingo kede wang gi malo, likame tie ngatamoro kame kiko neno kwanyo Yesu kenekene. | Ka otiŋo waŋgi, mom oneno dano moro, kono ka Yecu kene. | Baryo ni benyusa tsimoni tsaawe, balekha khubonakho umuundu ukuundi yeesi ta, akhali Yezu yenyene. | Ani ikeunete ikes ŋireetin, kiŋolikis Yesu bon emam ituŋanan ice. | Haza ku bainamwire amaisho, tibaagira ondi weena ou baareeba kureka Yesu wenka. | Abeegi babe ni bagangamuha, sibabona muutu owundi yesiyesi ohutusaho Yesu yeŋene. | Bwe baalinga ghaigulu, ghazira wundi ye baabona okutoolaku Yesu yenka. | Yi ka yi mile enga ’bo, yi ndreni ’ba azini ku, pe lu Yesu’i a’dule. | Awo owebagangamukire, kadi kubonaku omuntu, okutoolaku oYesu yenkani. | Wakainua macho yao, wasione mtu ila Yesu peke yake. | So they looked up and saw no one there but Jesus. | Kí mụ ãngũ ndrelé ụrụgâlé, ndre kí ꞌbá ãzí ku Yẹ́sụ̃ ace ĩꞌba abe áꞌdụ̂sĩ. | B̯u̱baabyoki̱ri̱ kuruga ha nsi, batakei̱re kuwonaho muntu wondi yensei̱ kutoolahoona Yesu̱. | Kộpi kâ ĩ mị ingaá ãngũ ndreé ụrụ ꞌdãá, ꞌbá ãzi ãluŋáni ꞌdãáyo, ꞌbá rĩ ꞌyéŋá Yẹ́sụ̃ ꞌi. | Beeghesebuwa aba obu baatodhi̱ye kulola, bataabonʼo Musa na Eli̱ya, baabona Yesu enkaha. |
ma giwacci, “Nye, in ma imuko ot pa Lubaŋa woko, ci igero pi nino adek-ki, doŋ ilarre keni ba! Ka ce in i Wod pa Lubaŋa, lor woko piny ki i kom yatariya.” | giwacu kumae, In m’irungo hekalu, kan igome de ceng’ adek, bodhri giri: tek in i Wod Mungu, lor piny ku wi yen m’athara. | ebalasi, “Ijo lo ibeikiit atijaar Etogo ka Akuju, kadukun ka aparasia kauni, koyuun! Kirait ijo Okoku ka Akuju, kodoku kwap ka emusalaba” | ne banyeenya emitwe, era ne bagamba nti: “Ggwe amenya Essinzizo, ate n'olizimba mu nnaku essatu, weewonye. Oba nga oli Mwana wa Katonda, va ku musaalaba okke!” | “In m'onwaŋo ikidho kedho Ot pa Were t'igero man i ndelo adek, onyo iwon bothere! Aka k'inen ibedo Wod Were adieri ere lori wi musalaba wanen!” | akulia adi, “Do laga lo randru kadi na Ŋun ina, lo ’dugo lepe i luŋa musalalo, ritu mugu! Kugbo do a Ŋiro lo Ŋun ilo kiyundri ka tinade i kedini lo ’bekoni dolo!” | baravuga bati “Wowe usenya urusengero ukarwubaka mu minsi itatu, ikize. Niba uri Umwana w'Imana, manuka uve ku musaraba.” | “In ngat kame oudo iyaro turo tempulo di iko gere pi ceng adek, lakere keni! Ka in Wot ka Rubanga, wok piny ki musalaba.” | ame okobo ni, “Yin ame iketo ot Obaŋa ite gero i nino adek, larre keni koŋ. Ka yin i Wot Obaŋa, yitto piny, iya i kom yat oko!” | nga baloma bari, “Iwe abe unyala khusaambula Lisaayilo Likhulu, walyombekhela lundi mu bifukhu bitaru, yiwonesa wamweene khubone! Ari yiikha urure khu musalaba khubone, noola uli Umwaana uwa Wele!” | ebasi, “Okoe! Iyoŋ ŋoon ibala ituwori Akai ka Akuj, ido todukok nabo alotooma ŋirwa ŋiuni! Toiun cenite kirae iyoŋ Lokoku ka Akuj! Todoku alomusalaba!” | nibagira bati: Iwe osheenya Nyaruju, okagaruka okagyombeka omu biro bishatu, mbwenu yejune! Ku oraabe ori Omwana wa Ruhanga otemburukye, orugye aha musharaba! | baati, “Ewe asobola ohubbwagaŋo Yekaalu, nindi wayitongola mu ndaalo edatu, wenoŋole. Era hanye oli Mwana wa Hatonda, niinuha hu musalabba!” | nga bakoba bati: “Iwe omenha eisinzizo, ate n'olizimba mu nnaku eisatu! Oba ng'oli Mwana wa Katonda weewonie, va ku musalaba oike.” | kini, Mi ’ba hekalu anzupi, sipi o’du nari, mi pa mi ngulupi! Mi ka ovu Mvi Munguni, mi si pati alaza ma siarisi va. | era ni bakoba bati, “Iwe ayaba okuvunawo eYeekaalu, tete ogyombeke omu naku isatu, weeramye. Aale ngʼoli Mwana wa Kibbumba, ozwe oku musalabba oike ansi!” | Ewe mwenye kulivunja hekalu na kulijenga kwa siku tatu, jiokoe nafsi yako; ukiwa ndiwe Mwana wa Mungu, shuka msalabani. | “You were going to tear down the Temple and build it back up in three days! Save yourself if you are God's Son! Come on down from the cross!” | jọ kí, “Ị́jọ́ ándrá mi jó Ãdróŋá drị́ ꞌdĩ andi rá, mi sị la ụ́ꞌdụ́ na agá rá! Ípa ími ãmgbã rĩ! Mí asị́ vụ̃rụ́ mũsãláꞌbã sị́ gâlé, ídrĩ adru Ãdróŋá Ngọ́pị ꞌi rĩ gá.” | nibakoba, “Otyo! We munyakukoba nti okugyenda kuguma hansi Yeekaru, oi̱re ogi̱bi̱mbemwo mu biro bisatu, weejuna! Ni̱i̱nu̱ka oruge ha musalaba, waabba nooli Mwana wa Ruhanga!” | kộpi rikí ꞌyoó kínĩ, “Mi ándúrú ꞌyoópi, mi Jó Múngú vé rĩ ĩŋãnyã, mi gõ sị̃ ụ́ꞌdụ́ na agá rĩ, mí dõ Mvá Múngú vé ni, ꞌí pa mi! Mí ísị́ pẹtị alambaku rĩ sị́gé sĩ vũgá nõó.” | mbaghila bati, “Nuuwe okaghila oti okugenga Numba ya Luhanga, kandi otodhe oghikwelele bilo bisatu! Dheluuni olakaba oli Mwana wa Luhanga, weejune! Osu̱ndu̱ke haa musalaba haala!” |
Ka en lwoŋo jo ma lok pa Lubaŋa obino botgi ni gin lubaŋa(ci ginacoya pe twero turre), | Tek elwong’o gi mungugi, ma lem pa Mungu wok i bang’gi (lembagora pa Mungu de copo tur ungo), | Ng'ulu lu apon koinakine akirot keng' abu konyaraune kesi ikujusinei. Kijenete siong' de ebe eraasi abeite ng'ini pak agirasia nukalaunak. | Katonda, abo abaaweebwa ekigambo kye, yabayita balubaale, ate ng'ebyawandiikibwa bisigala nga bya mazima bulijjo. | Ka Were olwoŋo jom'okel rijo wac pere ni werin (aka gim'ondiki kiwire), | Kine kulia na wuwuro kine de ani romoki wusa. Kuwade kugbo lepe laga alungu ko a muloko‚ ko laga ma kulia ti Ŋun kine pondri kasikoni kilo‚ | Nuko ubwo yabise imana, abo ijambo ry'Imana ryajeho kandi ibyanditswe bitabasha gukuka, | Do ka Rubanga olwongo jo kame bin komio kop mere be rubangan (doko di iwandik kacil likame kotwero turo), | Ka en lwoŋo jo ame kop Obaŋa obino baŋgi ni gin obaŋa, (coc a yam ocoo mom tur) | Babeene abo babalaangibwa bari ba wele, nga nibo beesi shilomo sha Wele shetsila, ni bibyaronebwa bikhosefu sibinyala khufuniakibwa ta. | (Ikiyeni atemar iyookino Ŋakigireta kire;) ido abu Akuj tonyara ŋituŋa ŋulu alimokinio ŋakiro keŋ, ŋakujo. | Abo abaiziirwe ekigambo kya Ruhanga, ku araabe yaabeetsire baaruhanga kandi ekyahandiikirwe kitarikubaasa kwihwaho, | Obanga galanga abaatu abo aba baŋa ehibono hihye ati bahatonda, ate Ebyaŋandihiwa bisigala ni biri bituufu, | Oba nga abo Katonda be yagha ekibono kye yabeeta bakatonda, ate nga Ebyaghandiikibwa tibisobola kudiba, | Te eri ka ’ba e’yo Mungunini ecazu yi vu ’diyi omve munguru (te e’yo siza econi ovuzaru i toko ku), | Era mumaite muti eBiwandiike tibeezya okubivunawo. Kale obanga abantu abasunire obukwenda bwa Kibbumba, yabeetere ‘bakibbumba,’ | Ikiwa aliwaita miungu wale waliojiwa na neno la Mungu; (na maandiko hayawezi kutanguka); | We know that what the scripture says is true forever; and God called those people gods, the people to whom his message was given. | Ãnị̃ cé ị́jọ́ sĩlé bụ́kụ̃ Ãdróŋá drị̂ agá rĩ ĩꞌdi ị́jọ́ mgbã ru ujalépi ku jã ꞌdâ rĩ, ãzíla umve ꞌbá ꞌdã kí ãdroŋa, ꞌdĩ kí ꞌbá ĩꞌdi sĩ ị́jọ́ ĩꞌdidrị́ gá rĩ ị̃drị̃jó kí tị gá rĩ sĩ kî. | Ruhanga yaabba yaabeeti̱ri̱ mu kigambu kyamwe, ‘baruhanga’ (nikili mu Binyakuhandiikwa kya muntu yensei̱ atakusobora kugaana.) | Ĩmi nị̃kí rá tã Búkũ Múngú vé rĩ ní ꞌyoó rĩ, ĩri tã áda, ꞌbá ãzi ícó újá ku, ꞌbá Múngú vé ụ́ꞌdụ́kọ́ ní ícá kộpi vúgá rĩ pi, Múngú ꞌyo dõ kộpi ní kĩnĩ, kộpi ‘múngú’ ãzi pírí, | Aba kighambo kya Luhanga kyahi̱ki̱yʼo, akabaghilamu baaluhanga, kandi Ebyahandi̱i̱ku̱u̱we tamukugubha ku̱bi̱tu̱wa. |
Ento Juda me Keriot, ŋat acel i kin lupwonnyene, en ma bidobe, openyo ni, | Ento jalub acel, ma Yuda Iskariote, ma ng’atu ma bicibe, uwacu kumae, | Konye kotemari Yuda Iskariote epe kamaka ikesisiak (lo kelosi abilakin nesi ebotet), | Naye Yuda Yisikaryoti, omu ku bayigirizwa ba Yesu, eyali agenda okumulyamu olukwe, n'agamba nti: | Acel kwoŋ jofonjirok pa Yesu, Yuda Iskariot, ŋat'oyido lacamo rigo sereko, okwero ni, | Yuda laga lo Kariota, laga a ŋutu gele i lotodiniki ti Yesu kilo i dridriŋini, laga lo inyokindro lepe mundraralo, druga piza adi, | Nuko Yuda Isikariyota, umwe mu bigishwa be wendaga kumugambanira aravuga ati | Yuda Isikariot kame oudo obedo ngat acel kikom josiao ka Yesu, ngat kame oudo oyaro rupao en, oko penyere be, | Ento Juda me Keriot, ŋat acel i akina jo a lube, en ame abino keto erupe i kome, open ye ni, | Ne mutweela khu baleekelwa ba Yezu ulaangibwa Yuda Isikalyoti, uwaba atsya khulyamo Yezu luwomelo, lwanyuma waloma ari, | Nai abu Yuda Isikariot, epei alokasyomak a Yesu (ŋolo abu toruwor ekalukinon keŋ) tema, | Yuda owa Kariota, omwe aha batendekwa be, owaabaire ari ow'okumureebya, nikwo kugira ati: | Aye mulala hu beegi ba Yesu, oyu balanga baati Yuda Yisikaryoti era owaali nʼaja humulyamo oluhwe ngʼaloma ati, | Agho Yuda Isikarioti owundi ku Beegeresebwa ba Yesu, eyali aja okumulyamu olukwe yaakoba ati: | Te Yudasi Isikariote, ’ba erini imbale ’diyi ma azi alu (’yepi eri ma o’di nyapiri) nga ’yo ra, | Neye oYuda oIsikalyoti, era omoiza oku beegi ba Yesu, eyabbaire ayaba okumulyamu olukwe, nʼakoba ababbairewo ati, | Basi Yuda Iskarioti, mmojawapo wa wanafunzi wake, ambaye ndiye atakayemsaliti, akasema, | One of Jesus' disciples, Judas Iscariot—the one who was going to betray him—said, | ꞌBá Yẹ́sụ̃ ꞌbã imbálé rĩ kí ꞌbã ãzí ãlu umvelé Yụ́dãsị̃ Ị̃sị̃kãrị́yọ́tị̃ ꞌi rĩ ĩꞌba abe ꞌdãá ĩndĩ, wó ĩꞌdi vâ ꞌbá mụlépi Yẹ́sụ̃ ꞌbã mẹ́lẹ́ mbelépi rĩ ꞌi. Jọ, | Kasi mwomwo omwei̱ hali beegeseb̯wa ba Yesu̱, gi̱beetengi̱ Yu̱da I̱sakalyota yogwo munyakubba naakugyenda kudiirisana Yesu̱, yaab̯u̱u̱lya naakoba, | ꞌBo ꞌbá Yẹ́sụ̃ ã pámvú ũbĩꞌbá rĩ pi vé ãzi rụ́ ni Yụ́dã Ĩsĩkãrĩyótã ꞌi, Yụ́dã ꞌdĩri, ĩri ꞌbá ímụ́pi Yẹ́sụ̃ ã ũli ꞌbeépi rĩ ꞌi, ĩri ní ꞌyozú Yẹ́sụ̃ ní kĩnĩ, | Bhaatu omui mu beeghesebuwa baa Yesu, Yu̱da Esikalyota, oghu aaghendagha ku̱mu̱ghobeli̱ya, aaghila ati, |
Nio koni yam pe wulego gin mo i nyiŋa; wulegi, wubinoŋo, wek wupoŋ ki yomcwiny. | Fodi wupenjo gin moko ngo ku nyinga: wupenji, man wubijolo kara juketh anyong’a mu pong’. | Akitodol akolong' na, mam osi kilipito ibore ipede kokiror kang'; kilipata, idumunete osi tetere ailel kus ilelebun pucpuc. | Okutuusa kati mubadde temusaba mu linnya lyange. Musabe, muliweebwa, essanyu lyammwe lituukirire. | Gunyo ni fodi wikikwayo gimoro i nyingan, kway win aka wibino limo, ŋey kisangala mewin wobedi m'opoŋ.” | Yeŋundra tinade ta aku magu le’de ŋo ku kari kuwe kine. Maketa‚ ta irurumbi, nyola nasuna ma gbo’da koru. | Kugeza none nta cyo mwasabye mu izina ryanjye. Musabe muzahabwa ngo umunezero wanyu ube wuzuye. | Tuno nan pwodi likame ikwaunu gimoro i nyinga; kwaunu, ibinunu udo, me wek ibedunu kede kilel kame romo. | Tuno amanni yam mom ru ikwao wunu ginnoro i nyina; kwa wunu, ibino wunu nwoŋo, me ipoŋ wunu i yomcuny. | Khukhwolisa ari mushiili khuloomba shishiindu shoosi mu lisiina lyase ta. Ni muloombe, kane mufune, nio kumwikhoyo kwenywe kube kumwitsufu.” | Akitodol tokona nyiŋita iyes idiobore alokiro kaŋ; kiŋita iryamunete, ikotere alelyan kus ilelebikin. | Okuhitsya hati timukashabaga kintu kyona omu iziina ryangye; mushabe, muryaheebwa, haza okushemererwa kwanyu kubone kuhikira kimwe. | Ohwola haati muhiiri husungangaho hiitu hyosihyosi mu siina lyange. Musungenga Hatonda, mulisuna ko mubeere erala basangaafu.” | Ni ye buli eno timusabangaku kintu kyonakyona mu liina lyange. Musabe muligheebwa, okusagamba kwaimwe kwatuukirira. | Ecazu curu’do emi zini nga e’yo azini ma rusi ku; emi zi di, emi nga a’i ra, ayiko emini ma ga tre ani. | Wazira paka lwatyanu mubbaire mukaali okumusabangaku ekintu kyonakyona omu liina lyange. Neye atyanu aale musabenge era mwalisuna, nʼeisangaalo lyanywe lyalibba mu bwizulye.” | Hata sasa hamjaomba neno kwa jina langu; ombeni, nanyi mtapata; furaha yenu iwe timilifu. | Until now you have not asked for anything in my name; ask and you will receive, so that your happiness may be complete. | Acájó kpere úꞌdîꞌda, ĩmi aꞌị́ drị̃ áma rụ́ sĩ ãko ãzí ku, ĩmi aꞌị́ dó, ĩmi dó mụ ịsụ́lé la rá, ãyĩkõ dó sĩ ĩmi fụ calépi rĩ sĩ. | Mwi̱ceeri̱ mutakasabanga kintu kyensei̱ mwibara lyange; bei̱tu̱ hataati̱ mu̱sabenge Ruhanga, mu̱kwi̱za kuheeb̯wa aleke mubbe na kusemererwa kukumala. | Íꞌdózú ꞌdã cĩmgbá ãndrũ sĩ, ĩmi zịkí ngá ãzi mâ rụ́ sĩ ãluŋáni kuyé. Ĩmi zịkí, ĩmi ícó ị́sụ́ rá, ĩmivé ãyĩkõ ri ímụ́ aga rá. | Ku̱hi̱ki̱ya nʼendindi tamukasabi̱ye kintu kyona mu li̱i̱na lyanje. Musabe, mukutunga eki mwasabi̱ye, kandi mukudheedhuwa kwonini. |
Lacen dano biwaco bot godi matino ni, ‘Wupot i komwa’; ki bot godi matino ni, ‘Umwa.’ | I nindo maeno gibimaku wacu ni gudi kumae, Podh i wiwa; ni ungulu got ke kumae, Umwa. | Kosodete alimokin imoru ‘Kibirokinosi siong'!’ Ka amukuran ‘Korapakisi siong'.’ | Olwo baligamba ensozi nti: ‘Mutubuutikire,’ n'obusozi nti: ‘Mutuvuunikire.’ | Meno a hongo ma ji bino wac'iye ri gote ni, ‘Podhi win kwoŋ wan.’ Gi ri tendere ni, ‘Riewere win kwoŋ wan.’ | I lu luŋa de‚ ko ipoki i takindra na meria kilo adi, ‘ ’Duuta kaya kini‚’ ku tupula kilo adi, ‘Muketa yi.’ | Ni bwo bazatangira kubwira imisozi bati ‘Nimutugwire’, babwire n'udusozi bati ‘Nimudutwikire.’ | Di do kiko bino cako waco ne mori be, ‘Pot i kom wa’; kede ne imukuran da be, ‘Um wa.’ | I kare-nono obino ero kobbi kiddi adoŋo ni, ‘Rette wunu i komwa’; kede baŋ kiddi atino ni, ‘Wumwa wunu’. | Lwanyuma balilakikha khuloma tsinjiinji bari, ‘Ni mukhukwekho,’ ni tsingoongo bari, ‘Ni mukhubiimbilile.’ | Ŋirwa ŋul, elimokinete ŋituŋa ŋimoru etemarete, ‘Totiyakinetei isua!’ Nabo elimokinete ŋimukura etemarete, ‘Kiwuae isua!’ | Obwo nibwo barigambira enshozi bati: Mutugwere! N'ebibungo bati: Mutushwekye! | nʼobusozi baati, ‘Mutusiihe.’ | Agho balitoolera okukoba ensozi bati, ‘Mutugweku’ n'okukoba obusozi bati, ‘mutusandikire!’ | O’du ndesi yi nga ’ba ’yo oni ambo ’diyi ma tia, Emi o’de ama dria; azini oni were ’diyi ma tia, Emi a’bu ama dri ci. | Olwo balikoba ensozi bati, ‘Mutugweku,’ nʼobusozi bati, ‘Mutubbuuneku.’ | Ndipo watakapoanza kuiambia milima, Tuangukieni, na vilima, Tufunikeni. | That will be the time when people will say to the mountains, ‘Fall on us!’ and to the hills, ‘Hide us!’ | Ãzíla ꞌbé níríŋá rĩ ꞌbaní, “Ĩzị̃ ãma ꞌi!”’ | Na mbamba, ‘Mu̱tu̱bbu̱mbe!’ | ãzini kộpi ꞌyo ánga rĩ pi ní, “Ĩmi íꞌdékí ꞌbá drị̃gé!” ’ | Ti̱ bwile obu bantu balighila myena bati, ‘Mutwegengele!’ Kandi baghile bwena bati, ‘Mu̱tu̱swi̱ki̱le!’ |
Pien bot Lubaŋawa nen atir ni, myero ecul can bot jo muketo can i komwu, | tek ebedo kumeno ya en e gin ma pwe ni Mungu y a ecul ruvwa ni ju m’unyayu ruvwa i kumwu, | Isomakini Akuju nu edolito: Eyauni nesi icani namaka ng'ulu lukisicanete osi, | Katonda mwenkanya, alibonereza abo abababonyaabonya, | Kole bedo gim'otire ka Were okelo candirok ri joma miyo wicandere, | ’Bo igbo’da soso ku Ŋun i konyeni i roba na ŋutulu lo sasandru ta kilo ku sasanya, | kuko ari ibitunganiye Imana kwitura ababababaza kubabazwa, | Pien kibut Rubanga, etie gikame opoore pi culo jo kame mio wu neno can kede mino gida can, | Pien baŋ Obaŋawa nen atira ni, myero cul awunawu baŋ jo awunowu, | Wele ali uwa ŋali, ibo bababakholesa inywe shiisa, umweene alibaliyila ni shitaambiso. | Itiyakini Akuj ŋuna iyookino: iteryamuni ŋican ŋituŋa ŋulu ikiteryamunito iyes ŋican | Manya Ruhanga naareeba ngu n'eky'obwinganisa okubonabonesa abarikubabonabonesa, | Hatonda saalyaha, aliboneresa ababahiyaania, | Era Katonda aja kukola ekituufu: aja kuleetera abo ababadaazadaaza badaagedaage, | Te eri ovu e’yo kililiruni Mungu ma milia inzata ma arioti ofezu ’ba emi inzapi ’diyi ma ruaa, | Era oKibbumba omu bwenkanyabwe, yalibonereza abo ababagadya, | Kwa kuwa ni haki mbele za Mungu kuwalipa mateso wale wawatesao ninyi; | God will do what is right: he will bring suffering on those who make you suffer, | Ãdróŋá ꞌbã ụ́ꞌdụ́ pírí sĩ ị́jọ́ lịjó ꞌbá kí drị̃ gá | Ruhanga yogwo acwa bintu bya b̯ulyo, yooyo akwi̱za kufubira bab̯wo bantu bensei̱ babbanga ni̱babawonawonesya, | Múngú ri tã lị pịrị, ĩri ímụ́ ꞌbá ĩmi ꞌoꞌbá ũnjí rĩ pi ĩrĩŋã rá, | Luhanga ahi̱ki̱i̱ye kubona-boni̱ya abakwete kubona-boni̱ya enu̱we. |
Yecu odonyo i Jeriko kun oekato akata. | Man emondo i Yeriko ebekadhu akadha. | Kolomi Yesu Yeriko bobo kotubor. | Awo Yesu n'ayingira mu kibuga Yeriko, n'atambula n'akiyitamu. | Yesu odonjo Yeriko aka oyido wotho i dier tindi. | Ku Yesu laga alubo Yeriko yu, lepe druga rosodru purie‚ | Yesu agera i Yeriko, arahanyura. | Yesu oko donyo Jeriko di oudo etie beo abea ki kuno. | Yecu odonyo i Jeriko kun abebea iye. | Yezu ni enjila mu Yeriko, aba nga abiramo busa. | Toloma Yesu Yeriko erae ekalunyan. | Yesu akataaha omu rurembo Yeriko, yaagumizamu naarurabamu. | Ngʼaŋo Yesu nʼabagaali ni nʼabo bengira mu hibuga Yeriko ni babita engira. | Agho Yesu yangira mu Yeriko ng'ali kukibitamu. | Eri fi Yerikoa, nga aga trei aleniasi. | Awo oYesu nʼabeyabbaire nabo ni baingira omu kibuga e Yeriko, era nga babita nzira. | Naye alipoingia Yeriko alipita katikati yake. | Jesus went on into Jericho and was passing through. | Yẹ́sụ̃ ca Yẹ̃rị́kọ̃ gá alị ala gâ sĩ. | Kandi hei̱nyu̱ma gya Yesu̱ kwingira mu rub̯uga lwa Yeri̱ko, yaarabi̱ri̱mwo-b̯u̱rabi̱. | Yẹ́sụ̃ ní fizú mụzú kụ̃rụ́ Yẹ́rị̃kọ̃ vé rĩ agá ꞌdãá, ẹlị mụzú kụ̃rụ́ rĩ agásĩ. | Yesu naanaghenda mu kibugha kya Yelusaalemu, aaki̱dha mu tau̱ni̱ Yeli̱ko. |
Ci Yucepu oa malo okwanyo latin ki minne ki dyewor, ocito kwedgi i Ejipt; | Man eai malu eting’o nyathin ma nok de ku min mire ku diewor, ecidho de i Misiri; | Kosodi Yosef anyoun kware, kirumi ikoku kiton toto keng', kaikar Misiri. | Awo Yosefu n'agolokoka, n'atwala omwana ne nnyina ekiro, n'alaga e Misiri. | Am'omiyo Yozefu oay malo okwanyo nyathi gi yokimere, to joay wor kidho yu Misir, | Kuwade lepe druga ŋiyoro kuwazena‚ druga ’dumadru ŋirolo ku ŋote na lepena‚ druga utu Ezipeto yu‚ | Na we aherako arabyuka ajyana umwana na nyina nijoro, ajya muri Egiputa, | Di Yosepu oko yai en eko kwanyo atin kede toto mere iwor, kiko ot Misiri, | En te ya tero atin kede tottere dyewor, te wot i Miciri; | Aryo Yozefu wenyukha, wayila umwaana ni maayi weewe mu shilo baatsya i Misiri. | Tonyou Yosepu ya ikoku ka toto keŋ nakwaare, tolot Ijipit. | Yosefu atyo aimuka, atwara omwana na nyina, ekyo kiro abahungiza Misiri; | Ngʼaŋo Yosefu genyoheramo owiire owo, aŋamba omwana ni nyina batiina e Misiri. | Agho Yosefu yaasituka yaagema ku mwana n'inhina obwire obwo baaja e Misiri | Eri nga di nga, mva jizu andri be inisi, apazu Misiria ra; | Kale awo oYusufu obwire obwo nʼasetuka nʼakwata omwana nʼomaaye ni baaba e Misiri. | Akaondoka akamchukua mtoto na mama yake usiku, akaenda zake Misri; | Joseph got up, took the child and his mother, and left during the night for Egypt, | Cọtị Yụ̃sụ́fụ̃ angá ụrụgá, ꞌdụ dó ũrekeŋá kí ãndrẽ be trũ apájó ị́nị́ sĩ trũ mụjó Mị̃sị́rị̃ gá. | Mwomwo Yozefu̱ yaabyoka i̱jolo lyolyo lyonyini, yaatwala mwana na maa mwana mwihanga lya Mi̱si̱ri̱. | Yõsépã ní ẹ̃cị̃ íꞌdózú, ĩri ní mváŋá rĩ pi jịzú ẹ́ndrẹ́pị be ị́nị́ŋá sĩ mụzú Ẽjẽpétõ gá ꞌdãá. | Mukilo eghi, Yojeefu̱ aamuka, aatwala mukali̱ wee na mwana wabo mu ehanga lya Mi̱si̱li̱. |
pi lok ada ma bedo i cwinywa, dok bene bibedo kwedwa nakanaka: | ni kum lembe mandha nini m’ubedo i iwa, man ebibedo i bang’wa nja: | naarai ideun abeite kama wok bobo ejaikin ka oni ikaru kere. | olw'amazima agabeera mu ffe, era aganaabeeranga naffe emirembe n'emirembe. | ro adieri manitie i wan aka bino bedo gi wan ndir je. | ’Bo kulia ti to’diri kine kine saka kaya katani‚ se na gbo ku yi paratra paratra. | ku bw'ukuri kuri muri twe kandi kukazaba muri twe iteka ryose. | pien wan otie kede ateni i cuny wa, doko da ebino bedo kede wa nakanaka. | pi kop ateni ame bedo i yiwa dok daŋ bino bedo kedwa nakanaka. | Lwekhuba bwa ŋali ibwo buba mwiifwe, lundi kane bubatsake ni nafwe biilo ni biilo. | anerae iboiyete ŋuna a kire alotooma yok ka erubakinete alotooma yok jik. | Nigo mazima agatuura omuriitwe, haza agaritugumamu ebiro byona. | olwohuba amazima aga hwafugiirira sihuja hulehera aŋo ohugafugiirira emirembe nʼemirembe. | agaba mu ife era agaidha okusigala n'ife ebyanda n'ebyanda. | e’yo adaru ovupi ama aliari ma e’yosi, eri nga ovu ama be ’dani ’dani: | olwakubba amazima gabba mu niiswe, era twabbanga nago emirembe nʼemirembe. | kwa ajili ya hiyo kweli ikaayo ndani yetu, nayo itakuwa pamoja nasi hata milele. | because the truth remains in us and will be with us forever. | ãꞌdusĩku ị́jọ́ mgbã rĩ ꞌbã uꞌájó ãma agá cí rĩ sĩ ãzíla ĩꞌdi dó ri uꞌálé ãma ásị́ gá jã ꞌdâ. | Nku̱ku̱ramu̱kya hab̯wa mananu gali muli twe kandi gatu̱kwi̱za kwicala nago biro byenseenya. | ꞌBá lẽkí ĩmi, ãꞌdiãtãsĩyã tã áda rĩ nóni ꞌbá ẹ́sị́ agá anigé, ĩri adri ꞌbá ẹ́sị́ agá mụzú nyonyo. | Tu̱ku̱hi̱ki̱li̱jagha butumuwa bwamajima, obukutuukalagha haa mutima kandi obu tukuukala tunahi̱ki̱li̱i̱je bilo nʼebilo. |
Ka latin me kuc tye kunnu, ci kucwu bibedo i kome; ento ka pe, ci kucwu bidwogo botwu. | Man tek wod kwiocwiny ni i ie, kwiocwiny mu bibedo i kume: ento tek umbe i ie, ebidwogo i kumwu kendo. | Kejii neni itwan ni emina aipuc, kinyek amalan kon naka aipuc kideun kama keng'; kemam kinyaka amalan kon naka aipuc. | Singa eribaamu omuntu asaanira okufuna emirembe, emirembe gye mubaagalizza girisigala naye. Bw'atalibaamu, giridda gye muli. | Aka k'inen onwaŋere ŋata jolo siem kenyo, siem mewin bino doŋ rigo; to kak'ameno, bino gik riwin. | Kugbo ŋiro lo teili lo trotro lu i nu kadi de‚ ti teili lo trotro lasulo sakani ku lu ŋiro de ki yu‚ kugbo ’bayi‚ ti teili lo trotro lasulo yiteni bo kasuni. | Niba harimo umunyamahoro, amahoro yanyu azaba kuri we. Natahaba, amahoro yanyu azabagarukira. | Ka dano kame maro mulem tie i ot nono, mulem wu bino dong i kome; aso ka li, mulem wu bino dwogo butu. | Ka dano me kuc tye kuno, kucwu bino bedo i kome; ento ka mom, kucwu bino dwogo baŋwu. | Noola mu ntsu umwo mulimo umuundu uwasiima lukoosi, khusheesa khweenywe khwe lukoosi kane khurame khu niye. Ne noola ta, kane lukoosi lukobole isi muli. | Ani keyai ituŋanan ŋini emina ekisil lore ŋol, idoŋi ekisil ŋol neni keŋ; ani kemam, nyidoŋi ekisil ŋol nen, nai eboŋuni neni kus. | Egyo nju ku eraabe erimu omuntu w'obusingye, endamutsyo yaanyu y'obusingye neija kumugumaho. Kwonka ku araabe atarimu, egyo ndamutsyo yaanyu y'obusingye mugigarukane. | Abaatu bomu mago ago ni babasangaalira, emiyaaya eji muba ni mubasungira, jija husigala ni nabo. Aye ni baba ni batenda, ekabi jenywe jibagoboleranga. | Bwe mulibaamu omwana ow'emiraala, emiraala gyaimwe girigisigalaku. Aye bwe mulibula, gija ku bairira. | Mva asi anzuru beri ka ovu ’daa indi, asi anzuru eminiri nga ri eri dria; te ka ku, eri nga emvi emi vu dika. | Singa yalibbaamu omuntu awoomera okusuna eidembe, iryo eeryo erimumutakirya lyalisigala naye. Era singa timwalibbaamu omuntu alisaanira, eidembe eeryo lyalibairira. | na akiwamo mwana wa amani, amani yenu itamkalia; lakini kama hamna, amani yenu itarudi kwenu. | If someone who is peace-loving lives there, let your greeting of peace remain on that person; if not, take back your greeting of peace. | Lị́cọ́ ꞌdị́pị drĩ ĩmi aꞌị́ ásị́ ị̃gbẹ́ sĩ, ĩwi ĩꞌdiní sụ̃sụ́ ásị́ ị̃gbẹ̃ drị́ rĩ ĩꞌdi drị̃ gá. Wó drĩ ĩmi aꞌị́ ku, ásị́ ị̃gbẹ̃ ĩmidrị́ rĩ ꞌbã uja ru vúlé. | B̯uhaakabbangaho muntu asemereeri̱ kutunga b̯u̱b̯wo b̯u̱si̱nge, yogwo muntu yaab̯utunganga. Bei̱tu̱ b̯uyaakabbanga ataloho, b̯u̱si̱nge b̯wenyu̱ b̯wei̱ranga hali nywe. | ꞌBá adriꞌbée jó ꞌdãri ãsámvú gé rĩ pi dõ tã be kíri, tãkíri ĩmivé ꞌdĩri adri ꞌbá jó ꞌdãri ãsámvú gé rĩ pi drị̃gé rá, kộpi adrikí dõ tã be kíri ku, tãkíri ĩmivé ꞌdĩri ꞌi újá gõ ĩmi ní vúlé. | Mu numba eghi naabaaye halimu muntu oghu abbali̱ye mpempa, alaghitungagha. Bhaatu ataabaayemu, mpempa eghi elakuukilagha enu̱we. |
Ka wawinyo lok man, wan ki jo ma kunnu walego Paulo ni pe ocit i Jerucalem. | E ka wawinjo gin maeni, wan ku ju ma kakeca de wakwaye ya kud eidh Yerusalem. | Na ipupunata siong' nu, kasodete siong' nenipe ka itung'a luka ng'ina akimaima Paulo mam alosite Yerusalem. | Bwe twawulira ekyo, ffe n'abalala bonna abaaliwo, ne twegayirira Pawulo aleme kugenda Yerusaalemu. | Munyo wawinjo ameno wan kodi ji ma kenyo wakwayo Paulo ni wokiri wokidhi Yerusalem. | Ku yi laga ayinga kine kulia de‚ yi kasi ŋutulu laga yu de kilo druga ma’yu ’beri ku Paulo adi ka’bi lepe ku ututu Yerusalema yu. | Tubyumvise twebwe n'abantu b'aho, turamwinginga ngo atajya i Yerusalemu. | Kakame wan owinyo kede kamano, wan karacel kede jo kame oudo tie kuno di oko ngangao Paulo be kur eot Yerusalem. | Tekki wan owinyo man, wan kede jo a rik tye kuno, ote kwayo Paulo ni kur doŋwot i Jerucalem. | Ni khwawulila bino, ifwe ni babaandu b'eyo, khwekontselela Paulo khuri alekhe khuutsya i Yerusalemu ta. | Ani iiraryo isua nu, aponi isua ka ŋulu ayakare nen torubakinae edyekitae Paulo nyelot Yerusalem. | Ekyo ku twakihuriire, itwe n'abandi boona abaabaire bariho, twayehanangiriza Paulo kutaza Yerusalemu. | Ehyo ni hyatugwa mu hutwi, efe ko nʼabandi abaaliŋo nga hwegalihira Pawulo atatiina yi Yerusaalemu. | Bwe twawulira ekyo ife n'abandi boonaboona abaligho, tweghemba Paulo alobe kuja Yerusalemu. | Ama ka e’yo ’diyi eri ra, ama ’ba matu eri vu okposi, ’ba angu ndea ’da ’diyi be, eri ma mu Yerusalemua ku. | Owetwawuliire ebibono ebyo, iswe nʼabantu abandi bonabona ababbairewo, ni twegairira oPawulo aleke okwaba e Yerusaalemi. | Basi tuliposikia haya, sisi na watu wa mahali pale, tukamsihi asipande kwenda Yerusalemu. | When we heard this, we and the others there begged Paul not to go to Jerusalem. | Ãma mụ ị́jọ́ ꞌdĩ arelé ꞌbo, ãꞌbã mãmálá Páwụ̃lọ̃ ꞌbã mụ Yẹ̃rụ́sãlẹ́mụ̃ gâlé ku. | B̯u̱twegwi̱ri̱ bi̱byo bigambu twensei̱ na banyansi banyakubbaho, twesengereerye Pau̱lo atagyenda Yeru̱salemu̱. | ꞌBá kã tã ꞌdĩri yịị́, ꞌbâ ꞌbá Yẹ́sụ̃ ri ẹ̃ꞌyị̃ꞌbá gí rĩ pi, ꞌbá adriꞌbá ãngũ ꞌdãri agá rĩ pi be, ꞌbá mãkí Páũlũ ri, ꞌbá kĩnĩ, ã mụ Yẹ̃rụ́sãlémã gá ꞌdãá ku. | Ti̱ obu twaghu̱u̱ye bighambo ebi, etu̱we na bahi̱ki̱li̱ja boona abaabaaghʼo twesengeleli̱ya Paulo tuti ataghenda e Yelusaalemu. |
I kare-nu onoŋo tye laco mo ma nyiŋe Baraba, ma yam gitweyo i mabuc i kin jo mujemo ma guneko dano i kare me jemogi-nu. | Nwang’u ng’atu acel nuti ma nyinge Baraba, m’evuto atwia ku ju m’uthubo ali, gi ju ma i aline ginego nek. | Apak ng'ini ayenite etwan lo anyarite Baraba kiton itung'a lukebilito ekisil kiton akiyara. | Ku mulundi guno, mu kkomera mwalimu omusajja ayitibwa Barabba, eyasibwa awamu ne bajeemu banne abatta abantu mu kajagalalo. | I hongo no jal m'ilwoŋo ni Baraba onwaŋo nitie i twec kanyacel gi jom'ogwenyere kwoŋ adhum ma joneko kiri ji i lweny pajo. | I dridriŋi na ŋutulu laga lo padru kulia‚ laga a karemo kilo‚ le’de ŋutu lo luŋu a Baraba ti lu i kadi naga a drodrorena kata yu. | Nuko muri icyo gihe hariho uwitwaga Baraba wabohanywe n'abari bagomye, bishe abantu muri ubwo bugome. | I kare nono, oudo tie icuo moro kame nyinge Baraba, kame oudo tie i otkol karacel kede jojemo kame oudo otimo nek i kare kame logologo oudo tie kede. | Onwoŋo cen tye lo moro i buc nyiŋe Baraba, ame otweo karacel kede jo otubo lwak; en onwoŋo oneko dano i tubere-nono. | Mu khaseela akho abawo umubowe mutweela isi balaanga bari Baraba. Aba mutweela khu babowe babeera babaandu mu mbuka iye bisaayumba bibyabawo. | Ayai epei ŋolo anyaritae Baraba, ŋolo aŋerit apukan, ŋolo aenitae alomabus kaapei ka ŋulu aŋerito apukan, ŋulu kepotu toara icetuŋanan alojiye. | Obwo, omuntu orikwetwa Baraba akaba abohirwe hamwe n'abagomi abaitiire abantu omu kajagararo. | Hu mulundi guno, mu komera mwalimo omusinde oyu balanganga baati Bbarabba, oyu baali ni bawoŋire nʼabajeemu bahye abaali ni beetire abaatu mu hediimo ahʼohujeemera Abarooma abaali ni baŋuga ehyalo hyawe. | Ku mukuzi guno, yaliyo omusibe mulala ng'ayetebwa Barabba, eyasibibwa n'abadheemu, abaali baise abantu mu keegugungo akaaligho. | Ombe ’ba azini arujoa, runi Baraba’i, eri ’ba omba ’uapi opi be, ’ba ’ba ’dipi omba nde alia ’diyi ma azi. | Oku mulundi ogwo, omu mabbuusu mwabbairemu omusaiza nga bamweta Bbalaba, ogubasibiire aamo nʼabayekera abainaye, abaitire abantu omu kediimo. | Palikuwa na mtu aitwaye Baraba, aliyefungwa pamoja na waasi, waliosababisha mauaji katika uhalifu huo. | At that time a man named Barabbas was in prison with the rebels who had committed murder in the riot. | Ị̃tụ́ ꞌdã sĩ ꞌbá ãzí ꞌbãlé mãbụ́sụ̃ gá la cí rụ́ la Bãrábã ꞌi, úrụ ĩꞌdi ĩꞌbã kí ꞌbá ꞌdịjó ãꞌdị́ gá rĩ sĩ. | Mu kasu̱mi̱ kakwo, mu bajeemu̱ banyakubba bakwati̱i̱rwe nibali mu nkomo hab̯wa musangu gwa kwi̱ta bantu, haalingimwo mudulu gi̱beetengi̱ Bbarabba. | Ágó ãzi rụ́ ni Bãrãbã ꞌi, ágó ꞌdĩri ꞌyĩkí kộpi ꞌbá waꞌbá ariꞌba rú tã Rómã vé rĩ gãꞌbá sĩ rĩ pi be, ágó ꞌdĩri ꞌdị ꞌbá drãá rá. | Bwile obu musaasa omui li̱i̱na liye Balaba akaba ali mu nkomo. Ali omui mu baheekela abaali bakwatu̱u̱we haabwa kwita bantu mu bulemo bwa kubbala kuuyʼo bu̱lemi̱ bwa Balooma. |
Lamalaika ma oa ki i polo onen bote kun miye tek. | E malaika wok i bang’e kud i polo, m’udwoke tek. | Kotakanikin nesi emalaikat alomun kokuju, ainakin nesi agogong'u. | Awo malayika n'ava mu ggulu n'amulabikira, n'amugumya. | [Gikenyo malaika owok i polo, omenyere rigo, to miyo go meni. | Druga malaikata le’de ŋiŋiyu i ’diko yu, druga puku ku lepeni i tikindra na lepe teriŋi. | Marayika uvuye mu ijuru aramubonekera, amwongera imbaraga | (Malaika oko wok ki malo, di oko neeno bute, di oko dino cunye. | Amalaika ame oya i polo te nen baŋe, omie teko. | Malayika wamubonekhela nga ama mwikulu nga amukumisa. | Bu emalaika anakuj, kitogogoŋ iŋes. | Bwanyima maraika amubonekyera naaruga omu iguru kumugumya. | Ngʼaŋo malayika aŋwa mwigulu amugobosamo amaani. | Agho yaabonekerwa malaika okuva mu igulu ng'aidha okumugumya. | Malaika engapi ’buari e’da i eri vu, okpo fezu eri dri, | Kaisi awo omalaika nʼazwa omwigulu nʼamubonekera, era nʼamugumya. | Malaika kutoka mbinguni akamtokea akamtia nguvu. | An angel from heaven appeared to him and strengthened him. | Mãlãyíkã Ãdróŋá drị̂ iꞌda ru ĩꞌdiní ũkpó fẽlé. | Malayika wa Ruhanga yaamu̱wonekeeri̱ kuruga mwiguru, yaamuha maani atatiire. | Mãlãyíkã ãlu íngá ꞌbụ̃ gé ꞌdãásĩ, ímụ́ ꞌi iꞌdaá ẹndrẹtị ni gé, ĩri ní ũkpõ sẽé. | Niibuwo omui mu baamalai̱ka aalu̱ghi̱ye mu eghulu, aamu̱gu̱mi̱ya. |
Yam gigura i kom yatariya kacel ki Kricito; pe dok an ma akwo-ni, ento Kricito aye ma bedo kwo i iya. Kwo ma kombeddi atye kwede i komani, abedo kwo pi ye Wod pa Lubaŋa, ma ceŋ omara ka omine gire pire kene pira. | An judaru gura waku Kristu; man en e an kendo ngo m’ukwo ento Kristu e m’ubedo i ia; man kwo maeno m’abedo ko i kum akwo i yioyic, yioyic ma ni i Wod Mungu, m’umara, m’umire gire pira. | tetere emam kerait eong' bobo nes ajari, konye Kristo lo ejii toma kang'. Akijar na ajii eong' toma kipokona na, ayait eong' kanuka amunokiite Okoku ka Akuju, lo aminuni eong' ka akidut akijar keng' kanu kang'. | Kyokka ndi mulamu, si ku bwange, wabula Kristo ye mulamu mu nze. Era obulamu bwe nnina kaakano, mbulina olw'okukkiriza Omwana wa Katonda, eyanjagala, ne yeewaayo ku lwange. | pama onyo aŋat'akikwo, to Kristo ama kwo i an. Aka kwo ma pama an gine, nitie i yeyo Wod Were m'omaran to miyo kwo pere ran. | kuwade tinade ŋutu laga zorulo agbo’da a nani‚ ’bo a Kristo lo saka kuwe katani ilo. Ina ru de naga na gbo’da tinade kuwe mugunina, gbo ku rugo nio na Ŋiro lo Ŋun laga lo nyadru na ku puso‚ laga lo tikindra mugu ku kulia kuwe kine ilo. | Nabambanywe na Kristo ariko ndiho, nyamara si jye uriho, ahubwo ni Kristo uriho muri jye. Ibyo nkora byose nkiriho mu mubiri, mbikoreshwa no kwizera Umwana | omio likame doko ango en kame pwodi akuo, do Kirisito en kame kuo i ango. Doko kuo kame nan ango atie kede, akuo pien atie kede yei i kom Wot ka Rubanga, ngat kame omara di eko jalo kuo mere pira. | An rik ogura i kom yataria karacel i Kricito; mom dok an en akwo-ni, ento Kricito ame bedo kwo i an. Kwo ame aman atye kede i koma-ni, abedo kwo pi ye Wot Obaŋa, a rik omara te miye gire kene pira. | nio shibe shiri s'ali ise niye uli umulamu ta, akhali Kristu niye uli umulamu mus'iise. Bulamu bweesi ise imenya mu mubili kwase, imbumenya khulwe khufukiilila mu Mwana wa Wele, uwangana ise nalundi wawanayo bulamu bweewe khulwase. | Aŋun nai, nyarubakinit ayoŋ arae ŋolo ayari, nai Kristo eyari alotooma kaŋ. Akiyar kaŋ ŋina anakwap a na, ayari ananupit Lokoku ka Akuj, ŋolo abu okominak ayoŋ ka tojal akiyar keŋ aŋuna kaŋ. | Nyowe nkabambwa hamwe na Kristo. Ndiho, ntakiri nyowe ori, kureka Kristo niwe ari omuriinye; n'amagara agu nyine hati omu mubiri, ngaine ahabw'okwikiriza Omwana wa Ruhanga owankunzire, akeehayo ahabwangye. | Cooka ese samwene sindiise aŋuga obulamu wange ngʼolu hyabanga ahale. Ŋaahani Kurisito njʼabuŋuga era hiisi ehi kola, kihola ni nesiga Omwana wa Hatonda owanyenda geeŋaayo ohufa abe ŋongo ohununula obulamu wange. | era tiri mulamu ku bwange aye Kurisito n'omulamu mu nze. Obulamu buno bwe ndi nabwo mperaano mu mubiri, ndi nabwo lwa kwikiriza Mwana wa Katonda eyangonza n'aghaayo obulamu bwe ku lwange. | Yi di ma pati ruaa Kristo be ’bo; ma ovuni di idriru curu’do ma’i ku, te Kristo ovu idriru ma aliani; te e’yo mani curu’do ovuzu idriru ruasiri, ma ovu idriru a’ita mani Mvi Munguni ma lepi avasi, i ma ngulupi fepi ma pariari a’izurisi. | Obwomi bwange obwʼomu mubiri babukomereire oku musalabba okubita omu Yesu. Kale atyanu nze tindi mwomi kulwange neye oKurisito aali mu nze niiye omwomi mu nze. Obwomi obundi nabwo omu mubiri, ndinabwo lwʼokwikirirya Mwana wa Kibbumba, eyantakire, ni yeewaayo okufa okulwange. | Nimesulubiwa pamoja na Kristo; lakini ni hai; wala si mimi tena, bali Kristo yu hai ndani yangu; na uhai nilio nao sasa katika mwili, ninao katika imani ya Mwana wa Mungu, ambaye alinipenda, akajitoa nafsi yake kwa ajili yangu. | so that it is no longer I who live, but it is Christ who lives in me. This life that I live now, I live by faith in the Son of God, who loved me and gave his life for me. | Ídri mádrị́ ándrá drị̃drị̃ rĩ îpa ĩꞌdi | Kale nu hataati̱, tindi gyagya akwomeera, bei̱tu̱ Ku̱ri̱si̱to yooyo akwomeera muli gya. Kandi de, b̯ub̯u b̯womi b̯undi nab̯wo, ndi nab̯wo hab̯wa kwikiririza mu Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to Mwana wa Ruhanga mu̱nyaku̱nzendya kandi yeehayo yaakwa hab̯wange, nahab̯waki̱kyo, nyeezegwa nka abambi̱i̱rwe ha musalaba hamwei̱ na Ku̱ri̱si̱to. | Yẹ́sụ̃ Kúrísítõ kã drãá pẹtị alambaku sị́gé ꞌdãá, ꞌdụ mávé rụ́ꞌbá ũnjĩkãnyã ꞌozú nõri gbãá pẹtị alambaku sị́gé ꞌdãá ĩndĩ. Má adri nóni sụ̃ má ní adrií ụ̃kụ rĩ tị́nị ku. Nóni Kúrísítõ ri adri má agá. Má ní rizú adrizú vũ drị̃gé nõgó rĩ gé, ma ri ẹ́sị́ ꞌbã Múngú Mvọ́pị ma lẽépi lẽlẽ rĩ drị̃gé, ãzini drãápi mávé tã ũnjí sĩ rĩ drị̃gé. | Nkabambuwa haa musalaba hamui na Ki̱li̱si̱to, ti̱ taali̱i̱si̱ye ndi mwomi̱i̱li̱, bhaatu Ki̱li̱si̱to niiye ali mwomi̱i̱li̱ muli si̱ye. Kandi bwomi̱i̱li̱ bwa mubili buni obu ndi nabuwo endindi, ndi nabuwo haabwa ku̱hi̱ki̱li̱ja Mwana wa Luhanga oghu akankunda kandi aahaayo bwomi̱i̱li̱ buwe haabwanje. |
An pe alimo deyo ki bot dano, | Agamu dwong’ ungo ba dhanu. | “Mam eong' kakote akitamao na elomuni kamaka itung'a. | “Sinoonya kusiimibwa bantu. | “Akiyeny pak pa ji, | Na ani rugo pudya na ŋutuluna, | “Sinshaka ishimwe ry'abantu, | “Ango likame amo deyo kibut jo. | An mom ayenyo kwogo ibaŋ jo. | Ise shiniweentsela shiriifwa khukhwaama mu baandu ta. | “Nyewarit ayoŋ akitopolooro alotuŋa, | Nyowe okusiimwa abantu tikwine ki kunkwatiire, | “Ese, sindi hu byʼabaatu husiima | Nze tinoonia kusaakibwa bantu | Ma a’ini inzita ’ba vu ku. | Awo oYesu ni yeeyongera ati, “Tintumula lwakutaka bantu kumpuuja, | Mimi siupokei utukufu kwa wanadamu. | “I am not looking for human praise. | “Ándrụ̃ ãrútáŋá ãzíla ãtị̃ŋá ị́jọ́ vú nzejó áma drị̃ gá múké rĩ ꞌbá drị́ la ku, | “Gya ncala kwahi hakwendya bantu bampaari̱i̱ze, | “Má ãꞌyĩ ꞌyozú kínĩ ꞌbá rĩ pi ẽ íngúkí ma ꞌdíni ku. | Tanaasi̱ye nti niikuwo bantu bansinde. |
“En latin ma ginywalo me bedo kabaka pa Lujudaya-ni tye kwene? Pien onoŋo waneno lakalatwene yo tuŋ wokceŋ, ci man wabino ka wore.” | Ng’atu ma unyolo ni Ubimo mi Juyahudi e, eni kani? kum waneno cero pare yo nyangu, wabino de nirwo ire, | king'isete ebe, “Waali ejii ejakait ka Iyaudin lo edoun? Naarai aanyutu siong' akanyerete keng' elomuni ko kide. Abutu siong' akimaa nesi.” | ne babuuza nti: “Kabaka w'Abayudaaya azaaliddwa ali ludda wa? Twalaba emmunyeenye ye mu buvanjuba, ne tujja okumusinza.” | aka jopenjo ni, “Nikune nyathi m'onywol bedo kere pa Joyuda? Waneno micala pere munyo owok yuwok ceŋ am'omiyo onyo wabino lamo go.” | “Ŋutu lo yuŋe a mata lo Yahudi kilo ilo yeda ya? ’Bo yi amedra kasirita lo lepelo i lupundro na kolona yu‚ nyena pondrini yi i teminizo na lepe.” | “Umwami w'Abayuda wavutse ari hehe? Ko twabonye inyenyeri ye turi iburasirazuba, none tukaba tuje kumuramya.” | “Ani bo atin kame konywalo pi bedo abaka me Iyudayan? Pien wan oneno acer kame nyuto nywale di wok ki tetu kide, nan wan obino pi wore.” | “En ame onywalo me bedo abaka Ojudaya kara tye ka kwene? Pien wan oneno acerrere tuŋ kide, obino me wore.” | Beetsa nga bareeba bari, “Umwaana usaalikhile khuuba umuyiinga we Bayudaaya, ali waheena? Khwaboone inieniesi yeewe i Bwama Inyaanga kila khwitsile khumwisaaya.” | iŋitasi ebasi, “Ai eyai erwosit ŋolo a Ŋiyudayan ŋolo ariŋa sek idounio? Anerae ikianyu isua etop keŋ ebuni alo Kide, ikiponit aryedik akima iŋes.” | Baabuuza bati: Omugabe w'Abayudaaya ozairwe ari nkahi? Manya ku tureebire enyonyoozi ye burugwa-izooba, twaija kumuramya. | Ni boola nga babuusa baati, “Omwana oyu basaaye ohuba habaha wʼAbayudaaya ali ŋeena? Hwaweene emunyeenye nʼeraga ohusaaliwa huhwe, njʼohuuja humujumirye.” | Baakoba bati: “Ali gha oyo azaaliibwa okuba kyabazinga ow'Abayudaaya? Kuba tuboine emuunienie y'e buvandhuba era n'okwidha tumusinze.” | Mva osile opi ’ba Yahudiniruri ngoa ya? A’disiku ama ndre ’bi’bio erini etuni efuria, ama eca eri ma ru inzizu ani. | Kale eeyo ni babuulya abantu bati, “Omwana ogubabyaire okubba okabaka wʼaBayudaaya ali nkonaki? Twaboine onkota alaga ati bamubyaire ngʼaizira eenu, kale twizire kusinza mwana oyo nago.” | Yuko wapi yeye aliyezaliwa mfalme wa Wayahudi? Kwa maana tuliiona nyota yake mashariki, nasi tumekuja kumsujudia. | and asked, “Where is the baby born to be the king of the Jews? We saw his star when it came up in the east, and we have come to worship him.” | ãzíla zị kí, “Ũrekeŋá tịlé mụlépi adrulépi úpí ꞌbá | baab̯u̱u̱lya yati: “Mwana akugyenda kubba Mukama wa Bayudaaya, abyali̱i̱rwe hanya? Twaweeni̱ luzota lu̱kwolokya nka kwabyali̱i̱rwe, niluhuluka kuruga b̯uhuluka lyoba; kandi hataati̱, twi̱zi̱ri̱ ku̱mu̱ramya.” | Kộpi ní zịzú kínĩ, “ꞌBá ĩ ní tịị́ Yãhụ́dị̃ rĩ pi vé ꞌbãgú rú rĩ íngãá? ꞌBá ndrekí ĩrivé línyã dị̃ị́pi rĩ ụ̃tụ́ ní ĩfũngárá gá ꞌdãlé, ꞌbá ímụ́kí ĩri ị̃njị̃ngárá gá.” | Baabu̱u̱li̱ya bati, “Mukama wa Bayu̱daaya oghu baabyaye eni, ali haa? Nsooli̱ya eghi yooleki̱ye ngoku aabyahuwe twaghiboneeye ewaatu bu̱lu̱gha ejooba, ti̱ naatu twasi̱ye kumulami̱ya.” |
Pien nene kec oneka, wun wumiya cam, orwo oneka, wumiya pii amato, onoŋo a welo, wun wujola; | kum nwang’u kec unega, man wumio ira acam; nwang’u rieu unega, man wumio ira giramadha; nwang’u a welo, man wujola; | Naraai eirarit eong' eteng'e, koinakinete osi eong' inyamat, aarit eong' akure, koinakinete osi eong' akipi, arait eong' elong'ait, kidiaunet osi eong' koreria kus, | Kubanga nali nnumwa enjala, ne mumpa ekyokulya. Nali nnumwa ennyonta, ne mumpa ekyokunywa. Nali mugenyi, ne munsuza. | kole munyo kec onwaŋo nekan wimiyan cemo, munyo riyo nekan wimiyan gir'amadha, munyo abedo wendo wijolan, | ’Bo na kazu atika ku mago‚ ’bo ta atikindra na nyosu‚ na kazu aleŋa ku kure na pio‚ ’bo ta atikindra na pio. Na kazu a lege‚ ’bo ta atikindra na piri‚ | kuko nari nshonje mukamfungurira, nari mfite inyota mumpa icyo nywa, nari umushyitsi murancumbikira, | pien bin kec oneka di ikounu mina cam; bin orio oneka di ikounu mina pii amato; bin ango ngakumbor di ikounu gama; | Pien rik ka kec neka, wun imia wunu cem; ka oryo pii cira, wun imia wunu amato; ka rik a welowu, itera wunu i ot; | Lwekhuba ise naba intsala, inywe mwamba she khuulya; naba bulesa inywe mwamba she khuunywa; naba mukyeni, inywe mwantsakaanila mu ntsu tseenywe. | Anerae akanyamit ayoŋ akoro, ipotu iyes ikiinakis ayoŋ akimuj. Akanyamit ayoŋ akure, ipotu iyes ikitamat ayoŋ. Agelaana ayoŋ, ipotu iyes ikijaut ayoŋ. | ahabw'okuba nkaba nyine enjara, mwampa ekyokurya; nkaba nyine eiriho, mwampa ekyokunywa; nkaba ndi omugyenyi, mwankunira; | Ehyo kiroma olwohuba enjala ni yaali ni yinduma, mwapa ehyohulya era enduŋo ni yaali ni yinduma, mwapa ehyʼohunywa. Era ni naali mugeni, mwasangaalira. | Kuba nali muyala mwampa eky'okulya endiwo yaanuma mwampa eky'okunhwa nali nga timundidhi mwansangaalira. | te ma ovu ndra abirisi, emi fe ndra nyaka ma dri ra; ma ovu ndra yi avijosi, emi fe ndra ma dri yi mvu ra; ma ovu ndra ani’boru, te emi fe ma dri jo lazu ra; | Ekyo kityo olwakubba enzala oweyabbaire enduma mwampaire ekyokulya, nʼenyonta oweyabbaire enduma, mwampaire ekyokunywa, nʼowenabbaire omugeni mwanjanirizire. | kwa maana nilikuwa na njaa, mkanipa chakula; nilikuwa na kiu, mkaninywesha; nilikuwa mgeni, mkanikaribisha; | I was hungry and you fed me, thirsty and you gave me a drink; I was a stranger and you received me in your homes, | Ãꞌdusĩku ma ándrá ãbị́rị́ sĩ ĩfẽ mání íná nalé rá, ị̃yị́vị́ ndẽ ándrá ma rá ĩfẽ mání ị̃yị́ mvụlé rá, ma ándrá ãmị́yọ́ŋá ru, ãzíla ĩmi aꞌị́ ma tãmbalé rá. | Hab̯wakubba b̯unyaali nindi nzala, mwampeeri̱ byakudya, b̯unyaali nindi na nyoota mwampeeri̱ kyakunywa, b̯u̱nyei̱zi̱ri̱ nindi mu̱genyi̱ mwantangi̱ri̱i̱ri̱ mu maka geenyu̱. | Ãꞌdiãtãsĩyã ẹ̃bị́rị́ kã ma fụụ́, ĩmi sẽkí má ní ngá nyanya, á nya rá. Yị̃ị́ úvá kã ma ndẽé, ĩmi sẽkí má ní yị̃ị́, á mvụ rá. Ma jãkãgú, ĩmi ẹ́ꞌyị́kí ma fií ĩmivé ꞌbẹ̃tị́ ãsámvú gé rá. | Nanga njala ekaba enkwete, mwampa byokuliya. Eliyo linkwete, mwampa kyakunuwa. Mukaba mutaamani̱ye, bhaatu mwaneebali̱ya mu maka ghaanu. |
Gitimo man wek dano mo pe owil jami, nyo kadi ki catone, ka pe tye ki poyo meno i kome, ma meno obedo nyiŋ lee ca, nyo namba me nyiŋe. | man kara ng’atu moko bed umbe ma copo ng’iewo gin moko ire kadi ma loko gin moko, ndhu ng’atu ma kiedo ni i kume, en e nying’ yedine kadi wel mi nyinge. | Amam itwan ipede abeikini agwela kere de akitegwel mam kejaasi ka ekung'et na, nes atemar, ekiror ka etyang' kere de enamba loka ekiror. | Buli muntu n'agaanibwa okubaako ky'agula oba ky'atunda, okuggyako ng'amaze okuteekebwako akabonero ako, kwe kugamba, erinnya ly'ekisolo, oba ennamba etegeeza erinnya lyakyo. | Ongoye ŋata d'onyiewere kosa otana kwanyo woko ka go nitie gi ranyuth me, m'obedo nyingi ogwaŋ no, kosa kwan ma nyutho nyinge. | Kuwade le’de ŋutu ’bayi laga lo romoki gbodru na kapa kugbo togbodru na kapa ku lepe laga aku geraki kpiye, trugo adi kari ti gboro kine kuwa kenesi ti lepe kine. | kugira ngo hatagira umuntu wemererwa kugura cyangwa gutunda, keretse afite icyo kimenyetso cyangwa izina rya ya nyamaswa, cyangwa umubare w'izina ryayo. | Oudo likame tie ngatamoro kame karuno wilo arabo cato gimoro kwanyo di etie kede alama noni, manono en nying le nono arabo namba me nyinge. | Mom tye ŋattoro a twero wi lo jami, onyo cato, ka mom etye kede poo-nono i kome, ame en nyiŋ lee ca, onyo namba me nyiŋe. | Shino shikholikha ari nio manya ilekhe khubawo umuundu ufukiilisibwa khukula namwe khukulisa, khurusakho nga ali ni khabonelo akho. Ilyo nilyo lisiina lye kusolo ukwo, namwe inaamba iye lisiina lyakwo. | Emam ituŋanan ŋini apedori akigyel kori agyelanar emam emacar ŋol, mati eyakar emacar ŋol ŋolo erae ekiro ŋolo ke etyaŋ kori enamba ŋolo erae ŋolo ke ekiro a ŋol. | ngu hatagira owaagura nari owaatunda, kureka yaaba aine ako kamanyiso. Niryo iziina ry'ekyo kinyamaishwa, nari enamba y'eiziina ryakyo. | Era omuutu abulaho laama yino batamufugiirira hutunda oba ohugula ehiitu hyosihyosi. Eraama eyo yaali siina lyʼogusolo oba enamba | Kiisi muntu yaaloberwa okugula oba okutunda, okutoolaku ng'amaze okuteebwaku akamanhiso ako, ako nga n'eriina ery'ekisolo oba omughendo | ’dini ’ba aluni econi afa jezaru kani afa ozizaru ku, pe kiri ’ba ovupi eceta nderi beri a’dule, eceta nderi ovu ru nguruni kani ru erini ma namba. | Buli muntu ni bamugaana okubbaaku nʼekyagula ooba ekyatunda, okutoolaku nga bamalire okumuteekaku eraama eyo, nga niiyo eriina eryʼogusolo gudi ogwasookere ooba enamba etegeeza eriina lyagwo. | tena kwamba mtu awaye yote asiweze kununua wala kuuza, isipokuwa awe na chapa ile, yaani, jina la mnyama yule, au hesabu ya herufi za jina lake. | No one could buy or sell without this mark, that is, the beast's name or the number that stands for the name. | Âꞌị̃ ĩꞌbaní ãko ị̃tụ̃ndãlé jõku ĩgbãjó ku, drĩ kí adru ícétáŋá ꞌdã kóru rĩ gá, ꞌdĩ rụ́ ãnãkpá ꞌdã drị̂ jõku námbã rụ́ ĩꞌdidrị́ gá rĩ ꞌi. | Kilengeru ki̱kyo lyali ibara lya kisolo kyakubanza; rundi gyali namba gi̱kwolokya ibara lya kisolo kyakubanza. Kisolo kyakabiri ki̱kyo, kyahambi̱ri̱zengi̱ bantu babbe na kilengeru ki̱kyo, aleke hatabbaho muntu yenseenya akusobora kugula bintu rundi kubitunda kutoolahoona naali na kilengeru ki̱kyo. | Ũꞌbãkí bị́lẹ́mị ꞌdĩri kộpi ẹndrẹtị gé sĩ, ãꞌdiãtãsĩyã ꞌbá rĩ dõ bị́lẹ́mị ị̃bị̃gọ́ drị̃drị̃ ꞌdĩri vé rĩ ãkó, ụzị ngá ku, dõku je ngá ku. Bị́lẹ́mị ꞌdĩri iꞌda ị̃bị̃gọ́ rĩ vé rụ́, dõku ĩrivé kãlãfe. | Kandi atabʼo muntu nʼomui oghu baku̱si̱i̱mi̱lani̱ya kughula kedha ku̱ghu̱li̱ya kintu kyona atali na kabonelo kaa kisolo eki. Kabonelo aka kakaba kali kuhandiikʼo li̱i̱na kedha namba sya kwoleka li̱i̱na lyakiyo. |
Kodi mukene okir i kom pata ka ma ŋom tye iye manok. Cutcut gutwi, pien ŋom pe tut. | Mange de podho i ng’om ma ie ju kidi, ka ma ng’om dit ungo i ie; e eni eni ecobo, kum dhu ng’om thuth ungo: | Kosodete ice adacakin ong'aroi, nama kejaasi alipo adis. Kolomunete ikinyomo atipet, naarai kidenyeny alipo. | Ensigo endala ne zigwa mu ttaka ery'oku lwazi. Amangwago ne zimera, kubanga ettaka lyabuguumirira mangu olw'obutaba ggwanvu. | Kodhi megi opodho wi tele kama lowo rep'iye; jokwako twi, rupiri lowo oyido rep. | Ku’de kilo agbadru ’beri i lele kutu‚ i piri naga ko aku rumbi kuzo naga rodri ina. Ko apu agbole igbonaga kuzo kine ani gbo’da a nagululo ina. | Izindi zigwa ku kāra kadafite ubutaka bwinshi, uwo mwanya ziramera kuko ubutaka atari burebure, | Kodi mogo oko popoto i lobo kobedo lela lela, kakame lobo oudo rerep kiye. Kodi nogo oko susunyo tui pien lobo kame oudo oumo gi nonok. | Mogo te kir kan obedo lela, ame lobo tye iye warawara. Cucuttono te tu, pien lobo mom tut; | Bumiitso bubuundi bwakwa khu lwanda lulukhabakho liiloba likali ta, lubaluba bwarura khulwekhuba abe liiloba lifwiiti. | Todoto ŋice loŋaro neni amam ŋalup ŋuna alalak, toruput atipei, anerae akudyoko ŋalup. | Ezimwe zaagwa aha itaka ry'aha rukiri, ahataine itaka ringi; zaamera ahonaaho ahabw'okutagira itaka ringi. | Obundi nga bugwa hwiroba eryohu lwanda ohwali otuloba otugeregere. Era olwohuba waali hu mugulu, siwalwa humera. | “Edhindi dhaagwa ku lubaalebaale aghaali eitaka eitonioli, era tidhaalwa dhaamera. Aye olw'eitaka okuba eitono, | Azini nga ’de ’yaku oniefi beri ma alia, nyaku alenia amboru yo; eri nga perepere enga caga, nyakuni ovule ali koI korurisi; | Era ensigo egindi ni gigwa mwitakali eryʼoku bubbaalebbaale, tigyalwire ni gimera, olwakubba eitakali eeryo tiryabbaire lyabiriri. | Nyingine ikaanguka penye mwamba, pasipokuwa na udongo mwingi; mara ikaota kwa kuwa na udongo haba; | Some of it fell on rocky ground, where there was little soil. The seeds soon sprouted, because the soil wasn't deep. | Ãzí rĩ uꞌde kí ãngũ írãkí ru vũ ĩzá kóru rĩ agá, angá kí mbẽlẽŋá ru rá, ãꞌdusĩku ụ̃nọ́kụ́ ꞌbã adrujó cene rĩ sĩ. | B̯u̱mwei̱ ha b̯u̱b̯wo b̯usigo, b̯wagwi̱ri̱ heitehe lya lubbaali. Mu b̯wi̱re b̯u̱dooli̱ b̯wali b̯u̱hu̱lu̱ki̱ri̱i̱rye hab̯wakubba b̯utakabbe neitehe linene. | Úri rĩ pi ã ụrụkọ uꞌdekí nyọ̃ọ́kụ́ írã drị̃gé ni agá, úri rĩ pi ĩfũkí mbẽlẽŋá, ãꞌdiãtãsĩyã nyọ̃ọ́kụ́ rĩ ní adrií nyetele rĩ sĩ. | Bumui haa nsigho yee bwalaghala hʼetaka lya mabaale. Bwatuwa bwangu nanga etaka kutakanʼo. |
Pien in Larok irom ki jaŋ yat jeituni me tim ma gitoŋo woko, gicomo i kom jeituni maberre, ma yam onoŋo pe olot i kom yat jeituni ma gipito apita. Pe bedo yot twatwal bot Lubaŋa me dwoko jaŋ yat mukene ca i kom yat kikome ma yam giturogi ki iye-ni? | Kum tek jutong’i woko kud i maeno ma en e ulemo m’i thim ma ma dhe, man juroi tung’ ku ma dhe i ulemo ma ber; maeni ma gi jange ma dhe, jubiroyogi i ulemo migi gigi ma sagu dit ungo? | Osi Ilong'au iraito bala ateniek ka olif kaloko okitwi lokejeparite kosodete akiminaikin namaka olif lokiraikino. Eraito Iyaudin bala ekitoi lokiraikino. Etapana Akuju akinyakakin ateniek nu ejeparite nu namaka ekitoi kes bobo. | Kuba oba nga ggwe, mu nkula yo, eyali ettabi ly'omuti omuzayiti ogw'omu nsiko, wasalibwa n'osimbibwa ku muti omuzayiti ogw'omu nnimiro ogutali gwa nkula yo, amatabi agaazaalibwa ku muti ogwo tegaliba mangu nnyo okuzzibwa ku muti gwago? | K'inen win Jopath oŋadi win paka jangi yath vini madudi to iriwo win kwoŋ vini m'opidhi peco, gim'oyido kinyalere, onyo Joyuda ma jobedo jangi yath kwoŋ yath vini m'opidhi, jobino bedo mayot nedi riwo jo kendo i kor yath mere won! | Kugbo do laga a’i’iya kaŋo i oliva lo drorulo i mugu yu i to’depaki ku oliva laga i melesi kata yu laga aku kpele dolo i mugu yu‚ alanguna keniya ŋani kine iroromoki to’depaki ’do ku oliva lasiko lo kpele kolo i muguni. | Ko wahwanyuwe ku giti cyavutse ari umunzenze, ugaterwa nk'ingurukira kuri elayo nziza utavutseho, nkanswe ba bandi bene yo, ntibazarushaho cyane guterwa muri elayo yabo? | Pien ka in kotongi kikom yat kame i cwec mere ebedo olibeti me obar, di oko ropi i kom olibeti kikokome, gi kalikame upere kede ekite me cwec, mam ebino bedo do yot kalamo pi Rubanga ropo jange nogi me olibeti kikokome dok i kom yat kame koturo gi kiye? | Pien yin Arok irom i jaŋ yat jeituni me tim ame otoŋo, ocomo i kom yat jeituni aberrere, a yam pe en olot iye; mom bedo yot akato baŋ Obaŋa me dwoko jaŋe ocele ca i kom yat ikome a nwaŋ oturogi iye? | Khulwekhuba khulondekhana ni busaalikhana bwenywe, inywe Banaambo muli nga lusakya lulwama khu kusaala kwe muusiru. Ne mwareebwa khu kusaala kweesi balyakho bibyaamo. Seshiba shangu, nalundi she busaalikhana khukhwiisakho tsisakya tsisaalikhana tsinyene khu kusaala khweesi batsirema? | Iyes ŋituŋa ŋulu nyirae Ŋiyudayan, ikote iyes ateni ŋina ebilaryo ŋina ke ekitoe a ŋolo ka ariet a ŋolopei erae ŋolo ka akimyet, ŋina ereikinio kiderakinae lokitoe ŋolo edupio ŋolo ka akimyet tari sek pa kitiyaeneneo ikoŋina. Ikote Ŋiyudayan ŋaten ŋuna ke ekitoe a lo a ŋolo edupio; iŋes atemar epatanikini Akuj nooi akiderakin ŋaten ŋun ŋuna ebilaritae pena lokitoe kec. | Mbwenu iwe, ku oraabe waahagwirwe aha muti gw'omuoliva omu buhangwa ogw'omu ishwa, okahagikwa omu muti gw'omuoliva ogubyairwe, ogu otaine buzaare nagwo, kaashwa amataagi g'obuhangwa agarikugaruka kuhagikwa omu muti gwago ogw'omuoliva! | Enywe Abatali Bayudaaya muli hyʼolusaga lula olwʼomuzayiti ogwamera omwene bahena bagujomeha hu hiholo. Aye Abayudaaya nibo bali hyʼomusaala omuzayiti ogubahoma huhoma. Olwʼehyo hyangu Hatonda ohubagobosa hu hiholo ngʼolu baali oludaayi. | Oba nga iwe olusaga olw'omuti omwoliva ogw'omu nsiko, wawogolwa waateebwa ku muti omwoliva ogw'omu nimiro kw'otaatonderwa, memale ensaga edhaatonderwa ku muti ogwo tidhirisingagho kuba nhangu okwizibwa ku muti gwadho gwene? | Te eri ka ndra mi li va mi vile mizeitu pati esele aseari ma aliarisi, mi suzu esele onyiru mi sipi kuri ma ruaa; te eri ngani vini yi osu mizeitu pati esele yi vileri ma alia indi aga ra ku ya? | Aale obanga iwe, omu nkulayo, eyʼokubba eisaga lya musaale omuzaituuni ogwʼomu kigona, bakutoireyo ni bakuyunga oku musaale omuzaituuni ogwʼomu musiri ogutali gwʼekikulakyo, amasaga agebabyaliire oku musaale ogwo tigalibba mangu ino okugairya oku musaale gwago? | Kwa maana ikiwa wewe ulikatwa ukatolewa katika mzeituni, ulio mzeituni mwitu kwa asili yake, kisha ukapandikizwa, kinyume cha asili, katika mzeituni ulio mwema, si zaidi sana wale walio wa asili kuweza kupandikizwa katika mzeituni wao wenyewe? | You Gentiles are like the branch of a wild olive tree that is broken off and then, contrary to nature, is joined to a cultivated olive tree. The Jews are like this cultivated tree; and it will be much easier for God to join these broken-off branches to their own tree again. | Ị́jọ́ mgbã sĩ rĩ gá, údrĩ tá ími agâ agá mị̃zẹ̃yị́tụ̃ ife zolépi ásé agá gbíyã ásé ꞌa drị̂ abe rĩ trũ, gbíyã ꞌdĩ trũ icí mi salé sãsã ámvụ́ agá mị̃zẹ̃yị́tụ̃ ife mgbã rĩ rú rĩ be rá, ĩꞌdi bábá íngõpí sĩ kénĩ ꞌdĩ kí icíjó ife ãlu-ãlu ndú-ndú ꞌdĩ kí ụrụꞌbá gá! | Kiicala kwahi kyab̯uhangwa, kwagya ki̱jangi̱ kya mu̱zayi̱tu̱u̱ni̱ gwa mwirungu, nikili ha mu̱zayi̱tu̱u̱ni̱ gwa kwamu̱gi̱. Nanywe Banyamahanga muli nka ki̱jangi̱ ki̱baatemi̱ri̱ ha mu̱zayi̱tu̱u̱ni̱ gwa mwirungu, baakita kihandire ha mu̱zayi̱tu̱u̱ni̱ gwa kwamu̱gi̱. Bei̱tu̱ bab̯wo Bayudaaya nka kubali nka ki̱jangi̱ kinyakuhandira ha mu̱zayi̱tu̱u̱ni̱ gwa kwamu̱gi̱, bakusobora kwi̱ra ha mu̱zayi̱tu̱u̱ni̱ gubaali babatemi̱ri̱ho. | Ĩmi adriꞌbá Yãhụ́dị̃ rú ku ꞌdĩꞌbée, ĩmi índrékí sụ̃ pẹtị õlívẽ vé rĩ ẽ drị́tị ĩ ní ugaá mụụ́ ꞌbãá pẹtị ãzi túngú ni ã rụ́ꞌbá gá rĩ tị́nị. ꞌBo Yãhụ́dị̃ lẽꞌbá ĩ újáꞌbá Múngú ri ẹ̃ꞌyị̃ꞌbá rĩ pi, adrikí sụ̃ pẹtị ẽ drị́tị drị̃drị̃ ꞌdãꞌbée tị́nị, Múngú ri ũkpõ be pẹtị ẽ drị́tị drị̃drị̃ ꞌdãri újázú ꞌbãzú pẹtị rĩ ã rụ́ꞌbá gá ꞌdãá ũzi. | Kandi Luhanga kuha enu̱we batali Bayu̱daaya mi̱gi̱sa kikaba ngoku bangujomba etai haa kiti kyomukisaka balikwatani̱ya haa kiti baheli̱ye mu musili. Ki̱dhooti̱ye Luhanga kweku̱u̱ki̱li̱ya Bayu̱daaya aba nanga kili ngoku bangujomba etai haa kiti kyomumusili batodha bali̱ku̱u̱ki̱yʼo! |
Dok odwogo onoŋo gunino woko, pien onoŋo nino doŋ omako waŋgi twatwal. | Man ebino kendo, enwang’u gibenindo, kum wang’gi bedo pek. | Kobong'ori bobo, kodumuni ikiyakia ejotoete; kemam kebeikinete akikweny. | Awo n'ajja nate, n'asanga abayigirizwa nga beebase, kubanga amaaso gaabwe gaali gajjudde otulo. | Go odoko odwoko to nwaŋo jonindo, rupiri nindo oyido dit swa i waŋ jo. | Kugbo lepe laga apondra ’do‚ lepe druga ku rumbi ko i toto, igbonaga konye kasiko kilo gbo’di tomonina. | Yongeye kugaruka asanga basinziriye, kuko amaso yabo aremereye. | En eko bobo dwogo but gi di eko udo gi kitie nino, pien oudo nino obwono wang gi. | Te dok dwogo, onwoŋo doŋ gin onino oko, pien onwoŋo nino onuro waŋgi. | Aryo n'akobola lundi isi baleekelwa beewe, wabanyoola ndi nga bakona liilo, lwekhuba tsimoni tsaawe tsaba tsasitowele. | Ani eboŋuni iŋes nabo, toryamu ikes eriŋa ejotoete, anerae abu tokuruwo ikes akikieny. | Kandi agaruka aija, ashanga bagwejegyeire, ahabw'okuba amaisho gaabo gakaba garembire. | Ni gagobola nga nindi abagaana ni baŋenyuha olwohuba emoni jaawe jaali jijuuye ero. | Yaira kabiri, yaabaagaana nga batendwike, kuba amaiso gaibwe gaali gazitoighe. | Eri nga emu dika, nga yi isu o’du koria, yi ma mileni i ovule nzizaru o’dusirisi. | Era oYesu oweyakangire omulundi ogundi tete nʼabaajirya nga bagona olwakubba endoolo gyabbaire gibali kubbikubbi. | Akaja tena, akawakuta wamelala; maana macho yao yalijawa na usingizi. | He returned once more and found the disciples asleep; they could not keep their eyes open. | Yẹ́sụ̃ la mụ ru ujalé ĩꞌba rụ̂lé, ịsụ́ vâ kí ụ́ꞌdụ́ ko agá, ãꞌdusĩku mịfị́ la kí ãnzị ru ụ́ꞌdụ́ sĩ. | B̯u̱yei̱ri̱ri̱ hali bo murundi gundi, yaabagi̱i̱rye beebbaki̱ri̱, hab̯wakubba b̯ulo b̯wali nib̯uli nabo kubi. | Yẹ́sụ̃ kã gõó ímụ́, ị́sụ́ ívé ꞌbá ꞌî pámvú ũbĩꞌbá rĩ pi kokí ụ́ꞌdụ́ kpílíkpílí, ãꞌdiãtãsĩyã ụ́ꞌdụ́ rĩ ŋõ kộpi ẽ mị ambamba. | Obu aatodhi̱ye kukuuka, aabasanga batodhi̱ye kughwesaghila, nanga tabaagubhagha kwi̱dha na ki̱koleli̱yo. |
bote?” | Bot Rwoth de nyuthre ni ng’a? | Ng'ai apukokin akan naka Lokapolon?” | Ekigambo kya Yisaaya omulanzi ne kituukirira, ekigamba nti: “Mukama, ani yakkiriza bye tugamba? Era Mukama yalaga ani obuyinza bwe?” | “Rwoth, ŋa m'oyeyo mikwenda ma wakelo? Were onyutho ŋa meni pere?” | Kuwade kulia na ta kakeyoni Isaya kine ma torumokindri ’beri adi‚ “Mata‚ ŋa laga arugo kulia na tru yi kine ya? ’Bo teriŋi na Matalona akpeki ŋa ya?” | Kandi ukuboko k'Uwiteka kwahishuriwe nde?” | Doko ngai en kame Rubanga onyuto twer mere bute?” | Dok na ame bad Rwot onyutte baŋe?” | Nalundi, kumukhono kwa Wele kwe kamaani kwabimbulilwa khu naanu?” | Neni a ŋae abu Ekapolon kitoodik apedor keŋ?” | kandi n'oha oroorekirwe amaani ga Mukama? | Era njʼani oyu Musengwa galaga obuŋangi wuwe?” | Naani Musengwa ye yayoleka amaani ge?” | ’dini e’yo nabi Isayani ’yoleri ma ’ye i paria ani, kini: Opi, a’di a’i e’yo amani olulerini ya? Dri Opini e’da i a’di dri ya? | era naani ogubabiikuliire obwezye bwa Musengwa?” | Na mkono wa Bwana amefunuliwa nani? | To whom did the Lord reveal his power?” | Ãzíla Ãdróŋá ũkpõ mídrị́ ãmbógó rĩ iꞌda ru ãꞌdi ní yã?” | Kandi go maani ga yogwo Mukama weetu̱, haloho munyaakugeetegereza?” | Úpí, mí iꞌda mívé ũkpõ ꞌbá pazú rĩ ãꞌdi ní?” | kandi ni ani̱ aaboone bu̱toki̱ bwa Mukama?” |
Ci dano mo acel owacce ni, “Nen, meni ki omegini gitye gucuŋ woko gimito lok kwedi.” | E ng’atu acel uwacu ire kumae, Nen, meru ku utumeru de gicungo woko, giyenyo giwec i beng’i. | Kosodi itwan ipe kaneni alimokin Yesu ebe, “Kitee, egwoete toto kon ka ikanacan kon koking'a, ekotosi ejori ka ijo.” | Omuntu omu n'amugamba nti: “Laba, nnyoko ne baganda bo bayimiridde wabweru, baagala okwogera naawe.” | Riameno ŋat'acel m'oyido nikenyo owaco rigo ni, “Panen, yokin kodi wutmin in jocungo woko, aka jomito luwo kodin.” | Kuwade le’de ŋutu druga takindra lepe adi‚ “Ku ŋuti kasi luŋosuro kulu kaŋo yu‚ ko miyundro kulia ku do.” | Umuntu aramubwira ati “Nyoko na bene so bahagaze hanze barashaka ko muvugana.” | Ngatamoro oko waco ne Yesu be, “Toto ni kede imiegu ni tie cungo ooko di kimito yamo kedi.” | Dano moro te kobbe ni, “Neno, totti kede omegoni tye ocuŋ oko, omito kop kedi.” | Umuundu mutweela weetsa waboolela Yezu ari, “Bona maayi woowo ni babandaayo beemile ibulafu bakana khukhukanikhayo.” | Tolimok ituŋanan ice Yesu tema, “Ewuasi toto kon ka ŋikaitotoi kon alokiŋa, ecamito akirworikin ka iyoŋ.”] | Haabaho owaamugira ati: Reeba, nyoko na barumuna baawe beemereire aheeru, baine eki barikwenda kukugambira. | Ngʼaŋo ŋabaaŋo owamuloma ati, “Maawo nʼabalebe babo bali ebulafu, benda ohulomaho ni neewe.” | Ghaabaagho omuntu yaamukoba ati: “Bona, inhoko ni baganda bo bali ku luya benda kwogera n'iwe.” | Ba alu nga yo eri tia,Mi ndre,mi adripi pa oso amve mi adripi be,li e’yo ’yo mi be. | Awo omuntu nʼakobera oYesu ati, “Omaawo nʼabagandabo bali e nza, era bataka okutumulaku na iwe.” | Mtu mmoja akamwambia, Tazama, mama yako na ndugu zako wamesimama nje, wanataka kusema nawe. | So one of the people there said to him, “Look, your mother and brothers are standing outside, and they want to speak with you.” | ꞌBá ãzí jọ ĩꞌdiní, “Índre, mî ãndrẽ kí mí ádrị́pịka abe utu kí pá ãmvé ꞌdã, ãzíla lẽ kí ị́jọ́ jọlé mí be.” | Mwomwo muntu omwei̱ yaamuweera, “Maawu na beenyu̱ beemereeri̱ hanzei bakwendya kubaza nawe.” | ꞌBá ãzi ní lũzú Yẹ́sụ̃ ní kĩnĩ, “Mí ẹ́ndrẹ́pị pi mí ẹ́drị́pị́ị be tukí pá kuú ãmvé ꞌdãáꞌdã, kộpi lẽkí átá mí be.” | Niibuwo omui mu bantu aba aamu̱ghi̱li̱ye ati, “Njoko waawe na baana banjoko waawe baamiliiye enja, bakubbala ku̱bu̱gha naawe.” |
Ka ma en odonyo iye-ni, en aye wupeny iye won ot ni, ‘Lapwony owacci, ot welo ma atiro iye tye kwene, ka ma abicamo iye cam me Kato, kacel ki lupwonnyena?’ | ka ma tek ebimondo i ie, wuyer ni won ode kumae, Japonji wacu kumae, Kusika mi welo ma ira, m’abicamu ie kadhukuwijo ku julubna, nikani? | otogo lo elomi nesi, king'itata elope etogo ebe, ‘Ebala ekesisianakinan ebe, ali bo etogo kang' nama itemokina eong' ka ikiyakia kang' anyemia Epaska?’ | Era mugambe nnannyini nnyumba omuntu oyo mw'anaayingira, nti: ‘Omuyigiriza agambye nti ekisenge kyange kiruwa, nze n'abayigirizwa bange mwe tunaaliira Embaga Ejjuukirirwako Okuyitako?’ | kiri i ot ma go odonj'iye; to wiwaco ri won ot no ni, ‘Jafonji penjo ni nikune kisika pa wendo m'anocam'iye Kalima ma Kadho gi jofonjirok paran?’ | i piri naga ma lepe lubi kata yu nu‚ kulianita ku monye’balo adi‚ ‘Katogoloni akulia adi‚ Kadi nio na komona nye naga ya‚ piri naga ma na ku nyosuni Rosetona kasi lotodiniki kuwe kilo ina? | Aho ari bwinjire mubwire nyir'urugo muti ‘Umwigisha arababaza ngo: Icumbi rye riri hehe, aho ari busangirire ibya Pasika n'abigishwa be?’ | tuno i ot kame en eyaro donyo iye, ikounu waco ne won ot nono be, ‘Apwony ocwao wa be inyute wa agola me wele kame en karacel kede josiao mege eyaro bino camo iye Ebaga me Kalamo.’ | Kan a en bino donyo iye, kobbi wunu won ot ni, ‘Apwony okobo ni, Ane ot welo kan ame abino camo iye Kato, karacel kede jona a luba?’ | Muntsu yoosi yeesi kane engilemo, mulome umwene uwe mu ntsu iyo muri, ‘Umuleekeli wefwe wakhurumanile ari ukhwokese shiseenge sheesi bakyeni baliilamo kamayiiya, khushiŋoone, etse aliilemo Kamayiiya ke Khubirakho ni baleekelwa beewe.’ | tari kai ŋina elomari iŋes. Tolimokis elope ka akai a ŋin atemar, ‘Ebala Eketataman, nyaani agule ŋina itemokino iŋes ka ŋikasyomak keŋ tonyamiata imesek ŋini a Paska?’ | Haza mugambire mukama w'enju ei araataahemu, muti: Omwegyesa yaakutumaho ati: Ekishengye kyangye ky'abagyenyi kiri nkahi, eki ndaariiremu Obugyenyi bw'Okuhingurwaho hamwe n'abatendekwa bangye? | Mulome omwene nyumba omu anengire muuti; ‘Omusomesa alomire ati mbo ehisenge hiri ŋeena omu niye nʼabeegi babe banaliire Embaga eyʼOhuhebuliriraho Ohubihisya? | Woonawoona gh'anangira mukobe mwene ndhu muti, ‘Omwegeresa akobye ati ekisenge kye kiri gha, ky'anaaliiramu Ekibinuko eky'Okwidhukiriraku Okubitizibwa n'Abeegeresebwa be?’ | te pari erini fizuria, emi ’yo jo e’i nde ma tia kini, ’Ba ’ba Imbapiri ’yo ra, Jo omuni amani ngazu agaza ’ba drilesiri nyazu ’ba mani imbale ’diyi beri ngoa ya? | Era mukobe onyere enyumba omuntu oyo omuyangira, muti, ‘OMusomesya akobere ati, nambu ekisengekye kiri yaina, iye nʼabeegibe omu baliira oMukolo ogwʼoKutambukirya?’ | na popote atakapoingia, mwambieni mwenye nyumba, Mwalimu asema, Kiko wapi chumba changu cha wageni, niile Pasaka humo, pamoja na wanafunzi wangu? | to the house he enters, and say to the owner of the house: ‘The Teacher says, Where is the room where my disciples and I will eat the Passover meal?’ | Jó ĩꞌdi ꞌbã fijó rĩ gá, ĩzị jó ꞌdị́pị ꞌi, ‘Ímbápị jọ jó ãmụ́ ꞌbadrị́ gá mání sĩ ụ̃mụ̃ alịjó ꞌbá drị̃ gâ sĩ rĩ najó ꞌbá mání imbálé rĩ abe rĩ íngõlé yã?’ | nnyu̱mba giyaakeingiramwo, muweere mukamaagyo nti, ‘Mwegesa aku̱b̯u̱u̱lya: Ki̱si̱i̱ka kyani kya bagenyi̱ kinyaadiiramwo na beegeseb̯wa bange kiihuru kya B̯u̱genyi̱ b̯wa Kurab̯waho?’ | Jó ꞌdị́pa rĩ kãdõ fií jó agá ꞌdãá, ĩmi lũkí ĩri ní kínĩ, ‘Ímbápi kĩnĩ, “ꞌBâ ụ̃mụ̃ Ụ́ꞌdụ́ Múngú ní Ẹlịzú Jó rĩ pi tị gé sĩ rĩ nya mávé ꞌbá mâ pámvú ũbĩꞌbá rĩ pi be íngũgá?” ’ | Numba eghi akutaahamu, mughile mukama wayo muti, ‘Mwegheesi̱ya aatu̱tu̱mi̱ye ku̱ku̱bu̱u̱li̱ya tuti: Kisiika kili haa, hambali eye hamui na beeghesebuwa be bakuliila kiihulo kya Ki̱ghenu̱ kya Kuusuka Kusaaluwʼo?’ |
“Jo aryo yam gucito ka lega i ot pa Lubaŋa, ŋat acel Laparicayo, ŋat mukene lajog-mucoro. | ewacu kumae, Juario idho malu i hekalu nirwo; ng’atu acel en e Jafarisayo, jalwadi ke won ajok. | “Ape pak ajaasi itung'a iare lu abutu kolototo Otogo ka Akuju akilip: Epe arait Efarisayot, loce lokedian emusolo. | “Abantu babiri baayambuka mu Ssinzizo okusinza. Omu yali Mufarisaayo, omulala musolooza wa musolo. | “Ji moro jokidho jario i Ot pa Were kwayo; ŋat'acel Jafarisayo, aka ŋatiman jacoki misolo. | “Ku’de ŋutulu mure kazu autu i kadi na Ŋun ina yu i magu na Ŋun, le’delo a Farisayota, le’delo a kawuroni lo mosorolo. | Ati “Abantu babiri bazamutse bajya mu rusengero gusenga, umwe yari Umufarisayo undi, ari umukoresha w'ikoro. | En ewaco be, “Cuo are bin ooto i tempulo ilega, ngat acel kikom gi oudo Ngaparisayo, do ngat acel oudo ngarar esolo. | “Jo aryo rik owoto ka kwac i ot Obaŋa, dano acel Aparicayo, dano ocele ara-ocoro. | Waloma ari, “Babaandu babili baatsya mu Lisaayilo Likhulu khuloomba. Mutweela khu nibo aba Umufarisaayo, n'ukuundi aba umubusanisi we kumusolo. | “Apotu ŋikilyok ŋiarei, toloto Kai ka Akuj akilip; arae epei Eparisayot, torae ŋoloce ekeriran ocur. | Ati: Abashaija babiri bakaza omuri Nyaruju ya Mukama kushaba; omwe ari Omufarisaayo n'ondi ari omushorooza w'omushoro. | “Abaatu babiri batiina mu Yekaalu ohusaba. Mulala gaali mufalisaayo, owundi muŋoosa. | “Olwatuuka nga ghabaagho abantu babiri, Omufarisaayo n'omughooza w'omusolo, nga baja mu isinzizo okusaba. | Agupi iri tu hekalua Mungu zizu, aluri ’ba Farisaini, aziniri ’ba musoro okupiri. | “Wabbairewo abasaiza babiri abaabire omu Yeekaalu okusaba. Omoiza yabbaire Mufalisaayo, kaisi ogondi musolooji wa musolo. | Watu wawili walipanda kwenda hekaluni kusali, mmoja Farisayo, wa pili mtoza ushuru. | “Once there were two men who went up to the Temple to pray: one was a Pharisee, the other a tax collector. | “ꞌBá ị̃rị̃ mụ kí Ãdróŋá ãꞌị̃lé lị́cọ́ Ãdróŋá drị̂ agá, ꞌbá ãlu rĩ ĩꞌdi ꞌbá Fãrĩsáyĩ rú rĩ, ãzí rĩ ꞌbá mụ̃sọ́rọ̃ tralépi rĩ ꞌi. | “Kadei, haalingiho badulu babiri banyakugyenda kusaba mu lwicaaru lwa Yeekaru; omwei̱ yaali Mufalisaayo kandi wondi yaali musorooza musolo. | “ꞌBá ị̃rị̃ fikí Jó Múngú vé rĩ agá ꞌdãá Múngú ri zịngárá gá, ágó ãzi rĩ Fãrụ́sị̃gú, ãzi rĩ ꞌbá mũfẽngã umbe jezú rĩ uꞌdụụ́pi ni. | Aaghila ati, “Basaasa babili bakaghenda mu Numba ya Luhanga kusaba. Omui akaba ali Mufali̱saayo, onji ali mukumaani̱ya wa musolo. |
Ada awaco botwu ni, i wi lobo ducu ka ma gibitito iye lok man me kwena maber-ri, gin ma dako-ni otiyo bene gibitito pire, wek obed me po en.” | Andha awacu iwu kumae, Ka ma tek lembanyong’a maeni biyere i ie i ng’om yu, maeno bende ma dhaku maeno timo biyere ni poi ma jupoi ko pire. | Kalimokini eong' osi abeite ebe, nama kere isiarisiariere akiro nu nukajokak ka akwapin kere, elimorio nu esoma nesi kanuka akiitute nesi.” | Mazima mbagamba nti: wonna mu nsi Amawulire Amalungi gye galitegeezebwa abantu, na kino omukazi ono ky'akoze, kiryogerwako okumujjukira.” | Adieri awaco riwin, kamoro je ma Wac Manyen Maber me ofonj'iye i piny gipi, gima go otimo me ibino waco ma poyo go.” | Na takindra ta a ’diri, mu pirito na trukozini ina kuu na’buna de i kanina, ŋo laga ma nokana kondrilo itrutrukozi itro ma ramani kulia ti lepe kine.” | Ndababwira ukuri yuko aho ubutumwa bwiza buzigishirizwa hose mu isi yose, icyo uyu mugore ankoreye kizavugirwa kugira ngo bamwibuke.” | Ateteni awaco ne wu be, kabedo dedede kame kobino tuco ejiri noni iye i wi lobo lung, kobino tatamo gikame dako noni otimo di koyutuno en kede.” | Ateni akobbiwu ni, i wi podo luŋ kan ame obino tito iye amut aber-ri, obino kobo iye gin a dako-ni otio, me poyo en.” | Ilala imbaboolela ndi, buli osi esi kamakhuuwa kamalayi kano kane kaboolelwe mu shiibala shoosi, ni nasho sheesi umukhasi yuno akholile balishilomakho lwe khumushebulila.” | Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, neni daadaŋ anakwap itatamere Ŋakiro ŋuna Ajokak nu, elimoryo tari ŋuna etiya aberu na, aŋuna ka atamunitor iŋes.” | Buzimazima nimbagambira nti: Ahu Amakuru Marungi aga garirangirirwa omu nsi yoona, eki ogu mukazi yaakora kiryagambwaho okumwijuka. | Mbalomera ehituufu ti hiisi ŋaatu mu hyalo hyosihyosi eyi banabuulirenga Amaŋuliro Amalaŋi, ni nahino ehi omuhasi ono aholire banahiromengaho nga bamuhebulira.” | Bwenebwene ka mbakobere: Buli Amawulire Amalungi gano ye galikoberwa, mu nsi yoonayoona, kino omukazi ky'akoze kyona kinaayogerwangaku okumwidhukira.” | Ma ’yo emi tia ada, pari dria ’bani e’yo baru ’diri oluzuria angu wudrikuru dria ma alia, e’yo oku ’dirini ’yeleri nga ovu oluzaru indi eri ma e’yo egazu. | Era mbakobera amazima nti, wonawona aMawuliro aMasa ago agankwataku egibagalaabbanga okumalaku ekyalo, nʼekinu omukali onu ekyakolere, bakitumulangaku ni bamwewukirya.” | Amin, nawaambieni, Kila patakapohubiriwa Injili hii katika ulimwengu wote, tendo hilo alilolitenda huyu litatajwa pia kwa kumbukumbu yake. | Now, I assure you that wherever this gospel is preached all over the world, what she has done will be told in memory of her.” | Ma ĩminí ị́jọ́ mgbã jọ, ãngũ pírí ụ̃nọ́kụ́ gá ꞌdâ sĩ ị́jọ́ mgbã rĩ ũlũjó rĩ agá ála ị́jọ́ ũkú ꞌdĩ ꞌbã idélé rĩ ũlũ ĩndĩ sĩ ĩꞌdi ꞌbã ị́jọ́ ũrãjó.” | Mu mananu nkubaweera nti, hensei̱ mu gigi nsi habali̱tebeerya gaga Makuru Garungi, na yogwo mu̱kali̱ kintu kyakoori̱ kikukwatagana na gagwo maku̱ta, bakwi̱za ku̱ki̱mwi̱zu̱ki̱rangaho.” | Ádarú á lẽ ꞌyoó ĩmi ní ꞌdíni, ꞌbá rĩ pi rikí dõ ụ́ꞌdụ́kọ́ múké rĩ ũlũú mụzú vũ drị̃gé sĩ, kộpi kpá ímụ́ tã ũkú ꞌdĩri ní ꞌoó má ní rĩ ũlũ rá, ꞌbá rĩ pi ẽ ígákí rí ĩrivé tã ãní.” | Mbaghambiiye majima, hoona-hoona hambali balatebejagha Makulu Ghasemeeye ghaa Luhanga munsi yoona, balaku̱mi̱yagha eki aakoli̱ye kini kumuusuka.” |
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.